DRUŠTVO
Sreća je drugdje
Dvadesetčetvorogodišnja Milica je završila studije stranih jezika. Nikada nije putovala van granica bivše Jugoslavije. Imala je svega sedam godina kada su građanima SR Jugoslavije uvedene vize. Tadašnja Evropska ekonomska zajednica je 1. juna 1992. godine, kroz sankcije, a na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a uvela građanima SR Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) obavezu posjedovanja viza. Kada je odluka donijeta na vlasti u Crnoj Gori su bili Milo Đukanović, Svetozar Marović, Momir Bulatović. Milica kaže da nije imala novca za odlazak u inostranstvo. ,,Pamtim da nismo imali ni za džeparac, bile su restrikcije struje, o inostranstvu nije niko ni razmišljao. Ostali smo svega željni”.
Put do Beograda, gdje su se građanima Crne Gore godinama izdavale vize, noći provedene u ograđenim redovima, neljubazni službenici ambasada, gomila dokumenata… bili su prvi korak za izlazak iz zemlje. Kada bi sve išlo kako treba, samo za prelazak granice, trebalo je najmanje 500 eura. Crna Gora se 2006. godine osamostalila, ali su joj vize ostale. Doduše, od 2007. godine viza za većinu evropskih zemalja se mogla dobiti u novootvorenom Aplikativnom centru; donijeta je i odluka o viznim olakšicama. Svejedno, građani su i dalje morali da prolaze ponižavajuću proceduru provjera, a odluka o olakšicama nikada nije u postupnosti primijenjena. I dalje je za izlazak iz zemlje trebalo bar nekoliko stotina eura.
Sada, kada je Evropska unija donijela odluku da građani Crne Gore mogu putovati bez viza u zemlje šengen zone, Milica razmišlja kako da se domogne Zapada. Za Monitor objašnjava da je za nju turističko putovanje i obilazak svjetskih metropola i dalje nedostižan san. „Odakle mi novac za to? Nemam posao, za pripravnike nigdje nema mjesta. Turističko putovanje ne dolazi u obzir, ali pokušaću ipak da se nekako domognem Zapada, da probam da nađem posao”.
Stavljanje na bijelu šengen listu, međutim, ne znači i mogućnost da u zemljama šengen zone možete raditi. Za to je potrebna radna viza i dodatna dokumentacija.
Bijeli šengen tipa „C” omogućava građanima da putuju u 25 evropskih zemalja, potpisnica Šengenskog sporazuma. Vize neće biti potrebne ni za Švajcarsku, Island i Norvešku, koje nisu članice EU, ali su prihvatile šengenska pravila o ukidanju granica. Slobodno će se putovati i u Bugarsku, Rumuniju i na Kipar, zemlje koje takođe poštuju Šengenski sporazum, ali i u Lihtenštajn, koji je izrazio želju da se priključi šengenskom prostoru. Bez viza se ne može u Veliku Britaniju i Irsku, koje, iako članice Evropske unije, nijesu potpisnice dijela Šengenskog sporazuma.
Boravak na šengenskom prostoru biće ograničen na 90 dana tokom šest mjeseci. Ko poželi da duže od tri mjeseca ostane u inostranstvu, moraće da zatraži boravišnu vizu. Takođe, bijeli šengen tip „C”, ne omogućava da neko ide u inostranstvo da studira ili radi. Svi koji žele da se tamo školuju ili zaposle, biće u obavezi da zatraže vizu tipa „D”.
Kada vize budu ukinute, i dalje će biti potrebno da oni koji kolima odlaze u inostranstvo posjeduju zeleni karton i međunarodnu dozvolu, a zdravstveno osiguranje biće poželjno, ali ne i obavezno. Ukidanjem viza ne ukida se i kontrola pri ulasku u EU.
„Može se očekivati pitanje: ‘Gdje se ide? Kod koga? Iz kog razloga?’ i da se provjeri da li putnik ima dovoljno sredstava za deklarisanu namjeru putovanja. Dakle, postoje uobičajene mjere granične kontrole na spoljnim granica EU, dok na unutrašnjim nema kontrole,” saopšteno je iz crnogorskog Ministarstva inostranih poslova.
Najviši crnogorski zvaničnici, koji su ukidanje viza, pripisali dobroj vladinoj politici u evropskim integracijama, kažu da je takva odluka EU pokazala da Crna Gora ima svoje mjesto u EU i da Crna Gora ide dobrim putem ka punopravnom članstvu.
,,To je uspjeh vladine i državne politike jer se efekti ukidanja viza odnose na kvalitet života svih crnogorskih građana koji će moći bez maltretiranja, slobodno da putuju izvan Crne Gore, da uživaju pogodnosti korišćenja iskustva, posebno razvijenih evropskih država”, poručio je premijer Milo Đukanović. Đukanović je bio na čelu vlade i kada je donijeta odluka o uvođenju viza.
Niko u ovoj zemlji nema tačne podatke koliko će Crna Gora profitirati od ukidanja viza. Procjenjuje se da je izdavanje viza građane i privredu koštalo oko milion eura godišnje. Ekonomista Vasilije Kostić kaže da je ukidanje viza dobra vijest za crnogorsku ekonomiju, ali dodaje da to nije dovoljno: „Niko razuman ne misli da će se samim ukidanjem viza povećati standard građana i da će doći do rasta ekonomije. To je samo jedan od preduslova”. Ekonomisti ukazuju i da je moguće da će u prvih šest mjeseci sljedeće godine domaći trgovci smanjiti marže i pojeftiniti proizvode, jer će građani moći slobodno da idu u šoping van Crne Gore.
Kostić procjenjuje da će građani, poslije ukidanja viza, ipak više putovati: „Upravo zato što građani dugo nisu mogli da putuju u zemlje EU bez mukotrpnog posla dobijanja viza, mislim da će se u prvom trenutku povećati broj ljudi koji putuju. Vrlo brzo će, međutim, taj entuzijazam splasnuti”.
Stručnjaci ukazuju da je efekat bijelog šengena prije svega na psihološkom nivou, a da će ekonomsku korist imati oni koji su i do sada imali novca i mogli da putuju.
„Ne vjerujem da će sada doći do ogromne migracije stanovništva u druge zemlje u šoping, prosto zbog toga što kriza još traje, ljudi se uzdržavaju od kupovine, a nijesu ni toliko platežno sposobni. Onaj ko je mogao da kupuje i da odlazi u inostranstvo u šoping, njega ni vize u tome nijesu naročito sprečavale jer su postojale i godišnje vize”, kaže Biljana Stepanović iz beogradske Biznis info grupe. Slično je i sa čisto turističkim putovanjima.
U turističkim agencijama u Crnoj Gori kažu da cijene aranžmana nijesu manje zbog ukidanja viza, jer se njihovo izdavanje ionako plaćalo posebno. Petodnevni polupansion u Rimu i Parizu košta oko 600 eura, Pragu 400. Nakon što je objavljena odluka da će građani moći da putuju bez viza, srpski JAT je uveo promotivne cijene letova za neka od mjesta u Evropi. Tako, ko ima sreće pa nađe promotivnu kartu, do Berlina, Pariza ili Rima može putovati i za 19 eura u jednom pravcu.
Crnogorci uveliko predaju zahtjeve za izdavanje novih biometrijskih pasoša. Broj zahtjeva je nekoliko puta povećan, kazao je ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović. U MUP-u je Monitoru rečeno da mnogi samo predaju zahtjev, ali za pasoše ne dolaze.
EU je ukinula vize i za građane Srbije i Makedonije. Za one koji imaju kosovski i bosanski pasoš, vize su i dalje potrebne. Kosovo se nalazi tek na početku procesa ukidanja viznog režima. Moraju da ispune još nekoliko uslova – usvoje neke zakone, unaprijede upravljanje granicama, pogotovo na mjestima gdje postoji mogućnost ilegalnog prelaska, da se bore protiv organizovanog kriminala, da uvedu biometrijske pasoše. Vize nijesu ukinute ni Bosni i Hercegovini. Toj zemlji, prema posljednjoj procjeni Evropske komisije, preostao je još mali broj stvari koje bi trebalo da riješi do ispunjavanja uslova za stavljanje zemlje na „bijeli šengen”.
Dobro upućeni ukazuju da će od ukidanja viza, ipak, najviše koristi imati kriminalci sa ovih prostora, jer im se otvara prostor Zapadne Evrope. Stručnjaci upozoravaju da će biti vrlo teško evidentirati njihovo kretanje, jer su do sada, kada su vize bile obavezne, morali da daju fotografiju, potpise, dokumentaciju i garantna pisma.
„Sada kada turistički mogu da borave u zemljama EU, olakšaće im se kretanje i spajanje sa drugim kriminalnim grupama u Zapadnoj Evropi. Policije će morati mnogo više da sarađuju i sa policijama Zapadne Evrope jer vizni režim i falsifikovana dokumenta više ne mogu biti izgovor”, kaže policijski stručnjak Marko Nicović. Poznato je kako je naša policija i do sada lijepo sarađivala sa kolegama iz regiona. U svim većim akcijama u kojima hapse crnogorske kriminalce našu su policiju kolege zaobilazile.
Milica, sa početka teksta, u jednu od zemalja EU kod rođaka putuje početkom januara. Ovih dana pokušava da sakupi potreban novac. Kaže da, ako već ne bude mogla tamo da upiše postdiplomske i da počne negdje da radi, uvijek može ovdje da se vrati. Biro rada i pripravničko volontiranje joj neće pobjeći. Odluka o ukidanju viza joj je pružila nadu da možda može bolje. Prethodnih osamnaest generacija nijesu imale ni to.
Vesna RAJKOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu
Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.
“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.
Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.
Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.
“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.
U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.
Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.
U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.
Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.
Patoanatomski otpad
Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.
,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.
,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno4 dana
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIĆKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno4 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
FOKUS3 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno4 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
INTERVJU3 sedmice
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, DOCENTKINJA NA FPN-U I NARODNA POSLANICA U SKUPŠTINI SRBIJE: Afere u Srbiji teško da mogu biti okidač radikalnih promjena