Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Onamo ’namo

Objavljeno prije

na

A počelo je slavljenički i optimistički, kako i dolikuje najvećoj investiciji u istoriji zemlje. Na ceremoniji u mjestu Gornje Mrke okupili su se premijeri tri države. Mediji su javljali da su mašine već spremne za posao stoljeća. Ton su, po običaju, davali zvaničnici.

IDILA: Ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je naglasio da je hrvatski konzorcijum Konstruktor dao najbolju ponudu. Prilikom potpisivanja Ugovora o koncesiji izrazio je nadu da ta splitska firma može uskoro da zaokruži finansijsku konstrukciju, jer postoje pozitivni signali s finansijskog tržišta.

Generalni direktor Konstruktora Željko Žderić bio je siguran da će sve ići po planu, pa čak i u roku kraćem od predviđenog. „Radovi će početi već tamo negdje na jesen, a prva dionica Smokovac – Mateševo bila bi gotova u roku – tri i po do četiri godine”, istakao je on.

Kako u Crnoj Gori praktično svi smatraju da je put od jadranske obale do granice sa Srbijom državni prioritet broj jedan, malo je bilo onih koji su željeli da kvare idilu. Ionako se na ovaj događaj čekalo decenijama. Pare od privatizacije Telekoma niko nije spominjao.

UGRADNJA: Ključni prigovor opozicije bio je da je cijena autoputa visoka, čak 2,77 milijadi eura, od čega bi učešće Crne Gore bilo – dvije trećine.

Potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je da su prve procjene pokazivale da će njegova izgradnja stajati 1,8 milijardi eura. ,,To je bila procjena kada su cijene građevinskih radova bile visoke, a sada su one znatno niže i realno iznose 1,5 milijardi eura, a nipošto čak dva puta više”, kazao je on i od crnogorske Vlade zatražio da javnosti dostavi na uvid koncesioni ugovor potpisan s Konstruktorom. Ona to odbija da uradi.

Radulović je ustvrdio da se gradnja autoputa može nazvati ugradnjom građevinske operative prvog i trećeg ministra ili kompenzacijom s Hrvatskom u vezi problematične prošlosti crnogorske vlasti.

Slične optužbe saopštio je lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić. On je uvjeren da ovaj posao stoljeća ima elemente visoke korupcije, jer su u to direktno uključeni i neki članovi kabineta crnogorskog premijera. ,,Dinamika izgradnje autoputa ne smije da bude u smislu otplate rata kredita pojedinim ministrima u Vladi Mila Đukanovića, koji su kupili mašine za izgradnju autoputa, nego koliko bude para, toliko će biti kilometara”, kazao je Milić.

Konstatujući da se ovom poslu prišlo dnevnopolitički i da sličan koncesioni ugovor nije napravljen niđe u svijetu, predsjednik Izvršnog odbora Demokratskog centra Emin Duraković za Monitor je rekao da je Crna Gora za sada od strateškog partnera dobila samo naljepnice na građevinsku operativu domaćih firmi koje je vrh vlasti ekskluzivno opremio za ovaj posao.

ČEKAJUĆI KREDITE EU: Produženje roka Konstruktoru za dva mjeseca za dostavu bankarske garancije predstavljalo je hladan tuš za Vladu u Podgorici. Ali, ona praktično nema izbora. „Bilo bi dobro da se neka od međunarodnih finansijskih organizacija uključi u čitav projekat, jer su kamate koje one nude garant da će i koncesionar moći da ih istrpi i da se cijeli posao uspješno završi. Tako da smo namjeru Konstruktora doživjeli u tom pravcu”, rekao je visoki funkcioner Ministarstva saobraćaja i pomorstva Zoran Radonjić.

I čelnici grčko-izraelskog konzorcijuma Aktor HCH, drugorangirane firme na tenderu za gradnju puta Bar-Boljare, eventualno će krenuti u posao tek uz kredite Evropljana. „Ako su Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremne da finansiraju taj projekat, onda zajedno možemo da nađemo rješenje i počnemo da radimo čim uslovi budu ispunjeni”, poručili su iz te kompanije. A njihova ponuda je za čak milijardu veća od Konstruktorove, i išla bi na teret Crne Gore!

Veliko je zaista pitanje ko bi u ovoj krizi, u kojoj su i Hrvatska i Grčka pred bankrotom, finansirao gradnju crnogorskog autoputa kreditima tamošnjih komercijalnih banaka, čije kamate iznose 12 do 13 odsto. Zbog spašavanja budžeta Hrvatska će u naredne četiri godine gotovo potpuno odustati od gradnje autoputeva.
GORNJE MRKE OPET: Loš kreditni rejting Crne Gore takođe poskupljuje kredite, tvrde u Konstruktoru.
Istovremeno, malo je spremnosti iz EIB i EBRD da se kreditira ovaj projekat pošto ga evropske institucije ne prepoznaju kao evropski koridor. Zvaničnici Srbije kažu da će svakako raditi put od Beograda do granice sa Crnom Gorom, ali ne znaju kada i kako. Nijedna banka u Srbiji nije željela da uloži pare u put za koji se zna da nema potrebnu frekventnost.
Studija izvodljivosti, koju je uradila francuska kompanija Lui Berže, pokazuje da je optimalan rok završetka izgradnje autoputa Bar – Boljare 2027. godina, odnosno tek tada se očekuje da će biti ekonomski isplativ.
Duraković kaže da je mnogo puta upozorio da bez prethodnog integrisanja ove trase u evropsku mrežu koridora ili novog pomorsko-kontinentalnog koridora Bari – Bar – Beograd – Temišvar/Budimpešta nema održive izgradnje našeg dijela puta. On je rekao da je trebalo osnovati poseban fond za gradnju autoputa, te pozicionirati Luku Bar kao transportno-logistički centar Mediterana kako bi se privukli strateški partneri koji bi bili zainteresovani za gradnju drumskog i željezničkog koridora Bar – Beograd.
„Ako se zna da u budžetu nema ni par miliona eura za redovno održavanje puteva, kako onda obezbjediti čak 600 miliona eura u naredne dvije godine za dionicu od Smokovca do Mateševa”, pita se on.
Pitanja je mnogo, situacija sve složenija, para malo. Crnogorski autoput je i dalje između jave i san.

Konstruktor u problemima

Konstruktor se od septembra 2008. godine nalazi u finansijskim problemima. Hrvatski mediji navode da je protiv Željka Žderića splitska policija nedavno podnijela krivičnu prijavu zbog krivotvorenja dokumenata libijske ambasade, dok su u Kataru izdali ček bez pokrića u vrijednosti od oko milion eura.

Hrvatsko tužilaštvo uskoro završava istragu koja traje već devet godina o, po mnogima, spornoj privatizaciji Konstruktora početkom devedesetih. Prema tvrdnjama malih dioničara, Željko Žderić se domogao te firme za samo 1,5 miliona njemačkih maraka, premda je bila riječ o kompaniji s blizu dvije hiljade zaposlenih, čiji je građevinski park brojao više od 400 mašina.

Za građevinski lobi očito je prošlo razdoblje udobnog i unosnog parazitiranja na budžetskim jaslama, a počelo polaganje računa, piše Jutarnji list.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo