Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Desetkovanje stočnog fonda

Objavljeno prije

na

Naknade za mlijeko, koje su farmeri sa sjevera Crne Gore predali beranskoj mljekari Zora, nijesu isplaćene od aprila. Kašnjenja s isplatama, koja traju godinama, sada ozbiljnije nego ikad prijete da desetkuju stočni fond. Nakon što je prije pola godine bjelopoljska mljekara Krisma obustavila proizvodnju zbog nevolja s likvidnošću, sada je beranska Zora praktično jedini otkupljivač mlijeka na sjeveroistoku Crne Gore. I dok u mljekari kažu da su zbog tržišnih uslova prinuđeni da „redovno” kasne s isplatama oko tri mjeseca, farmeri tvrde da ne mogu da kreditiraju crnogorsko mljekarstvo. MLAĆENJE PRAZNE SLAME: Ramo Zoronjić iz bjelopoljskog sela Bistrica živi u zajednici sa sinovima i njihovim porodicama i glavni su im prihodi od farme u kojoj imaju dvanaest krava. „Oni se igraju s ljudima, i ja se pitam da li naša Vlada to zna. Ostaje nam, kako stvari stoje, jedino da smaknemo stoku i da se Vladi javimo za socijalnu pomoć”, kaže Zoronjić.

Slično misli i Elvir Čindrak iz sela Dolac u bjelopoljskoj opštini. Zajedno s ostalim farmerima, on se prije godinu dana štrajkovima borio da im Krisma plati mlijeko koje su joj predali. Potom je postao kooperant mljekare Zora, vjerujući da će firma u vlasništvu Vlade imati više odgovornosti prema stočarima. „Prevario sam se. Ovaj posao je mlaćenje prazne slame. Ne samo ja, nego većina nas razmišlja da jesenas proda stoku, jer od ovakvog stočarstva ne može da se živi”, kaže.

I on i Zoronjić sigurni su da će, ako Vlada pod hitno ne preduzme neke mjere da se mljekari popravi likvidnost, stočni fond, nešto oporavljen posljednjih godina, sada biti desetkovan.

U mljekari Zora, međutim, priznaju „male probleme s isplatom”, zbog toga što su prinuđeni da svoj proizvod plasiraju preko najsigurnijeg distributera Voli trejda, s kojim je dogovoreno odloženo plaćanje na tri mjeseca. Izvršni direktor Zore Vinko Purić kaže da je to „trenutna neminovnost” uslovljena ekonomskom krizom na koju se farmeri moraju navići. „Oni djelimično imaju pravo da se ljute, ali mi smo im predočili da nemamo nikakva rezervna sredstva kojima bi premostili ta tri mjeseca”, kaže Purić.

Ramo Zoronjić, međutim, tvrdi da su pominjana dva mjeseca kašnjenja ali da se sada ulazi u peti mjesec i da oni nemaju snage da to podnesu. „Hoće li naša djeca u školu, hoće li da kupe karte za prevoz do škole? Prosipaju li oni to mlijeko u potok ili ga prodaju za pare”, pita se Zoronjić.

Direktor Purić uvjerava da će do kraja septembra biti isplaćeni svi dugovi za maj i da će započeti isplata za jun. „Vlada nije banka da nam daje kredit, kredite bi mogle davati banke, ali one to ne rade ili su uslovi nepovoljni”, kaže Purić. On objašnjava da je mljekara Zora prije sedam godina napravljena s greškom jer nije u asortiman projektovana proizvodnju jogurta. „Bez jogurta naša je rentabilnost mala, jer mi kupujemo mlijeko i prodajemo mlijeko samo kao dugotrajni proizvod. Osim toga, mljekara Zora nikada nije dostigla proizvodnju ni polovine svojih projektovanih kapaciteta”, kaže Purić. Za sada postoje samo planovi kako popraviti rentabilnost, ali zato je potrebno oko trista hiljada eura kojih nema.

FARMERI KREDITIRAJU MLJEKARSTVO: Vladine priče o razvoju stočarstva padaju u vodu, kaže Ramo Zoronjić. Ovim poslom on se bavi pola vijeka i smatra da je danas stanje gore nego ikada. „U Titovo vrijeme od ovoga sam mogao odlično da živim. Nijesam razmišljao hoće li mi biti otkupljen svaki proizvod. Danas mi je teže natezanje s mljekarom da naplatim to što im predam nego proizvodnja mlijeka”, kaže Zoronjić.

Behija Čoković iz sela Boljhanine zbog toga je sa četiri krave, koliko je imala prije godinu dana, spala na samo jednu. Drži je jer joj treba mlijeko za kuću a tek višak predaje Zori. „U pravu je bila ona žena što je prošle godine prosipala mlijeko po putu. Čemu da ga dajemo kada ne daju pare onda kada nam najviše trebaju”, kaže Čoković.

„Obesmislili su i premije na stoku koje daje Vlada. Ispada da mi seljaci kreditiramo crnogorsku poljoprivredu”, kaže Ramo Zoronjić.

Vinko Purić, međutim, tvrdi da domaći farmeri u većini slučajeva ne primjenjuju silažu kojom bi povećali proizvodnju mlijeka. „To je još jedan od razloga slabih prihoda. Naše krave daju deset ili dvanaest litara mlijeka. U našem susjedstvu, u Srbiji, prihodi po grlu stoke dvostruko su veći. Oni koji su pošli tim primjerom sada su zadovoljni”, kaže Purić.

„Mi nemamo pare za silažu, lucerku i stočni grašak jer nam ne plaćaju mlijeko”, kaže Ramo Zoronjić. Elvir Čindrak smatra da bi upravo tu trebalo da interveniše država. „Ako smo deklarativno za razvoj poljoprivrede i zdrave hrane, uz turizam, kao naš državni prioritet, onda bi valjda država morala imati sluha da ‘pogura’ kada se proces zakoči”, kaže Čindrak.

A proces razvoja stočarstva, pospješen kreditima od kojih su mnogi stočari napravili štale i kupili grla, sada je u krizi. U lancu proizvodnje od krave, preko farmera, mljekara i trgovaca pa do potrošača, sada su na gubitku jedino farmeri. Oni su sigurni da to nije u redu.

Izlaz

Mljekaru Zora luksemburška je Vlada prije sedam godina poklonila Crnoj Gori u paketu s povratkom nekoliko hiljada ljudi iz Crne Gore, koji su 1999. utočište pronašli u toj zemlji. Nakon nekoliko godina tavorenja i afera koje je proizvodio njen nekadašnji direktor Škotlanđanin Tom Hodž, činilo se da je prije dvije godine Zora konačno stala na zdrave noge. Vinko Purić, sadašnji direktor kaže da i Mljekara i crnogorska Vlada, kao njen vlasnik, pokušavaju da nađu rješenje za unapređenje isplata za mlijeko farmerima. „Lično smatram da je privatizacija pravo rješenje jer bi se tako dobio svjež novac. Među rješenjima je i instalacija postrojenja za jogurt, kao udarni i najprofitabilniji proizvod u mljekarstvu. Mljekara Zora bila je glavni faktor povećanja stočnog fonda posljednjih godina i stoga je od velikog državnog interesa. Kada bi se ona ugasila, a do toga svakako ne smije i neće doći, siguran sam da bi naš stočni fond bio prepolovljen”, kaže Purić

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo