Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Desetkovanje stočnog fonda

Objavljeno prije

na

Naknade za mlijeko, koje su farmeri sa sjevera Crne Gore predali beranskoj mljekari Zora, nijesu isplaćene od aprila. Kašnjenja s isplatama, koja traju godinama, sada ozbiljnije nego ikad prijete da desetkuju stočni fond. Nakon što je prije pola godine bjelopoljska mljekara Krisma obustavila proizvodnju zbog nevolja s likvidnošću, sada je beranska Zora praktično jedini otkupljivač mlijeka na sjeveroistoku Crne Gore. I dok u mljekari kažu da su zbog tržišnih uslova prinuđeni da „redovno” kasne s isplatama oko tri mjeseca, farmeri tvrde da ne mogu da kreditiraju crnogorsko mljekarstvo. MLAĆENJE PRAZNE SLAME: Ramo Zoronjić iz bjelopoljskog sela Bistrica živi u zajednici sa sinovima i njihovim porodicama i glavni su im prihodi od farme u kojoj imaju dvanaest krava. „Oni se igraju s ljudima, i ja se pitam da li naša Vlada to zna. Ostaje nam, kako stvari stoje, jedino da smaknemo stoku i da se Vladi javimo za socijalnu pomoć”, kaže Zoronjić.

Slično misli i Elvir Čindrak iz sela Dolac u bjelopoljskoj opštini. Zajedno s ostalim farmerima, on se prije godinu dana štrajkovima borio da im Krisma plati mlijeko koje su joj predali. Potom je postao kooperant mljekare Zora, vjerujući da će firma u vlasništvu Vlade imati više odgovornosti prema stočarima. „Prevario sam se. Ovaj posao je mlaćenje prazne slame. Ne samo ja, nego većina nas razmišlja da jesenas proda stoku, jer od ovakvog stočarstva ne može da se živi”, kaže.

I on i Zoronjić sigurni su da će, ako Vlada pod hitno ne preduzme neke mjere da se mljekari popravi likvidnost, stočni fond, nešto oporavljen posljednjih godina, sada biti desetkovan.

U mljekari Zora, međutim, priznaju „male probleme s isplatom”, zbog toga što su prinuđeni da svoj proizvod plasiraju preko najsigurnijeg distributera Voli trejda, s kojim je dogovoreno odloženo plaćanje na tri mjeseca. Izvršni direktor Zore Vinko Purić kaže da je to „trenutna neminovnost” uslovljena ekonomskom krizom na koju se farmeri moraju navići. „Oni djelimično imaju pravo da se ljute, ali mi smo im predočili da nemamo nikakva rezervna sredstva kojima bi premostili ta tri mjeseca”, kaže Purić.

Ramo Zoronjić, međutim, tvrdi da su pominjana dva mjeseca kašnjenja ali da se sada ulazi u peti mjesec i da oni nemaju snage da to podnesu. „Hoće li naša djeca u školu, hoće li da kupe karte za prevoz do škole? Prosipaju li oni to mlijeko u potok ili ga prodaju za pare”, pita se Zoronjić.

Direktor Purić uvjerava da će do kraja septembra biti isplaćeni svi dugovi za maj i da će započeti isplata za jun. „Vlada nije banka da nam daje kredit, kredite bi mogle davati banke, ali one to ne rade ili su uslovi nepovoljni”, kaže Purić. On objašnjava da je mljekara Zora prije sedam godina napravljena s greškom jer nije u asortiman projektovana proizvodnju jogurta. „Bez jogurta naša je rentabilnost mala, jer mi kupujemo mlijeko i prodajemo mlijeko samo kao dugotrajni proizvod. Osim toga, mljekara Zora nikada nije dostigla proizvodnju ni polovine svojih projektovanih kapaciteta”, kaže Purić. Za sada postoje samo planovi kako popraviti rentabilnost, ali zato je potrebno oko trista hiljada eura kojih nema.

FARMERI KREDITIRAJU MLJEKARSTVO: Vladine priče o razvoju stočarstva padaju u vodu, kaže Ramo Zoronjić. Ovim poslom on se bavi pola vijeka i smatra da je danas stanje gore nego ikada. „U Titovo vrijeme od ovoga sam mogao odlično da živim. Nijesam razmišljao hoće li mi biti otkupljen svaki proizvod. Danas mi je teže natezanje s mljekarom da naplatim to što im predam nego proizvodnja mlijeka”, kaže Zoronjić.

Behija Čoković iz sela Boljhanine zbog toga je sa četiri krave, koliko je imala prije godinu dana, spala na samo jednu. Drži je jer joj treba mlijeko za kuću a tek višak predaje Zori. „U pravu je bila ona žena što je prošle godine prosipala mlijeko po putu. Čemu da ga dajemo kada ne daju pare onda kada nam najviše trebaju”, kaže Čoković.

„Obesmislili su i premije na stoku koje daje Vlada. Ispada da mi seljaci kreditiramo crnogorsku poljoprivredu”, kaže Ramo Zoronjić.

Vinko Purić, međutim, tvrdi da domaći farmeri u većini slučajeva ne primjenjuju silažu kojom bi povećali proizvodnju mlijeka. „To je još jedan od razloga slabih prihoda. Naše krave daju deset ili dvanaest litara mlijeka. U našem susjedstvu, u Srbiji, prihodi po grlu stoke dvostruko su veći. Oni koji su pošli tim primjerom sada su zadovoljni”, kaže Purić.

„Mi nemamo pare za silažu, lucerku i stočni grašak jer nam ne plaćaju mlijeko”, kaže Ramo Zoronjić. Elvir Čindrak smatra da bi upravo tu trebalo da interveniše država. „Ako smo deklarativno za razvoj poljoprivrede i zdrave hrane, uz turizam, kao naš državni prioritet, onda bi valjda država morala imati sluha da ‘pogura’ kada se proces zakoči”, kaže Čindrak.

A proces razvoja stočarstva, pospješen kreditima od kojih su mnogi stočari napravili štale i kupili grla, sada je u krizi. U lancu proizvodnje od krave, preko farmera, mljekara i trgovaca pa do potrošača, sada su na gubitku jedino farmeri. Oni su sigurni da to nije u redu.

Izlaz

Mljekaru Zora luksemburška je Vlada prije sedam godina poklonila Crnoj Gori u paketu s povratkom nekoliko hiljada ljudi iz Crne Gore, koji su 1999. utočište pronašli u toj zemlji. Nakon nekoliko godina tavorenja i afera koje je proizvodio njen nekadašnji direktor Škotlanđanin Tom Hodž, činilo se da je prije dvije godine Zora konačno stala na zdrave noge. Vinko Purić, sadašnji direktor kaže da i Mljekara i crnogorska Vlada, kao njen vlasnik, pokušavaju da nađu rješenje za unapređenje isplata za mlijeko farmerima. „Lično smatram da je privatizacija pravo rješenje jer bi se tako dobio svjež novac. Među rješenjima je i instalacija postrojenja za jogurt, kao udarni i najprofitabilniji proizvod u mljekarstvu. Mljekara Zora bila je glavni faktor povećanja stočnog fonda posljednjih godina i stoga je od velikog državnog interesa. Kada bi se ona ugasila, a do toga svakako ne smije i neće doći, siguran sam da bi naš stočni fond bio prepolovljen”, kaže Purić

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo