Dobra vijest: studentski glas se čuje. Peticiju zbog političke diskriminacije profesora Filipa Kovačevića potpisalo je preko 250 studenata novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. I studentski pokret Omega reagovao je javno zbog diskriminacije Kovačevića. ,,Studenti ne podržavaju ovaj čin, kao ni većina profesora, od kojih mnogi ne smiju da iskažu svoje mišljenje upravo zbog samovolje pojedinih ljudi iz rukovodstva kako Univerziteta, tako i univerzitetskih jedinica. Kakvu to poruku šaljete studentima, da li im poručujete da se saginju, da svoj društveni angažman podrede interesima, od vlasti zarobljenog, Univerziteta Crne Gore?”.
NJIHOVI STUDENTI: Studentske vlasti, u svom maniru, nijesu odgovarale. Oni imaju svoje studente za demokratski dijalog.. Nedavno, u Biltenu Univerziteta Crne Gore objavljeno je da su na posljednjoj sjednici Senata u Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta u ime studenata izabrani Olivera Komar i Ivica Todorović.
Olivera Komar odavno nije studentkinja, već asistentica na Fakultetu političkih nauka. Zašto će baš ona predstavljati studente ostalo je nejasno. Ivica Todorović je student povjerenik na Univerzitetu Crne Gore, zbog koga su se studenti već obraćali rektoru osporavajući njegov legitimitet.
Nedavno je nevladina organizacija Reformska inicijativa mladih od rektora Predraga Miranovića i ministra Sretena Škuletića tražila da ,,razmotre stanje u Studentskom parlamentu koji nanosi štetu studentskoj populaciji”.
Reformska inicijativa tražila je da prosvjetne vlasti objasne zbog čega ove godine nije bilo izbora za studentski parlament i pozvala ih ,,da razmotre ko su aktuelni članovi Studentskog parlamenta, a prije svega ko je studentski povjerenik”, misleći na Todorovića.
Todorović je 2006. godine postao javnosti poznat nakon što se pesnicama obračunao sa studentom Ivanom Vukićevićem koji je u jednoj televizijskoj emisiji kritikovao rad Studentskog parlamenta. Takav način komunikacije drugi studentski funkcioner Savo Rakočević je na suđenju Todoroviću okarakterisao kao ,,ljudski”.
Protiv Todorovića pokrenut je sudski postupak koji još nije završen. Disciplinski postupak koji je protiv Todorovića najavio tadašnji dekan Pravnog fakulteta Zoran Rašović, napomenuli su rektora iz Reformske inicijative, nije pokrenut.
Rektor nije odgovarao.
Djela govore. Todorović je umjesto kazne – nagrađen. Ne samo da je dospio u novoformirani Odbor nego i na višu funkciju studenta povjerenika. Premijer Milo Đukanović mu je kao jednom od najboljih studenata dodijelio i počasni pasoš. ,,Imali smo i boljih studenata”, primijetila je tada Bojka Đukanović, dekanica Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
,,Zamislite koliko je to bilo porazno za studente koji se trude, rade, ulažu u svoje znanje maksimum, da njega vide kako biva nagrađen, a njih niko ni da pozove. Još je i nezakonito, jer takvom se licu zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi mora oduzeti pasoš, a ne dodijeliti”, komentarišu iz Omege.
Reformska inicijativa podsjetila je rektora da mandat, prema Statutu, traje godinu, ,,i da se Todorović nalazi na ključnim funkcijama Studentskog parlamenta, a da je samo jednom formalno izabran 2006. godine”
KO DRŽAVNI KO STUDENTSKI: Izbori se po statutu Studentskog parlamenta moraju održavati svake godine. Pravilnik o njihovom organizovanju kaže da se moraju raspisati u septembru, a najkasnije u oktobru tekuće godine. Skoro će i januar, izbori nijesu raspisani. ,,Ako ih ne raspišu predstavnici studenata onda je to dužan da uradi rektor u oktobru”, podsjećaju iz Omege.
Rektor to nije učinio.Nije odgovarao studentskim organizacijama na pitanje zbog čega sadašnjim studentskim funkcionerima mandat ,,neobično dugo traje”.
Studenti podsjećaju da nije prvi put da im se uskraćuju biračka prava. Izbori nijesu sprovedeni ni 2007. godine pod obrazloženjem da dotadašnji studentski funkcioneri nijesu stigli da završe sve ,,projekte”.
Iz Saveza studenata Crne Gore komentarišu: „Ključni razlog zašto se tada nijesu raspisali izbori je članstvo u ESU. Možda ima kolega koji misle da je ESU nešto kao NATO ili EU pa ima toliko uticaja i moći da odlaže izbore za studentske predstavnike”. Iz Saveza studenata napominju da se radi o studentskoj organizaciji i da je učlanjenje zbog kog su iz Studentskog parlamenta tražili da im produže mandat „obična administrativna procedura”.
Naredne, 2008. godine, izbori su se formalno održali. Problem je, objašnjavaju aktivisti studentskih organizacija, u tome što niko od studenata nije bio obaviješten o tome. ,,Nije bilo obavještenja na tablama, s kim god da smo od studenata razgovarali niko nije glasao jer nije znao kad i đe”, objašnjavaju. ,,Takođe, da bi izbori bili legitimni mora se ostvariti određeni cenzus, odnosno minimum studenata koji moraju izaći na glasanje da bi se prihvatio njihov izbor. Međutim, to niko živi od nadležnih nije provjeravao niti je želio da provjeri”, kažu iz Omege.
NARAVOUČENIJE: Te godine je za predsjednika Vijeća na Pravnom fakultetu izabran Zoran Rakočević koji nije imao protivkandidata. Rakočević je potom Todorovića, koji je tada bio student prodekan, u ime nekoliko fakulteta delegirao na mjesto studenta povjerenika. Izbori su održani, a studenti funkcioneri su samo promijenili mjesta. Imali su od koga naučit. Po ugledu na državne vlastodršce.
Iako im je istekao mandat članovi Studentskog parlamenta zastupaju prava studenata. Todorović se tako nedavno borio i za prava ,,starih studenata”, i sa rektorom postigao ,,kompromis” da se rok za njihov završetak studija odloži. Umjesto, bili su nezadovoljni stari studenti, da se ta odluka kao nezakonita poništi.
Da pregovara sa takvim studentskim funkcionerima, rektoru očigledno ne smeta. A poruka koju je skupa sa ministrom prosvjete uputio studentima jasna je: kad si vlast možeš sve, a oni koji kritikuju nijesu za važne funkcije i odbore.
ILI PODOBAN ILI BIZNISMEN
Mlade generacije ovih su dana primile još jednu poruku. U Crnogorskom narodnom pozorištu povodom toga što je Duško Knežević, premijerov prijatelj iz biznisa dodijelio 12 stipendija studentima većinom sa privatnih fakulteta, upriličen je spektakl, televizijski propraćen. TV gledalac, pa i svaki crnogorski student, mogao je vidjeti: u prvim redovima, obučeni u svečana odjela i toalete: predsjednik države, ministri, ambasadori, rediteljke, gradonačelnik Podgorice, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti… Svi redom održali su prigodan govor. Neznaveni bi mogli pomisliti da se proslavlja dan države ili kakav drugi veliki datum. Poruka je jasna: ako hoćeš da napreduješ dva su puta pred tobom:da si tihi intelektualac ili podobni biznismen
Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini
Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.
Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On poziva na dogovore pojedine partije iz DF SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.
Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.
Za eventualno pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno da tri odbornika to učine, da otpadne mogućnost povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.
Branka PLAMENAC Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net
Posljednje tri godine, koliko traje vd stanje ključne pozicije u sudstvu, neizbor predsjednika Vrhovnog suda bio je i kamen spoticanja na putu zemlje u EU, kao jedno od ključnih pivremenih mjerila koje Crna Gora mora da ispuni u okviru procesa evropskih integracija. Ta obaveza bi uskoro mogla biti štrikirana. Ukoliko bude izabrana na poziciju predsjednice Vrhovnog suda, pred Valentinom Pavličić dosta je posla
Opšta sjednica Vrhovnog suda na posljednjem zasijedanju ove sedmice podržala je bivšu zastupnicu države pred sudom u Strazburu, Valentinu Pavličić za kandidatkinju za poziciju predsjednice najviše sudske instance u Crnoj Gori. Posljednji stepenik biće dvotrećinska većina u Sudskom savjetu, što se ne vidi kao prepreka, posebno nakon osam propalih pokušaja da se sudije Vrhovnog suda usaglase oko kandidata koji bi bio izabran na čelo te pravosudne instance.
Tokom tajnog glasanja, od 15 sudija koliko je učestvovalo u radu Opšte sjednice, Pavličić je dobila deset, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić sedam, dok su vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković dobile po šest glasova.
Posljednje tri godine, koliko traje vd stanje ključne pozicije u sudstvu, neizbor predsjednika Vrhovnog suda bio je i kamen spoticanja na putu zemlje u EU, jer predstavlja jedno od ključnih pivremenih mjerila koje Crna Gora mora da ispuni u okviru procesa evropskih integracija. Prije pola godine Evropska komisija je ostavila rok da se do 24. aprila ove godine ta obaveza završi, što se nije dogodilo.
Na prethodnoj Opštoj sjednici Vrhovnog suda 16. maja, nijedan od dva tadašnja kandidata – Miodrag Pešić i Ana Vuković nijesu dobili potrebnu većinu. Na osnovu izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, uslijedila je i izmjena poslovnika o radu Opšte sjednice kako bi se deblokirala ova stepenica u odlučivanju.
Ubrzanju izmjena pravila doprinio je i stav Evropske komisije (EK) koja je riješila da više ne pravi ustupke kao u slučaju usvajanja pozitivnog IBAR-a, već je isplatu prve tranše od blizu 30 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije, direktno uslovila izborom prvog čovjeka Vrhovnog suda. Time je EK jasno stavila do znanja da neće ponoviti ustupak koji je napravila odlučivši da niz od osam propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru.
Ključna pozicija u sudstvu upražnjena je od decembra 2020. godine, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica. Vesna Vučković je u septembru 2021. izabrana za vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda. Ona nije dobila potrebnu podršku Sudskog savjeta 2022. godine, a ponovo je bila kandidatkinja prošle godine nakon presedana, pošto njenu kandidaturu tada nije utvrdila Opšta sjednica Vrhovnog suda, već Upravni sud kojem se žalila da je prekršena procedura tokom glasanja.
Preko deset organizacija civilnog sektora je u junu 2021. godine javno za predsjednicu Vrhovnog suda podržalo sutkinju Vrhovnog suda Anu Vuković, koja se više puta do sada bez uspjeha kandidovala na tu poziciju. Iz civilnog sektora su tada ocijenili da bi taj izbor bio istorijska šansa za nezavisnost sudstva. Tragovi opstrukcije da Vuković dođe na čelo Vrhovnog suda bili su ,međutim, jasni tokom brojnih pokušaja izbora koji su uslijedili.
Akcija za ljudska prava (HRA), koja je budno pratila dosadašnji neuspješni proces izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda, ali i pravosuđe u cjelini, pozdravila je ovonedeljni uspjeh Opšte sjednice Vrhovnog suda.
“Na osnovu broja glasova zaključujemo da je izmjena zakona omogućila da bar jedna kandidatkinja stigne do faze odlučivanja Sudskog savjeta, mada je motiv za izmjenu zakona bio i taj da se Savjetu omogući da napravi izbor između bar dva kandidata.” To se, međutim, nije desilo.
Valentina Pavličić je trenutno nacionalna konsultatkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u nacionalni pravosudni sistem. Bila je Zastupnica Crne Gore pred Sudom u Strazburu. Na tu poziciju izbrana je kao dugogodišnja sutkinja, u tom trenutku predsjednica krivičnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
Dok je jedni vide kao profesionalca, drugi joj spočitavaju to što je uspješnu karijeru gradila u vrijeme prethodne vlasti. Ipak, bila je jedna od rijetkih iz crnogorskog pravosuđa koja je znala oštro da istupi u javnosti i kritikuje taj sistem.
MANS je početkom prošle godine objavio informaciju o poslovnom aranžmanu njenog supruga i kompanije Bemax. Njen suprug je of-shore kompaniju prodao Bemaxu za 50 hiljada eura, što Pavličić nije prijavila u svom imovinskom kartonu iako je bila dužna da to učini. Paviličić je to nazvala spin informacijama usmjerenim protiv nje zbog njenog zagovaranja Predloga Zakona o oduzimanjju imovine stečenom kriminalom, koju je izradila Vlada Dritana Abazovića, koji je MANS oštro kritikovao.
Članovi Sudskog savjeta isprva su se sporili oko toga da li Valentina Pavličić ispunjava uslove da se uključi u trku za najvažniju poziciju u pravosuđu.
Kako su izvještvali mediji, sporenje na elektronskoj sjednici nastalo je oko tumačenja člana 33 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, odnosno oko toga da li nekadašnja zastupnica države pred Evropskim sudom za ljudska prava ima 20 godina kumulativnog ili kontinuiranog staža kao sudija, tužilac, advokat, notar ili na nekim drugim pravnim poslovima…
Ministar pravde Bojan Božović razjasnio je dilemu stavom da je izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim se propisuju uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda, omogućeno da na tu poziciju bude birana osoba koja nije sudija ili državni tužilac, a koja ima dvadesetogodišnje radno iskustvo na različitim pravnim poslovima, “koje se računa kumulativno”.
Pavličić je u uvodnom dijelu ovonedjeljne Opšte sjednice, tokom intervjua, a prije izbora za kandidatkinju, iznijela viđenje kakva osoba bi trebalo da bude na čelnoj poziciji Vrhovnog suda i naglasila da “nikada nije bio teži trenutak za crnogorske sudije”. Ona je navela da je njena vizija da sve ono što se pokazalo dobrim – sačuva, razvije i ojača.
“Ono što nikada u sudskom sistemu nije urađeno je funkcionalna analiza pravosuđa. To bi bila dobra alatka za obračunavanje sa uzrocima koji su doveli do tog stanja. A ne da samo gasimo požare”, navela je ona.
Osvrnula se i na stanje u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, uz konstataciju da je na današnji dan 169 nezavršenih predmeta u tom odjeljenju. Pavličić smatra da bi trebalo da se obezbijedi pravičnost postupka kao cjeline, jer “pravda mora da se vidi i dijeli, a ne samo da se dijeli”.
Ukoliko bude izabrana na sjednici Sudskog savjeta za predsjednicu Vrhovnog suda, pred Pavličić je dosta posla. Promjene u pravosuđu nijesu bez razloga u fokusu Evropske komisije. Ispunjen je jedan štrik, ali mnogi tek predstoje.
Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama
Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).
CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.
Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.
Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.
Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.
Institucije iz čijih budžeta je uplaćivan novac na račun vjerskih zajednica su: Ministarstvo pravde, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo finansija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje.
Na osnovu sprovedene revizije utvrđeno je da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore. Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti, konstatovao je DRI.
Najviše novca je otišlo za finansiranje srednjih vjerskih škola – 4,9 miliona eura. Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima dobila je 3, 1 miliona eura, a 1,8 milion Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.
DRI je konstatovao da je finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
Iz CGO su ukazali da je Član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz Budžeta Crne Gore.
Umjesto po slovu zakona, novac za vjerske škole Vlada je dijelila zaključcima, ugovorima i aneksima ugovora. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji načen je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama, navodi se u nalazu DRI. Dodaje se da su iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.
,,Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu”, naveli su iz CGO-a.
Pomenuti član 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, propisuje da javna ustanova stiče sredstva iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.
Na osnovu ovih kriterijuma, Ministarstvo donosi metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za svaki obrazovni program. Sve opet u skladu sa normativima i standardima, koje donosi Ministarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog savjeta. Normativima i standardima propisuju se mjerila za: formiranje odjeljenja i grupa, organizovanje savjetodavne službe, biblioteke, administrativno-računovodstvene i tehničke službe i vrednovanje materijalnih troškova.
Umjesto svega ovoga za vjerske škole važeći su zaključci Vlade.
Na osnovu dva zaključka Vlade, jedan iz 2022, drugi 2023, Ministarstvo prosvjete je sa Srednjom vjerskom školom Gimnazija ,,Sveti Sava” potpisalo Ugovor o finansiranju. I prethodne dvije godine im na ime Ugovora isplatilo po 900 hiljada eura, ukupno 1,8 miliona.
Takođe na osnovu zaključka Vlade, Ministarstvo prosvjete je, počev od marta mjeseca 2018. godine, sa Srednjom vjerskom školom – Medresa ,,Mehmed Fatih” potpisalo ugovor o finansiranju. Ministarstvo je ovoj školi mjesečno uplaćivalo 50.000 eura na ime bruto plata i ostalih ličnih primanja zaposlenih u školi, rashoda za materijal i usluge, za tekuće održavanje, kao i troškova ishrane učenika u domovima. Ovaj način finansiranja je trajao do kraja 2020. godine.
Sljedeće, 2021. Medresi je, za tu godinu, uplaćeno pola miliona eura, a 2022. i 2023. godine po 800.000 eura. Za četiri godine ukupno 3,1 milion eura.
Ukazujući na moguću zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore, iz CGO su ocijenili da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a. Na SDT-u je da pokaže da li ima volje da se dođe do NN političara.
Stav1 sedmica
DUHANKESA4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
FELJTON4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
IN ENGLISH4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS2 sedmice