Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Disciplina kičme

Objavljeno prije

na

Kud ćeš demokratskije: Predrag Sekulić, programski direktor Demokratske partije socijalista izabran je za predsjednika Odbora direktora dnevnog lista Pobjeda. Pošto je izabran, Sekulić se zakleo da će mu novinarske slobode biti preče od partije. ,,To što sam u užem rukovodstvu DPS-a ne znači da ću uticati na uređivačku politiku”, kazao je on, uz napomenu da nije u konfliktu interesa. ,,Predsjednik sam borda firme, za uređivačku politiku je zadužen glavni i odgovorni, koji se bira javnim konkursom. Nemam želju, niti zakon dozvoljava da se miješam”. Nije samo što mu zakon brani da partijski misli, no i emocije: ,,Emotivno sam vezan za Pobjedu, jer sam tamo proveo deset godina. Nastojaću da im pomognem koliko budem u mogućnosti”. Da mu nije do sebe, no do medijskih sloboda, Sekulić je pokazao i time što će, kako je rekao, funkciju obavljati ,,volonterski”. Istina, nije htio baš odma da se zakune, nego će se 820 eura koliko ga sleduje, kaže, odreći na narednoj sjednici. Pa da mu ne povjeruješ.

MIMO ZAKONA: Legalista Sekulić nije samo objasnio kako se to zakona slijepo pridržavaš pošto si ga prethodno prekršio. Da je po zakonu, Crna Gora ne bi imala medij čiji je, kao što je slučaj sa Pobjedom, država osnivač, a partija upravljač. Pobjeda je trebalo da bude privatizovana ubrzo nakon što je davne 2002. godine donijet set medijskih zakona, čiji je glavni cilj bio da izbace političke partije iz upravnih struktura medija, kao bi se oslobodio prostor za profesionalno novinarstvo koje odgovara jedino javnosti i njenom interesu.

Kršenje Zakona o medijima pravdalo se problemima oko privatizacije Pobjede. U martu ove godine propao je drugi tender za njenu prodaju. Tako je Vlada, sa svojih 84,73 odsto, ostala većinski vlasnik Pobjede. I nikom ništa. Javili su se, stvarno, iz koalicione SDP. Nijesu zadovoljni što je na čelu Pobjede jedan političar, al šta će, nije ih, kažu, dovoljno da nešto mijenjaju.

Koča Pavlović, portparol Pokreta za promjene kaže za Monitor da ,,protivzakonito finansiranje protivzakonitog državnog medija” nije izazvalo posebnu javnu pažnju, ,,jer je Pobjeda medijski bezopasna, a i navikli smo na mnogo veće pljačke”.

,,Javni uticaj Pobjede bio je nikakav”, kaže Pavlović. „Ona ni za DPS nije predstavljala ništa drugo osim mjesto za obezbjeđivanje sinekura za partijske kadrove”.

Pavlović, međutim, smatra da je dolazak Predraga Sekulića na čelo Pobjede ipak nešto više od dosadašnje prakse: „Pobjeda ima modernu rotaciju, a DPS je inferioran u prostoru štampanih medija. Dovođenje Predraga Sekulića, direktora DPS-a, šefa njihovog poslaničkog kluba i stvarnog portparola vladajuće stranke, možda je upravo najava da je Pobjedi dodijeljena nova, aktivna uloga. Vrijeme će brzo pokazati da li je vrh DPS-a odlučio da izvrši medijski kontranapad u prostor kojim sada suvereno gospodare Vijesti i Dan, kaže Pavlović.

Slično misli i profesor političke psihologije Filip Kovačević koji kaže da je vlast DPS-a više nego ikada, postala osjetljiva na bilo koji vid kritičke aktivnosti, pa ,,rade na što bržem zatvaranju, odnosno staljinizaciji crnogorskog medijskog prostora”.
,,Taj program obuhvata finansijsko iscrpljivanje do konačnog zatvaranja novine Vijesti i nedjeljnika Monitor, ocrnjivanje Dana kao anticrnogorske, i uzdizanje Pobjede kao feniksa iz pepela, koja postaje jedini list kome vjeruju prave crnogorske patriote”.

Osim Sekulića, Pobjedom će direktorovati i Milorad Katnić, pomoćnik ministra finansija, Vesko Garčević, politički direktor Ministarstva inostranih poslova i ljekar Mensur Grbović.
Oni će nezavisnost Pobjede, kao što je obećao Sekulić, braniti od sebe samih.
DEMOKRATIJA I U RTCG.: Demokratski kapacitet vlast je ovih dana demonstrirala i nad drugom državnom medijskom kućom. Televizija Crne Gore, koja se istina vodi kao javni servis, konačno je dobila nove članove Savjeta RTCG, na koje se već godinama čeka. U Savjet su izabrani: Branko Banjević, koga je predložila Matica crnogorska, Momčilo Zeković koji je tu u ime ustanova kulture, Vojo Banović kog je predložila Privredna komora, NVO iz oblasti medija kandidovale su Nikolu Vujanovića, NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava Gorana Đurovića, Savez sindikata Veselina Vujanovića i Dušana Simonovića Olimpijski komitet.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je tom prilikom: „Imate punu nezavisnost u svom radu, i više nijeste odgovorni svojim predlagačima”. Jedina mana ove dirljive demokratske scene je predsjednik parlamenta koji je do juče činio sve da se zaustavi transformacija RTCG u javni servis.
Podsjetimo: u Krivokapićevom parlamentu je do nedavno konstantno kršen zakon tako što su poslanici vladajuće koalicije glasali, i umjesto samo da potvrde imenovane članove Savjeta. Konačno im je dojadilo pa su zakon promijenili. Nova zakonska procedura izbora članova Savjeta, po kojoj o tome ko će u Savjet ne odlučuje civilni sektor nego poslanici, zapravo je samo legitimisanje državne televizije.

KONTROLISANA KONTROLA: To što je konačno izabran Savjet RTCG, i što se u to tijelo provukao i Goran Đurović, čije imenovanje do izglasavanja novog zakona poslanici vladajuće koalicije nijesu htjeli da potvrde, daleko je, međutim, od dokaza da se vlast odrekla uticaja na javni servis.

Goran Đurović je, kaže za Monitor, zadovoljan prvom radnom sjednicom zbog toga što su koncenzusom odlučili da će izabrati predsjednika tek pošto se pozabave procedurom za izbor. ,,Brzo će se pokazati ko je u Savjetu RTCG zbog drugih interesa, a ne njene transformacije u javni servis”, kaže Đurović.

Pavlović smatra da novi Savjet neće moći da učini mnogo toga za transformaciju Televizije u javni servis: „Zadržavanje kontrole nad TVCG je partijski prioritet
DPS-a, i to prvenstveno zbog opasnosti koju bi ta medijska kuća mogla predstavljati za ovaj režim ako bi se, kojim slučajem, našla u rukama istinski profesionalnih novinara i istinski sposobnih menadžera”, kaže Pavlović. Prema njegovom mišljenju, novoizabranom Savjetu je „zakonodavac stavio toliko toga u zadatak, da sasvim sigurno neće biti u stanju da sam upravlja tom kućom”.

„Neki od njih su to i priznali, i već na konstitutivnoj sjednici zazvali u pomoć”, kaže Pavlović. „Odgovoreno im je da se, srećom po njih, na rukovodećim mjestima u RTCG nalaze iskusni kadrovi, čije će im iskustvo biti od pomoći. Možda sam zlurad, al moram reći da mi se čini da će generalni direktor i njegov direktorijum i sa novim Savjetom nastaviti staru praksu – da rade finansijski inokosno a programski ostrašćeno servilno, baš kao da Savjet i ne postoji”.
Nije zabranjeno misliti da je Predrag Sekulić na čelu Pobjede radi njene profesionalizacije, te da će novi Savjet transformisati Televiziju. Možda Djeda Mraz, ipak, postoji.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo