Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sreća je drugdje

Objavljeno prije

na

Dvadesetčetvorogodišnja Milica je završila studije stranih jezika. Nikada nije putovala van granica bivše Jugoslavije. Imala je svega sedam godina kada su građanima SR Jugoslavije uvedene vize. Tadašnja Evropska ekonomska zajednica je 1. juna 1992. godine, kroz sankcije, a na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a uvela građanima SR Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) obavezu posjedovanja viza. Kada je odluka donijeta na vlasti u Crnoj Gori su bili Milo Đukanović, Svetozar Marović, Momir Bulatović. Milica kaže da nije imala novca za odlazak u inostranstvo. ,,Pamtim da nismo imali ni za džeparac, bile su restrikcije struje, o inostranstvu nije niko ni razmišljao. Ostali smo svega željni”.

Put do Beograda, gdje su se građanima Crne Gore godinama izdavale vize, noći provedene u ograđenim redovima, neljubazni službenici ambasada, gomila dokumenata… bili su prvi korak za izlazak iz zemlje. Kada bi sve išlo kako treba, samo za prelazak granice, trebalo je najmanje 500 eura. Crna Gora se 2006. godine osamostalila, ali su joj vize ostale. Doduše, od 2007. godine viza za većinu evropskih zemalja se mogla dobiti u novootvorenom Aplikativnom centru; donijeta je i odluka o viznim olakšicama. Svejedno, građani su i dalje morali da prolaze ponižavajuću proceduru provjera, a odluka o olakšicama nikada nije u postupnosti primijenjena. I dalje je za izlazak iz zemlje trebalo bar nekoliko stotina eura.

Sada, kada je Evropska unija donijela odluku da građani Crne Gore mogu putovati bez viza u zemlje šengen zone, Milica razmišlja kako da se domogne Zapada. Za Monitor objašnjava da je za nju turističko putovanje i obilazak svjetskih metropola i dalje nedostižan san. „Odakle mi novac za to? Nemam posao, za pripravnike nigdje nema mjesta. Turističko putovanje ne dolazi u obzir, ali pokušaću ipak da se nekako domognem Zapada, da probam da nađem posao”.

Stavljanje na bijelu šengen listu, međutim, ne znači i mogućnost da u zemljama šengen zone možete raditi. Za to je potrebna radna viza i dodatna dokumentacija.

Bijeli šengen tipa „C” omogućava građanima da putuju u 25 evropskih zemalja, potpisnica Šengenskog sporazuma. Vize neće biti potrebne ni za Švajcarsku, Island i Norvešku, koje nisu članice EU, ali su prihvatile šengenska pravila o ukidanju granica. Slobodno će se putovati i u Bugarsku, Rumuniju i na Kipar, zemlje koje takođe poštuju Šengenski sporazum, ali i u Lihtenštajn, koji je izrazio želju da se priključi šengenskom prostoru. Bez viza se ne može u Veliku Britaniju i Irsku, koje, iako članice Evropske unije, nijesu potpisnice dijela Šengenskog sporazuma.

Boravak na šengenskom prostoru biće ograničen na 90 dana tokom šest mjeseci. Ko poželi da duže od tri mjeseca ostane u inostranstvu, moraće da zatraži boravišnu vizu. Takođe, bijeli šengen tip „C”, ne omogućava da neko ide u inostranstvo da studira ili radi. Svi koji žele da se tamo školuju ili zaposle, biće u obavezi da zatraže vizu tipa „D”.

Kada vize budu ukinute, i dalje će biti potrebno da oni koji kolima odlaze u inostranstvo posjeduju zeleni karton i međunarodnu dozvolu, a zdravstveno osiguranje biće poželjno, ali ne i obavezno. Ukidanjem viza ne ukida se i kontrola pri ulasku u EU.

„Može se očekivati pitanje: ‘Gdje se ide? Kod koga? Iz kog razloga?’ i da se provjeri da li putnik ima dovoljno sredstava za deklarisanu namjeru putovanja. Dakle, postoje uobičajene mjere granične kontrole na spoljnim granica EU, dok na unutrašnjim nema kontrole,” saopšteno je iz crnogorskog Ministarstva inostranih poslova.

Najviši crnogorski zvaničnici, koji su ukidanje viza, pripisali dobroj vladinoj politici u evropskim integracijama, kažu da je takva odluka EU pokazala da Crna Gora ima svoje mjesto u EU i da Crna Gora ide dobrim putem ka punopravnom članstvu.

,,To je uspjeh vladine i državne politike jer se efekti ukidanja viza odnose na kvalitet života svih crnogorskih građana koji će moći bez maltretiranja, slobodno da putuju izvan Crne Gore, da uživaju pogodnosti korišćenja iskustva, posebno razvijenih evropskih država”, poručio je premijer Milo Đukanović. Đukanović je bio na čelu vlade i kada je donijeta odluka o uvođenju viza.

Niko u ovoj zemlji nema tačne podatke koliko će Crna Gora profitirati od ukidanja viza. Procjenjuje se da je izdavanje viza građane i privredu koštalo oko milion eura godišnje. Ekonomista Vasilije Kostić kaže da je ukidanje viza dobra vijest za crnogorsku ekonomiju, ali dodaje da to nije dovoljno: „Niko razuman ne misli da će se samim ukidanjem viza povećati standard građana i da će doći do rasta ekonomije. To je samo jedan od preduslova”. Ekonomisti ukazuju i da je moguće da će u prvih šest mjeseci sljedeće godine domaći trgovci smanjiti marže i pojeftiniti proizvode, jer će građani moći slobodno da idu u šoping van Crne Gore.

Kostić procjenjuje da će građani, poslije ukidanja viza, ipak više putovati: „Upravo zato što građani dugo nisu mogli da putuju u zemlje EU bez mukotrpnog posla dobijanja viza, mislim da će se u prvom trenutku povećati broj ljudi koji putuju. Vrlo brzo će, međutim, taj entuzijazam splasnuti”.

Stručnjaci ukazuju da je efekat bijelog šengena prije svega na psihološkom nivou, a da će ekonomsku korist imati oni koji su i do sada imali novca i mogli da putuju.

„Ne vjerujem da će sada doći do ogromne migracije stanovništva u druge zemlje u šoping, prosto zbog toga što kriza još traje, ljudi se uzdržavaju od kupovine, a nijesu ni toliko platežno sposobni. Onaj ko je mogao da kupuje i da odlazi u inostranstvo u šoping, njega ni vize u tome nijesu naročito sprečavale jer su postojale i godišnje vize”, kaže Biljana Stepanović iz beogradske Biznis info grupe. Slično je i sa čisto turističkim putovanjima.

U turističkim agencijama u Crnoj Gori kažu da cijene aranžmana nijesu manje zbog ukidanja viza, jer se njihovo izdavanje ionako plaćalo posebno. Petodnevni polupansion u Rimu i Parizu košta oko 600 eura, Pragu 400. Nakon što je objavljena odluka da će građani moći da putuju bez viza, srpski JAT je uveo promotivne cijene letova za neka od mjesta u Evropi. Tako, ko ima sreće pa nađe promotivnu kartu, do Berlina, Pariza ili Rima može putovati i za 19 eura u jednom pravcu.

Crnogorci uveliko predaju zahtjeve za izdavanje novih biometrijskih pasoša. Broj zahtjeva je nekoliko puta povećan, kazao je ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović. U MUP-u je Monitoru rečeno da mnogi samo predaju zahtjev, ali za pasoše ne dolaze.

EU je ukinula vize i za građane Srbije i Makedonije. Za one koji imaju kosovski i bosanski pasoš, vize su i dalje potrebne. Kosovo se nalazi tek na početku procesa ukidanja viznog režima. Moraju da ispune još nekoliko uslova – usvoje neke zakone, unaprijede upravljanje granicama, pogotovo na mjestima gdje postoji mogućnost ilegalnog prelaska, da se bore protiv organizovanog kriminala, da uvedu biometrijske pasoše. Vize nijesu ukinute ni Bosni i Hercegovini. Toj zemlji, prema posljednjoj procjeni Evropske komisije, preostao je još mali broj stvari koje bi trebalo da riješi do ispunjavanja uslova za stavljanje zemlje na „bijeli šengen”.

Dobro upućeni ukazuju da će od ukidanja viza, ipak, najviše koristi imati kriminalci sa ovih prostora, jer im se otvara prostor Zapadne Evrope. Stručnjaci upozoravaju da će biti vrlo teško evidentirati njihovo kretanje, jer su do sada, kada su vize bile obavezne, morali da daju fotografiju, potpise, dokumentaciju i garantna pisma.

„Sada kada turistički mogu da borave u zemljama EU, olakšaće im se kretanje i spajanje sa drugim kriminalnim grupama u Zapadnoj Evropi. Policije će morati mnogo više da sarađuju i sa policijama Zapadne Evrope jer vizni režim i falsifikovana dokumenta više ne mogu biti izgovor”, kaže policijski stručnjak Marko Nicović. Poznato je kako je naša policija i do sada lijepo sarađivala sa kolegama iz regiona. U svim većim akcijama u kojima hapse crnogorske kriminalce našu su policiju kolege zaobilazile.

Milica, sa početka teksta, u jednu od zemalja EU kod rođaka putuje početkom januara. Ovih dana pokušava da sakupi potreban novac. Kaže da, ako već ne bude mogla tamo da upiše postdiplomske i da počne negdje da radi, uvijek može ovdje da se vrati. Biro rada i pripravničko volontiranje joj neće pobjeći. Odluka o ukidanju viza joj je pružila nadu da možda može bolje. Prethodnih osamnaest generacija nijesu imale ni to.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo