Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Disciplina kičme

Objavljeno prije

na

Kud ćeš demokratskije: Predrag Sekulić, programski direktor Demokratske partije socijalista izabran je za predsjednika Odbora direktora dnevnog lista Pobjeda. Pošto je izabran, Sekulić se zakleo da će mu novinarske slobode biti preče od partije. ,,To što sam u užem rukovodstvu DPS-a ne znači da ću uticati na uređivačku politiku”, kazao je on, uz napomenu da nije u konfliktu interesa. ,,Predsjednik sam borda firme, za uređivačku politiku je zadužen glavni i odgovorni, koji se bira javnim konkursom. Nemam želju, niti zakon dozvoljava da se miješam”. Nije samo što mu zakon brani da partijski misli, no i emocije: ,,Emotivno sam vezan za Pobjedu, jer sam tamo proveo deset godina. Nastojaću da im pomognem koliko budem u mogućnosti”. Da mu nije do sebe, no do medijskih sloboda, Sekulić je pokazao i time što će, kako je rekao, funkciju obavljati ,,volonterski”. Istina, nije htio baš odma da se zakune, nego će se 820 eura koliko ga sleduje, kaže, odreći na narednoj sjednici. Pa da mu ne povjeruješ.

MIMO ZAKONA: Legalista Sekulić nije samo objasnio kako se to zakona slijepo pridržavaš pošto si ga prethodno prekršio. Da je po zakonu, Crna Gora ne bi imala medij čiji je, kao što je slučaj sa Pobjedom, država osnivač, a partija upravljač. Pobjeda je trebalo da bude privatizovana ubrzo nakon što je davne 2002. godine donijet set medijskih zakona, čiji je glavni cilj bio da izbace političke partije iz upravnih struktura medija, kao bi se oslobodio prostor za profesionalno novinarstvo koje odgovara jedino javnosti i njenom interesu.

Kršenje Zakona o medijima pravdalo se problemima oko privatizacije Pobjede. U martu ove godine propao je drugi tender za njenu prodaju. Tako je Vlada, sa svojih 84,73 odsto, ostala većinski vlasnik Pobjede. I nikom ništa. Javili su se, stvarno, iz koalicione SDP. Nijesu zadovoljni što je na čelu Pobjede jedan političar, al šta će, nije ih, kažu, dovoljno da nešto mijenjaju.

Koča Pavlović, portparol Pokreta za promjene kaže za Monitor da ,,protivzakonito finansiranje protivzakonitog državnog medija” nije izazvalo posebnu javnu pažnju, ,,jer je Pobjeda medijski bezopasna, a i navikli smo na mnogo veće pljačke”.

,,Javni uticaj Pobjede bio je nikakav”, kaže Pavlović. „Ona ni za DPS nije predstavljala ništa drugo osim mjesto za obezbjeđivanje sinekura za partijske kadrove”.

Pavlović, međutim, smatra da je dolazak Predraga Sekulića na čelo Pobjede ipak nešto više od dosadašnje prakse: „Pobjeda ima modernu rotaciju, a DPS je inferioran u prostoru štampanih medija. Dovođenje Predraga Sekulića, direktora DPS-a, šefa njihovog poslaničkog kluba i stvarnog portparola vladajuće stranke, možda je upravo najava da je Pobjedi dodijeljena nova, aktivna uloga. Vrijeme će brzo pokazati da li je vrh DPS-a odlučio da izvrši medijski kontranapad u prostor kojim sada suvereno gospodare Vijesti i Dan, kaže Pavlović.

Slično misli i profesor političke psihologije Filip Kovačević koji kaže da je vlast DPS-a više nego ikada, postala osjetljiva na bilo koji vid kritičke aktivnosti, pa ,,rade na što bržem zatvaranju, odnosno staljinizaciji crnogorskog medijskog prostora”.
,,Taj program obuhvata finansijsko iscrpljivanje do konačnog zatvaranja novine Vijesti i nedjeljnika Monitor, ocrnjivanje Dana kao anticrnogorske, i uzdizanje Pobjede kao feniksa iz pepela, koja postaje jedini list kome vjeruju prave crnogorske patriote”.

Osim Sekulića, Pobjedom će direktorovati i Milorad Katnić, pomoćnik ministra finansija, Vesko Garčević, politički direktor Ministarstva inostranih poslova i ljekar Mensur Grbović.
Oni će nezavisnost Pobjede, kao što je obećao Sekulić, braniti od sebe samih.
DEMOKRATIJA I U RTCG.: Demokratski kapacitet vlast je ovih dana demonstrirala i nad drugom državnom medijskom kućom. Televizija Crne Gore, koja se istina vodi kao javni servis, konačno je dobila nove članove Savjeta RTCG, na koje se već godinama čeka. U Savjet su izabrani: Branko Banjević, koga je predložila Matica crnogorska, Momčilo Zeković koji je tu u ime ustanova kulture, Vojo Banović kog je predložila Privredna komora, NVO iz oblasti medija kandidovale su Nikolu Vujanovića, NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava Gorana Đurovića, Savez sindikata Veselina Vujanovića i Dušana Simonovića Olimpijski komitet.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je tom prilikom: „Imate punu nezavisnost u svom radu, i više nijeste odgovorni svojim predlagačima”. Jedina mana ove dirljive demokratske scene je predsjednik parlamenta koji je do juče činio sve da se zaustavi transformacija RTCG u javni servis.
Podsjetimo: u Krivokapićevom parlamentu je do nedavno konstantno kršen zakon tako što su poslanici vladajuće koalicije glasali, i umjesto samo da potvrde imenovane članove Savjeta. Konačno im je dojadilo pa su zakon promijenili. Nova zakonska procedura izbora članova Savjeta, po kojoj o tome ko će u Savjet ne odlučuje civilni sektor nego poslanici, zapravo je samo legitimisanje državne televizije.

KONTROLISANA KONTROLA: To što je konačno izabran Savjet RTCG, i što se u to tijelo provukao i Goran Đurović, čije imenovanje do izglasavanja novog zakona poslanici vladajuće koalicije nijesu htjeli da potvrde, daleko je, međutim, od dokaza da se vlast odrekla uticaja na javni servis.

Goran Đurović je, kaže za Monitor, zadovoljan prvom radnom sjednicom zbog toga što su koncenzusom odlučili da će izabrati predsjednika tek pošto se pozabave procedurom za izbor. ,,Brzo će se pokazati ko je u Savjetu RTCG zbog drugih interesa, a ne njene transformacije u javni servis”, kaže Đurović.

Pavlović smatra da novi Savjet neće moći da učini mnogo toga za transformaciju Televizije u javni servis: „Zadržavanje kontrole nad TVCG je partijski prioritet
DPS-a, i to prvenstveno zbog opasnosti koju bi ta medijska kuća mogla predstavljati za ovaj režim ako bi se, kojim slučajem, našla u rukama istinski profesionalnih novinara i istinski sposobnih menadžera”, kaže Pavlović. Prema njegovom mišljenju, novoizabranom Savjetu je „zakonodavac stavio toliko toga u zadatak, da sasvim sigurno neće biti u stanju da sam upravlja tom kućom”.

„Neki od njih su to i priznali, i već na konstitutivnoj sjednici zazvali u pomoć”, kaže Pavlović. „Odgovoreno im je da se, srećom po njih, na rukovodećim mjestima u RTCG nalaze iskusni kadrovi, čije će im iskustvo biti od pomoći. Možda sam zlurad, al moram reći da mi se čini da će generalni direktor i njegov direktorijum i sa novim Savjetom nastaviti staru praksu – da rade finansijski inokosno a programski ostrašćeno servilno, baš kao da Savjet i ne postoji”.
Nije zabranjeno misliti da je Predrag Sekulić na čelu Pobjede radi njene profesionalizacije, te da će novi Savjet transformisati Televiziju. Možda Djeda Mraz, ipak, postoji.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo