Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Onamo ’namo

Objavljeno prije

na

A počelo je slavljenički i optimistički, kako i dolikuje najvećoj investiciji u istoriji zemlje. Na ceremoniji u mjestu Gornje Mrke okupili su se premijeri tri države. Mediji su javljali da su mašine već spremne za posao stoljeća. Ton su, po običaju, davali zvaničnici.

IDILA: Ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je naglasio da je hrvatski konzorcijum Konstruktor dao najbolju ponudu. Prilikom potpisivanja Ugovora o koncesiji izrazio je nadu da ta splitska firma može uskoro da zaokruži finansijsku konstrukciju, jer postoje pozitivni signali s finansijskog tržišta.

Generalni direktor Konstruktora Željko Žderić bio je siguran da će sve ići po planu, pa čak i u roku kraćem od predviđenog. „Radovi će početi već tamo negdje na jesen, a prva dionica Smokovac – Mateševo bila bi gotova u roku – tri i po do četiri godine”, istakao je on.

Kako u Crnoj Gori praktično svi smatraju da je put od jadranske obale do granice sa Srbijom državni prioritet broj jedan, malo je bilo onih koji su željeli da kvare idilu. Ionako se na ovaj događaj čekalo decenijama. Pare od privatizacije Telekoma niko nije spominjao.

UGRADNJA: Ključni prigovor opozicije bio je da je cijena autoputa visoka, čak 2,77 milijadi eura, od čega bi učešće Crne Gore bilo – dvije trećine.

Potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je da su prve procjene pokazivale da će njegova izgradnja stajati 1,8 milijardi eura. ,,To je bila procjena kada su cijene građevinskih radova bile visoke, a sada su one znatno niže i realno iznose 1,5 milijardi eura, a nipošto čak dva puta više”, kazao je on i od crnogorske Vlade zatražio da javnosti dostavi na uvid koncesioni ugovor potpisan s Konstruktorom. Ona to odbija da uradi.

Radulović je ustvrdio da se gradnja autoputa može nazvati ugradnjom građevinske operative prvog i trećeg ministra ili kompenzacijom s Hrvatskom u vezi problematične prošlosti crnogorske vlasti.

Slične optužbe saopštio je lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić. On je uvjeren da ovaj posao stoljeća ima elemente visoke korupcije, jer su u to direktno uključeni i neki članovi kabineta crnogorskog premijera. ,,Dinamika izgradnje autoputa ne smije da bude u smislu otplate rata kredita pojedinim ministrima u Vladi Mila Đukanovića, koji su kupili mašine za izgradnju autoputa, nego koliko bude para, toliko će biti kilometara”, kazao je Milić.

Konstatujući da se ovom poslu prišlo dnevnopolitički i da sličan koncesioni ugovor nije napravljen niđe u svijetu, predsjednik Izvršnog odbora Demokratskog centra Emin Duraković za Monitor je rekao da je Crna Gora za sada od strateškog partnera dobila samo naljepnice na građevinsku operativu domaćih firmi koje je vrh vlasti ekskluzivno opremio za ovaj posao.

ČEKAJUĆI KREDITE EU: Produženje roka Konstruktoru za dva mjeseca za dostavu bankarske garancije predstavljalo je hladan tuš za Vladu u Podgorici. Ali, ona praktično nema izbora. „Bilo bi dobro da se neka od međunarodnih finansijskih organizacija uključi u čitav projekat, jer su kamate koje one nude garant da će i koncesionar moći da ih istrpi i da se cijeli posao uspješno završi. Tako da smo namjeru Konstruktora doživjeli u tom pravcu”, rekao je visoki funkcioner Ministarstva saobraćaja i pomorstva Zoran Radonjić.

I čelnici grčko-izraelskog konzorcijuma Aktor HCH, drugorangirane firme na tenderu za gradnju puta Bar-Boljare, eventualno će krenuti u posao tek uz kredite Evropljana. „Ako su Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremne da finansiraju taj projekat, onda zajedno možemo da nađemo rješenje i počnemo da radimo čim uslovi budu ispunjeni”, poručili su iz te kompanije. A njihova ponuda je za čak milijardu veća od Konstruktorove, i išla bi na teret Crne Gore!

Veliko je zaista pitanje ko bi u ovoj krizi, u kojoj su i Hrvatska i Grčka pred bankrotom, finansirao gradnju crnogorskog autoputa kreditima tamošnjih komercijalnih banaka, čije kamate iznose 12 do 13 odsto. Zbog spašavanja budžeta Hrvatska će u naredne četiri godine gotovo potpuno odustati od gradnje autoputeva.
GORNJE MRKE OPET: Loš kreditni rejting Crne Gore takođe poskupljuje kredite, tvrde u Konstruktoru.
Istovremeno, malo je spremnosti iz EIB i EBRD da se kreditira ovaj projekat pošto ga evropske institucije ne prepoznaju kao evropski koridor. Zvaničnici Srbije kažu da će svakako raditi put od Beograda do granice sa Crnom Gorom, ali ne znaju kada i kako. Nijedna banka u Srbiji nije željela da uloži pare u put za koji se zna da nema potrebnu frekventnost.
Studija izvodljivosti, koju je uradila francuska kompanija Lui Berže, pokazuje da je optimalan rok završetka izgradnje autoputa Bar – Boljare 2027. godina, odnosno tek tada se očekuje da će biti ekonomski isplativ.
Duraković kaže da je mnogo puta upozorio da bez prethodnog integrisanja ove trase u evropsku mrežu koridora ili novog pomorsko-kontinentalnog koridora Bari – Bar – Beograd – Temišvar/Budimpešta nema održive izgradnje našeg dijela puta. On je rekao da je trebalo osnovati poseban fond za gradnju autoputa, te pozicionirati Luku Bar kao transportno-logistički centar Mediterana kako bi se privukli strateški partneri koji bi bili zainteresovani za gradnju drumskog i željezničkog koridora Bar – Beograd.
„Ako se zna da u budžetu nema ni par miliona eura za redovno održavanje puteva, kako onda obezbjediti čak 600 miliona eura u naredne dvije godine za dionicu od Smokovca do Mateševa”, pita se on.
Pitanja je mnogo, situacija sve složenija, para malo. Crnogorski autoput je i dalje između jave i san.

Konstruktor u problemima

Konstruktor se od septembra 2008. godine nalazi u finansijskim problemima. Hrvatski mediji navode da je protiv Željka Žderića splitska policija nedavno podnijela krivičnu prijavu zbog krivotvorenja dokumenata libijske ambasade, dok su u Kataru izdali ček bez pokrića u vrijednosti od oko milion eura.

Hrvatsko tužilaštvo uskoro završava istragu koja traje već devet godina o, po mnogima, spornoj privatizaciji Konstruktora početkom devedesetih. Prema tvrdnjama malih dioničara, Željko Žderić se domogao te firme za samo 1,5 miliona njemačkih maraka, premda je bila riječ o kompaniji s blizu dvije hiljade zaposlenih, čiji je građevinski park brojao više od 400 mašina.

Za građevinski lobi očito je prošlo razdoblje udobnog i unosnog parazitiranja na budžetskim jaslama, a počelo polaganje računa, piše Jutarnji list.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo