Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nasilje bez granica

Objavljeno prije

na

„Dvojica su prišla za naš sto, a potom su nam, uz psovke i najgore uvrede, prsnuli sprej u oči, nakon čega su po nama pljuštale šipke, palice, pištolji…”. Ovako podgorički advokat i član Demokratskog centra Nebojša Batrićević opisuje šta ga ja snašlo u petak veče u restoranu Maša. Njega i prijatelja koji je sa njim bio za stolom – Časlava Nenezića – napali su tjelohranitelji biznismena Veselina Barovića, važnog čovjeka iz premijerove ekipe. Policija je poslije nekoliko dana uhapsila Rada Živkovića i Marinka Banovića zbog sumnje da su, na Barovićev poziv, pretukli Batrićevića i Nenezića. BIJU, ZA RAZLOG NE PITAJU: Batrićević tvrdi da nikakvog kontakta niti bilo kakve veze nikada nije imao sa Barovićem i da su samo sjedjeli u istom restoranu. Batrićević sa prijateljem, Barović sa nekoliko djevojaka.
U međuvremenu je u Kliničkom centru progovorio i Veselin Barović kojem je Batrićević nakon što je pretučen u bijesu polomio nos. Barović tvrdi da nema nikakve veze sa napadom na Nenezića i Batrićevića. Biće zaista zanimljivo vidjeti kako će nadležni reagovati na ovu priču.

Radisava Rada Živkovića je u više navrata pominjao Puniša Vojičić tvrdeći kako mu je Jevrem Brković rekao da je upravo on ubica Vojičićevog bratanića koji je bio Brkovićev vozač. Vojičić je tada tvrdio da mu je Brković povjerio i to da je Veselin Barović nalogodavac napada na Brkovića kada je poginuo Srđan Vojičić. Brković je sve to demantovao. Vojičićev ubica i napadač na Brkovića – do danas, nakon više od tri godine, nije pronađen.

Puniša Vojičić je tvrdio da se sreo i sa braćom Mirkom i Marinkom Banovićem koji su mu ,,davali do znanja da lete glave, da će biti još ubijanja, da ne smijem da ih optužujem da su pomagali u tom ubistvu, zataškavali i ukrivali”. I Živković i Banović su javno odbacivali Vojičićeve tvrdnje i prijetili tužbama za klevetu.

Rade Živković i Marinko Banović su imali još susreta sa policijom. Početkom septembra su pritvoreni zbog sumnje da su organizovali napad u kojem je bačen molotovljev koktel ispod automobila i motora u garaži porodične kuće Igora Pejovića (29) u Staroj varoši. Banović je, inače, nekadašnji pripadnik crnogorske policije iz koje je otišao nakon što ga je beogradska policija u junu 2002. godine uhapsila zbog pokušaja prodaje 17 kilograma marihuane. Živković je, zajedno sa Barovićem – bio osumnjičen za krivično delo ugrožavanja bezbjednosti 2007. jer su, u
više navrata, vrijeđali i grubo prijetili radnicima i krupijeima hotela Maestral.

POLICIJA I SUDSTVO NA POTEZU: Kakvu će ulogu odigrati u ovom slučaju Uprava policije i sudstvo – tek ćemo vidjeti. Kakva farsa je izrežirana u slučaju napada gradonačelnika Miomira Mugoše na ekipu dnevnog lista Vijesti – mjesecima posmatramo. Državni aparat koji pokreću čvrste poluge vlasti od novinara Mihaila Jovovića, žrtve uličnog napada gradonačelnika i njegovog sina, napravio je siledžiju. Nema granica za one koji drže u šaci ovu državu.

Koliko dobro organizuju stvari kada žele prikriti svoje podvige – pokazali su i u slučaju napada na direktora Vijesti Željka Ivanovića. Tada su uhapšena i na optuženičku klupu sjela dva dragovoljca. No, za njih je napadnuti Ivanović kazao da oni nisu napadači. Stvarne napadače i njihove nalogodavce niko nije ni tražio. Ostali su ušuškani u sistem kojem daju i od kojeg uzimaju. Kako kome zatreba.

Nije prošlo mnogo od napada na Ivanovića – na pragu kuće je pretučen i novinar Tufik Softić iz Berana. Završio je u bolnici – sa teškim
tjelesnim povredama. Softić je u izjavama nagovijestio da je žrtva ambijenta koji se u Crnoj Gori kreira posljednjih 20 godina. Napadači na Softića nijesu nađeni. Baš kao ni oni koju su novinara Mladena Stojovića napali u njegovoj kući, u Baru 2008. Nepoznati napadač ili napadači su ga udarili sa leđa dok je sjedio za kompjuterom. Slomljena mu je vilica, zubi, povrijeđeno lice. Ostao je na podu – krvav i onesviješćen. Stojović je neposredno prije tog napada u serijalu Insajder beogradske televizije B92 otvoreno progovorio o fudbalskoj mafiji, a u tom kontekstu pominjao je i neke veoma moćne ljude u Crnoj Gori.

Policija je tada tvrdila kako nema tragova obračuna u njegovom stanu. U policijskom saopštenju sugerisano je da je sam sebe povrijedio.
„Ako nekome idete šiljkom u obraz put vrata, onda to liči na pokušaj ubistva”, uzvratio je tada Stojović u dnevniku Vijesti. Stojović je ponovio da sumnja da je motiv za napad njegovo svjedočenje u emisiji Insajder.

Još se, zvanično, ne zna ni ko je istraživaču kršenja ljudskih prava Aleksandru Zekoviću danima upućivao vulgarne i opasne prijetnje. Snimak telefonskog razgovora u kome anonimni sagovornik Zekovića brutalno ucjenjuje, pušten je u etar. Pojedini izvori tvrdili su da su prepoznali specifični glas Mirka Banovića, tadašnjeg šefa obezbjeđenja Veselina Veljovića, što je iz Uprave policije kategorično demantovano. Mirko Banović je, inače, brat Marinka Banovića – sa početka naše priče.

Anonimnim prijetnjama bio je izložen i profesor Milan Popović. On je na radnom stolu zatekao nepotpisanu poruku. ,,Ti si pravi dokaz da, na žalost, mladi naraštaj školuje i vaspitava ološ i fukara”, stajalo je u poruci u kojoj se Popoviću zamjera njegov – javni angažman. Kad je profesor Popović to objelodanio premijer Đukanović ga je prekorio izjavom da i njemu stižu razne poruke pa ni on zbog toga ne traži zaštitu NATO-a. Nije se sjetio da ponudi bar djelić svog obezbjeđenja.

Najdrastičniji i najtragičniji primjer pritiska na medije je ubistvo Duška Jovanovića. O razlozima, načinu i nalogodavcima njegovog ubistva još se ništa ne zna. Ništa se ne zna ni o tome ko je dao nalog i napao čak deset puta Slobodana Pejovića, bivšeg policijskog inspektora i svjedoka deportacije s početka mračnih devedesetih.

TERET PROŠLOSTI: Ko su ti ljudi koji nasrću na novinare i nezavisne intelektualce, da li šetaju ulicama pored nas, sjede u parkovima u kojima se igraju naša djeca ili su možda na platnim spiskovima državnih institucija koje mi, našim parama, plaćamo… Nadležni ne daju odgovore.

Nemoćni su bili i devedesetih i početkom ove decenije – kada su zbog neraščišćenih biznisa padale glave po ulicama crnogorskih gradova. Darko Beli Raspopović, Goran Žugić, Baja Sekulić, Miško Krstović, Vaso Pavićević, Joco Vujičić… samo su neki od ubijenih čije ubice nikada nisu pronađene. Spisak stradalih je podugačak.

Tada su ljudi ubijani u gradskom jezgru. Dok su njihova beživotna tijela ležala na pločnicima, a policajci razvlačili žute trake – ubice su se
gubile u tami. Optuženičke klupe ostajale su prazne. Novi milenijum nam je donio i nove obračune. Na red su došli neistomišljenici. Ubistava je manje. Ali – po glavama koje ne misle kao njihove sijevaju šipke, palice, pesnice, drške od pištolja. Policija i pravosuđe znaju da na optuženičke klupe smjeste – žrtve crnogorskih siledžija.

Početkom ove godine, na novinarsku konstataciju – da Evropa zahtijeva da pravosudni organi u Crnoj Gori konačno krenu u rješavanje problema
neriješenih ubistava – predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je odgovorio da su neriješena ubistva prioritet organa otkrivanja, a kada dođe do postupka i pravosudnih organa. Vujanović je u januaru 2009. bio ubijeđen da postoji puna posvećenost Uprave policije da na tim predmetima radi. Bio je uvjeren da postoji ,,maksimalno raspoloženje da se otkriju svi oni dokazi koji bi obezbijedili krivičnu prijavu, a nakon toga da će se u toku krivičnog postupka dati puna urgentnost i ažurnost tim predmetima”.

Prođe još jedna godina. Nasilnici haraju Crnom Gorom.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo