Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fiskulturna horor sala

Objavljeno prije

na

Osnovna škola Dašo Pavičić iz Herceg Novog posljednjih je mjeseci u fokusu pažnje i oštrih kritika građana. Razloga ima više. Osim desetomjesečnog natezanja oko mjesta novog direktora škole, do brojnih izgubljenih sudskih procesa, tu je i razrušena fiskulturna sala, koja već na prvi pogled pripada savremenom hororu. Krov ovog objekta je šupalj, prozori razvaljeni, rasvjeta visi s plafona, dok je pod raspuknut i spreman za kontejner.

OPASNOST: Još prije dvije godine inspekcijske službe Ministarstva za razvoj konstatovale su da fiskulturna sala u Osnovnoj školi Dašo Pavičić ne ispunjava osnovne uslove za rad i predstavlja opasnost za bezbjednost djece. I pored toga ona nije u potpunosti zatvorena već je samo redukovano izvođenje nastave fizičkog vaspitanja. Zahtjev za zatvaranje ove sale podnio je i novi Savjet roditelja nakon saznanja da je u njoj više učenika lakše povrijeđeno.

Aktiv profesora fizičkog vaspitanja uputio je takođe zahtjev direktoru škole da se preduzmu mjere za poboljšanje kvaliteta i bezbjednosti izvođenja nastave. Prema njihovom mišljenju, rekonstrukcija sale je neophodna jer krov prokišnjava, postoje rupe na podu kao i opasnost od pada trulih prozorskih štokova, rasvjete i žičane zaštite. Nije bolja situacija ni s otvorenim igralištima, pomoćnim objektima, svlačionicama, sanitarnim čvorom i kabinetom za profesore koji su takođe u ruiniranom stanju. Čak su se uključili i bivši učenici, roditelji djece koji sada pohađaju nastavu, voljni da finansijski podrže izradu projekta i zanatske radove. No, sve ove inicijative nijesu bile dovoljne.

SMJENA: Prema tadašnjim procjenama, rekonstrukcija sale stajala bi oko 200.000 eura. To je bilo nezamislivo, pa je sala i dalje propadala. A onda je tadašnjem direktoru Žarku Mandiću istekao mandat. Za vrijeme svog dvostrukog mandata, on je upozoravao javnog tužioca da u ovoj školi ima nastavnika s falsifikovanin diplomama. Uprkos brojnim argumentima, Osnovni sud u Herceg Novom oslobodio ih je optužbi, te oni i danas rade u ovoj školi. Smjena direktora izazvala je brojne i žučne rasprave, pa se čitavih deset mjeseci tragalo za podobnom figurom. Dužnost zamjenika direktora obavljao je višegodišnji nastavnik istorije i geografije Blago Radulović. Svo vrijeme bio je favorit građana, nestranačka ličnost i čovjek od časti i ugleda. Uprkos svemu, nekadašnjeg direktora Žarka Mandića zamijenio je Nikola Stojanović. Tako je, kako je ocijenio klub PZP-a, DPS postavio svog igrača a time i preuzeo neslavno nasljeđe ove škole, koje je pripalo, kako su rekli, novoj garnituri iste partije.

Direktor Nikola Stojanović obratio se sektoru za investiciono održavanje infrastrukture u Ministarstvu prosvjete i nauke: „Iz Ministarstva sam dobio uvjeravanje da će nam pomoći za etapno rješavanje ovog problema. Prva etapa bila bi završena dok su djeca na zimskom raspustu. To podrazumijeva toplu i suvu prostoriju za izvođenje časova fizičkog vaspitanja. U našoj školi samo djeca od petih do devetih razreda po godišnjem programu imaju ukupno 71 čas sedmično. Tako bi im ovom početnom adaptacijom obezbijedili barem ograničenu aktivnost. Postavljanje poda i zamjena trulih prozora, ostaje za sljedeću etapu.”

ODGOVORNOST: Na pitanje koliko bi sve to koštalo, s obzirom na visoki iznos od 200 hiljada eura s početka priče, dobili smo na uvid specifikaciju dostavljača ponuda. Dakle, hitni radovi po predmjeru i predračunu iz glavnog projekta iznose oko 21 hiljadu eura.

U kabinetu ministra prosvjete i nauke Sretena Škuletića, kažu da je predlogom budžeta za 2010. godinu obezbijeđeno 90.000 eura za rješavanje problema fiskulturne sale u školi Dašo Pavičić.

Inače, škola radi od 07,30 do 18,30. Sedmična potreba za salom je 71 sat, bez onih najmlađih, od prvog do petog razreda. Na njihove potrebe niko se i ne osvrće. Dakle, i kad sala bude sređena, opet će biti gužva od istovremeno dva odjeljenja na jedan termin. Ovako, na čekanju, djeca mogu samo da zamišljaju kako je sve to moglo da izgleda. Nijesu oni krivi što su im pojmovi – vibrirajući pod, strunjača, koš, go, kozlić i sve ono što je nama činilo djetinjstvo i sretno odrastanje, nepoznati.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo