Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Moćnici uništili fabriku

Objavljeno prije

na

Pravosnažna sudska presuda nije pomogla bivšim radnicima bjelopoljske vojne fabrike Prva petoljetka da naplate svoja potraživanja od crnogorske Vlade, nekadašnjeg vlasnika njihove firme. Sada su svakodnevno ispred ulaznih vrata zgrade bjelopoljske opštine gdje traže isplatu duga. Kao akcionari preduzeća u kojem su radili, zajedno sa zaostalim dugovanjima primili su početkom 2007. po pet hiljada eura. Ostatak duga do deset hiljada eura, koji im je pripadao po nekadašnjem zakonu, nijesu dobili. Štrajk započet prije skoro tri godine prekinuli su 12. jula 2008. kada im je prilikom boravka premijera Mila Đukanovića u Bijelom Polju, na otvaranju Siti centra u krugu njihove nekadašnje firme obećana isplata preostalog novca.

IZIGRALA IH VLADA: Živana Šebek je prethodno kao predsjednica štrajkačkog odbora sa skoro dvije stotine svojih nekadašnjih kolega punu godinu dana provela u protestnim šetnjama od centra Bijelog Polja do nekadašnje firme koju je otkupilo slovenačko – crnogorsko preduzeće Hektas za milion i šesto hiljada eura.

,,Povjerovali smo tada i predstavnicima lokalne uprave i ljudima iz Vlade koji su nam tvrdili da ćemo konačno biti isplaćeni i odustali od nauma da svojim tijelima blokiramo dolazak zvaničnika na svečanost priređenu povodom otvaranja poslovnog centra”, sjeća se Šebek.

Od tada pa do danas više im se niko nije obratio, osim gradonačelnika Bijelog Polja Tarzana Miloševića. On je posavjetovao radnike da još jednom tuže Vladu, odnosno Ministarstvo odbrane, kako bi pokušao da posreduje da u vansudskom poravnanju namire dug. ,,Ni nama ni pravnicima koje smo pozvali nije jasno zašto pored već dobijene i pravosnažne presude opet predajemo tužbu, ali mi smo na ivici nerava i prinuđeni smo da radimo bilo šta samo da dođemo do svog novca”, kaže Živana Šebek.

Njihovu novu i paradoksalnu tužbu, već nekoliko ročišta, jednako kao i isplatu duga, ignorišu predstavnici Vlade koji se i ne odazivaju na ročišta.

,,Koga da pozovemo da nas zaštiti od ovakvog odnosa Vlade”, pita se Živana Šebek.

Ona danas osjeća posebnu odgovornost jer je uticala na svoje kolege da prekinu štrajk pred premijerov dolazak u Bijelo Polje, kada su svojim naumom da blokiraju svečanost privukli veliku medijsku pažnju. ,,Tu grešku nikada sebi ne mogu oprostiti. Povjerovala sam im iako smo bili, sada mi se čini, na jedan korak do cilja da konačno namirimo dug”, kaže Šebek.

NA IVICI EGZISTENCIJE: Danas je većina bivših radnika Prve petoljetke na evidenciji Biroa rada i na ivici egzistencije, kaže i Vladimir Obradović. On je, kao i većina njegovih kolega, proveo skoro četvrt vijeka, koliko je fabrika radila, u Prvoj petoljetci.

,,Mnoge naše porodice danas su bukvalno gladne. Novac nam duguje Vlada i ne vidimo način da se izborimo sa tom nepravdom”, kaže Obradović.

On i njegove kolege kažu da je posebno pitanje zašto je prodata njihova firma koja je imala veoma dobru perspektivu. ,,Preživjeli smo sankcije, osvajali nove proizvodne programe i onda, kada smo mislili da smo prebrodili krize, uveden nam je stečaj i uništena naša firma”, kaže Obradović.

To tvrdi i Slobodan Šćekić, prvi i posljednji direktor Prve petoljetke. On je u toj firmi, koju je i osnovao, proveo punih dvadeset pet godina. Šćekić je početkom 2005. uoči tada uvedenog stečaja, bio akter afere kada je sa još dvojicom saradnika optužen za krađu čak milion eura. Prije pola godine optužba je pala i Šćekić i kolege su oslobođeni, ali direktna posljedica njegovog hapšenja je to što Prva petoljetka danas ne postoji, kaže Šćekić.

,,Nije pao što je krao”, tvrdio je tada Monitor, predvidjevši da je atraktivna imovina u predgrađu Bijelog Polja nekom moćnom zapela za oko.

,,Šta drugo sada mogu da mislim, nego da se radilo upravo o tome da je neko želio da razruši fabriku i jeftino uzme njenu imovinu”, kaže Slobodan Šćekić.

PRIVREDNICI PROTIV FIRME: Tokom posljednje godine rada njegovo je preduzeće sa nekoliko proizvodnih programa uspjelo da se nametne zapadnoevropskom tržištu izradom preciznih mašinskih elemenata za razne proizvode.

,,Radili smo bukvalno danonoćno kako bismo očuvali saradnju sa luksemburškom, belgijskom i austrijskom firmom. Trud se isplatio, jer smo dobili posao u američkom gigantu Moog posredstvom Hidroluksa iz Luksemburga. Uradili smo probnu proizvodnju šest mašinskih elemenata za hidraulične mašine i dogovorili smo takozvanu nultu seriju. Za mjesec dana u poslu je trebalo da bude najmanje četiri stotine ljudi u našoj fabrici. Višegodišnji posao je bio sasvim izvjestan i svi su proračuni govorili da nam prosječna zarada mora biti oko hiljadu eura. Tada sam ja uhapšen, u sred izrade nulte serije, ispostavilo se neosnovano”, kaže Šćekić.
On tvrdi da je od privrednih čelnika Crne Gore i vladinih funkcionera, osim premijera Mila Đukanovića, doživljavao opstrukcije koje su rezultirale gašenjem i prodajom firme. ,,I ministar privrede Miodrag Gomilanović i ministar Darko Uskoković, zajedno sa Vojinom Đukanovićem i Blagojem Lučićem, godinama su opstruirali naše angažmane. Uskoković je sa svojim pomoćnikom Božom Bulatovićem i direktorom Jugoimport monta Zoranom Damjanovićem, onda kada nam je bilo najteže, pokušao da uništi naš tada jedini vojni program, dovevši nas na rub rentabiliteta. Kada sam uspijevao da o problemu obavijestim Mila Đukanovića on je pomagao i sprečavao uništenje fabrike. Kada su me uhapsili, on nije imao pravu informaciju i nije spasio firmu”, objašnjava Šćekić.

KRAH MEGALOMANSKOG PROJEKTA: Šćekić je u zatvoru proveo dva i po mjeseca. Sada, nakon oslobađanja od krivice, prvi put govori da je njegovoj firmi sa odličnom perspektivom voljom državnih moćnika nametnut likvidacioni stečaj.

,,Odradili su to preko suda i nezakonito. Dužan sam i svojim radnicima to javno da kažem, mada su neki od njih manipulisali prvim radničkim protestima koje ja, sa montiranom optužbom za vratom, nisam mogao da spriječim. Radili su i protiv sebe pomažući zakulisne radnje koje su uništile našu firmu”, kaže Šćekić.

Radnici su sada svakodnevno ispred opštinskih vrata. Više ne razmišljaju o novom radnom angažmanu i samo traže mrvice duga koje im ni nakon svega ne da Vlada. Ni Siti park otvoren na zemlji Prve petoljetke praktično ne radi. Megalomanski zamišljen projekat tržnog centra sa svjetskim brendovima – propao je. Ostao je samo objekat centra sa višemilionski vrijednim zemljištem oko sebe. U centru danas radi samo jedna samoposluga sa dvadesetak zaposlenih. A moglo je u toj fabrici sa izvoznim programom preciznih mašinskih elemenata da radi čak četiri stotine radnika. Ne dade se.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo