Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zavaravajući rast

Objavljeno prije

na

Crna Gora je već dvije decenije u negativnoj tranziciji. Umjesto obične tranzicije ona je izabrala „antibirokratsku revoluciju”. Rezultat: poharana preduzeća, rasprodana obala i resursi, divizije nezapošljenih, najveći socijalni jaz u Evropi, bujaju korupcija i kriminal. BURNE GODINE: Komunistički režimi istočne Evrope padali su, jedan za drugim, kao kule od karata, srušen je Berlinski zid, ujedinjena je Njemačka… Dok su u zapadnim republikama bivše Jugoslavije osnovane političke stranke koje su tražile demontažu sistema socijalističkog samoupravljanja, mlađani sekretar Saveza komunista Milo Đukanović predložio je da se narod na referendumu izjasni da li želi višepartijski sistem!

Krajem osamdesetih godina prošloga vijeka u Crnoj Gori je na vlasti anemična i mediokritetska generacija crnogorskih komunista i inteligencija koja, sa par časnih izuzetaka, nije shvatala procese u zemlji i okruženju. Dakle, u vrijeme Memoranduma SANU, antibirokratske revolucije, Miloševićevih mitinga istine (u Nikšiću je čak održan miting gladnih koji su organizovali profesori podgoričkog Univerziteta, udarne pesnice Beograda u Crnoj Gori!), u ovoj republici se i ne sluti da je ona po uzoru na Hitlerov ,,Anšlus Austrije iz 1938. godine”, te 1989. godine pripojena Srbiji i da srlja pravo u rat. Instalirani su na vlasti ,,lijepi, mladi i pametni”, odnosno najbolji učenici prethodnih čelnika. To je bio pouzdan znak da će se nastaviti sistem bahatosti, dovitljivosti, straha, neizvjesnosti i manipulacija. I još važnije: Tito je Crnogorce ranije uspio, u najvećoj mjeri, uvjeriti da će dovijeka moći živjeti na državnoj cucli i od poslušnosti vlasti, a ne od rada i znanja.
Milošević, uz to Crnogorac po obje linije, bio je odlična zamjena: narod je instinktivno osjećao da se njegova ogromna strast za vlašću i njihova duhovna i svakojaka inertnost sijeku u jednoj tački koja može postati uporište ,,novog poretka i nove velike države”.

PENZIJE NA TOČKOVIMA: Miljenici Beograda u Crnoj Gori nikada nijesu izašli iz sistema u kojem su rasli: zato su oni brižljivo čuvali i usavršavali raniji sistem. Ako se mora dozvoliti višestranačje, onda ćemo mi osnivati stranke, ako treba privatizovati kompanije onda ćemo, preko fondova, mi njima upravljati, a ako i to ne može onda ćemo ih davati našim povjerljivim ljudima, ako treba da se uvozi, naši će kadrovi to raditi. Ništa se ne smije prepustiti slučaju.
Posebno ne šverc. Taj je posao doveden do savršenstva. To što svi znaju da je riječ o nelegalno zarađenom, malo koga zabrinjava. ,,Snalaženje” je, uostalom, istorijski kod ovog naroda. ,,Idu nam penzije”, govorili bi umirovljenici kada bi gledali kako crnogorskim drumovima špartaju kamioni prokrijumčarenih cigareta.
Stvorena je antipreduzetnička klima, njegovan ambijent u kojem vlada o svemu odlučuje, privatizacija nije iskorišćena za jačanje tržišne strukture nego za jačanje vlasti. Cijeli sistem je temeljen na budžetskoj potrošnji, na stimulaciji uvoza svega i svačega, a ne izvoza. Društvo se opredijelilo za varanje, a ne za stvaranje.
Zato tvorac crnogorskog ekonomskog čuda Veselin Vukotić ni krajem 2009. godine ne želi ocjenjivati tranzicioni put naše zemlje. ,,Pravu će ocjenu dati ljudi koji imaju distancu u odnosu na to vrijeme. Oni će biti mnogo objektivniji nego mi direktni učesnici”, reći će guru naših neoliberala.

POLITIKA NAJPROFITABILNIJI BIZNIS: Bolno je zaista suočavanje sa činjenicama. Govoriti danas o crnogorskoj tranziciji znači zapasti u duboku depresiju. Zato državni i paradržavni instituti ne prave analizu o tome što je ona donijela Crnoj Gori, iako je materijala dovoljno. Tek nekoliko podataka.

Krajem osamdesetih u vrijeme posljednjeg jugoslovenskog premijera Anta Markovića prosječna plata u Crnoj Gori iznosila je oko 700 tadašnjih maraka (što je ekvivalent današnjih 700 eura). Danas je prosječna zarada za trećinu manja nego prije 20 godina. Nezapošljenih je zvanično 12 odsto, ali je stvarna nezapošljenost bar dva puta veća. Za jednog penzionera rade 1,4 zapošljenih, dok je taj omjer ranije bio dva puta veći. Četrdeset odsto stanovništva živi na granici egzistencijalnog minimuma. Jaz između bogatih i siromašnih je najveći u Evropi. Tužno bi svakako bilo nabrajati preduzeća koja su izgradila poslijeratnu Crnu Goru, a kojih više nema ili su u procesu nestajanja. Crna Gora danas praktično ima više političkih partija nego uspješnih preduzeća. Politika je postala najprofitabilniji biznis.

U uspjehe Vlade bi mogli ubrojati tek uvođenje eura i izgradnju tunela Sozina, te nekoliko drugih manjih infrastrukturnih projekata. Malo, nedovoljno, neprimjereno evropskoj Crnoj Gori. A bez viza smo po Evropi putovali i prije dvije decenije.
ZAVISNI OD TUĐEG NOVCA: U posljednje tri godine Crna Gora je bilježila visoke stope rasta, ali to nije donosilo nova radna mjesta niti je podstican izvoz. Od turizma ova država više gubi nego što dobija. Sve se praktično svodilo na prodaju đedovine strancima i uzimanje kredita. Zemlja je postala zavisna od tuđeg novca.
Zato je ekonomska kriza u Crnoj Gori autohtona, a ne uvezena, i označila je trenutak istine. Ona je pokazala da smo od 2006. godine imali nekvalitetan, zavaravajući rast koji je rezultirao stečajevima i nezaposlenošću, odnosno urušavanjem čitavog sistema. Zato sada Vlada panično traži 200 miliona eura da pokrije budžetski deficit i prodaje ostatke ostataka porodičnog srebra.
Dugovi i rate brzo dolaze na naplatu. Bankroti i otpuštanja radnika obilježiće naredne dvije godine. Crna Gora je upala u živo blato u koje sve više propada kako se očajničkim batrganjem iz njega pokušava izvući. Zato će se možda pobjednici tranzicije nekako izvući, Crna Gora teško.
Zbog toga nama, danas i ovđe, prije svega, treba istinita interpretacija ove dramatične zbilje. Sloboda i razvoj se događaju zajedno sa potrebom za istinom.

Strah od rješenja

Nacije ne spašava um, već čvrstina i karakter. A čvrstina slabi kada je svijest prazna i kad čovjeka pokreće isključivo lična korist. Nikada u istoriji Crne Gore kao krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća nije rastočena tolika količina energije. Upravo je žestina bila pouzdan znak njezinog kratkog trajanja. Zato je žilavost nacije oslabila, a karakter se srozao. Zbog toga je sada tako malo snage i spremnosti kod političkih, kulturnih i intelektualnih elita da se razriješi ova nepodnošljiva drama. Strah od rješenja je zahvatio Crnu Goru i on je prekrio neophodnost otpočinjanja stvarne tranzicije privrede i društva, kao i preispitivanja prošlosti.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo