Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Posebna vrsta

Objavljeno prije

na

Poslanici su još jednom složno ustali u odbranu svoga džepa. Baš kao i onda kada su sebi dodijeljivali trinaestu i četrnaestu platu i glasali za mogućnost da kupe apanaže po upravnim odborima. Skupština je predložila Ustavnom sudu da se ne bavi Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera, kojim su narodni prestavnici za sebe i probrane kolege ministre i funkcionere prigrabili enormne državne penzije po povlašćenim uslovima u odnosu na građane čije interese tobože zastupaju. Svi klubovi, osim Pokreta za promjene koji je i inicirao ocjenu ustavnosti ovog sumnjivog zakonskog teksta, ustvrdili su da u tom aktu nema ništa sporno, iako je sud izrazio sumnju da devet odredbi zakona nije usaglašeno sa najvišim pravnim aktom. ZAKONSKO NEPRAVO: Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, koji je ovaj zakon ranije okvalifikovao kao zakonsko nepravo, kaže da je odgovor Skupštine skandalozan. ,,To je nepravni odgovor jer nema pravnih protivargumenata. Vjerujem da je ovo prvi put u praksi, a pamtim rad Ustavnog suda 20 godina, da parlament daje političku naredbu Ustavnom sudu da ne radi svoj posao, da ne razmatra taj zakon”.

Šturi i nesuvisli politički odgovor na konkretne zamjerke je, smatra Blagota Mitrić, istovremeno potvrda koliko je zakon o državnim penzijama sramotan.

,,Iz samog rješenja o pokretanju postupka evidentno je da je zakon neustavan jer je po praksi Ustavnog suda, u sto odsto slučajeva odlučivano u skladu sa rješenjem o pokretanju postupka. Drugim riječima, kada se donese rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti nekog zakona to znači da postoji sasvim dovoljan broj ili nivo argumenata da se taj zakon ili neka njegova odredba ukinu”

Poslanici su zauzeli busiju i ignorisali kritiku. Sada je na redu Ustavni sud koji će presuditi da li su narodni tribuni planirali da suprotno pravu i pravdi osiguraju egzistenciju. Eksperti skreću pažnju na više odredbi koje ovaj zakon, po njihovom mišljenju, čine neustavnim i neprihvatljivim.

JEDNAKIJI: Zakonom o državnim penzijama poslanici su za sebe i kolege funkcionere za deset godina spustili starosnu granicu koja važ za druge smrtnike – sa 65 na 55 godina za muškarce, odnosno na 50 za žene. Time su, smatraju pravnici, doveli u pitanje jednakost svih građana pred zakonom.

Baš kao i drugom odredbom kojom je, prema funkcionerskim apetitima naštimovana i osnovica za obračun penzija. Za razliku od svih ostalih funkcionerima je kao osnovica uzeta neto zarada koja se ostvaruje u vrijeme podnošenja zahtjeva za utvrđivanje prava na penziju. Velikodušno.

Problematično je i što zakon o državnim penzijama, suprotno novom i starom ustavu, ima retroaktivno djejstvo i odnosi se na sve državne funkcionere koji su prodefilovali Crnom Gorom u zadnje dvije decenije. Shodno članu 11 državni funkcioner ima pravo na državnu penziju i prije ispunjavanja opštih uslova ukoliko je funkciju obavljao u najmanje dva mandata i ako ima 20 godina radnog staža. Ako je odslužio tri mandata u berićetnu mirovinu može i sa 15 godina staža.

Poslanici ne mare – argumente je nadglasalo šuškanje u džepovima. Stotinjak bivših funkcionera već je stalo u red za penzije, koje su od tri do pet puta veće od prosječnih crnogorskih, ne bi li prigrabljeno pravo ostvarili prije, možda, nepovoljne odluke Ustavnog suda. U redu strpljivo stoje ljudi raznolikih političkih i ideoloških profila – predstavnici vlasti, biznismeni, glasnogovornici osiromašene i popljačkane raje.

STRES: Sijevaju tumačenja- kako je zakonom o državnim penzijama samo prekopirana dobra evropska praksa, te kako su poslanici socijalno ugroženi i izloženi stresu. Bivši urednik ratnohuškačkog dnevnika RTCG Emilo Labudović je čak zakukao kako je poslaničko pregnuće „puno stresnije od novinarskog”. Možda i jeste iz Emilovog ugla – u parlamentu postoji replika, dok je on devedesetih prodavao mržnju i laži, nije morao da se brine za demantije.

Miodragu Vukoviću iz DPS-a koji je sa kolegama iz opozicije, Draganom Šoćem i Vuksanom Simonovićem, u prošlom sazivu parlamenta pripremao ovo zakonsko štivo omaklo se da se slični zakoni u Evropi odnose samo na neposredno izabrane funkcionere. To što su se naši predstavnici koji se biraju preko partijskih lista prepoznali u tim zakonskim rješenjima sada se brani zamjenom teza – da su poslanici vlasnici mandata.

A koliko sami poslanici zaista vjeruju u ispravnost svog nauma najbolje se vidjelo iz izjave Džavida Šabovića, predsjednika skupštinskog Odbora za ustavna pitanja, koji je dan prije nego što je Skupština, kao stranka u sporu, ovaj zakon proglasila ispravnim izjavio sljedeće. ,,Mi iz Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, kao vjerujem i svi drugi poslanici, uglavnom smo svjesni da ovaj zakon nije, što bi se reklo, baš ustavan”.

Malo je trudan.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo