Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Disciplina kičme

Objavljeno prije

na

Kud ćeš demokratskije: Predrag Sekulić, programski direktor Demokratske partije socijalista izabran je za predsjednika Odbora direktora dnevnog lista Pobjeda. Pošto je izabran, Sekulić se zakleo da će mu novinarske slobode biti preče od partije. ,,To što sam u užem rukovodstvu DPS-a ne znači da ću uticati na uređivačku politiku”, kazao je on, uz napomenu da nije u konfliktu interesa. ,,Predsjednik sam borda firme, za uređivačku politiku je zadužen glavni i odgovorni, koji se bira javnim konkursom. Nemam želju, niti zakon dozvoljava da se miješam”. Nije samo što mu zakon brani da partijski misli, no i emocije: ,,Emotivno sam vezan za Pobjedu, jer sam tamo proveo deset godina. Nastojaću da im pomognem koliko budem u mogućnosti”. Da mu nije do sebe, no do medijskih sloboda, Sekulić je pokazao i time što će, kako je rekao, funkciju obavljati ,,volonterski”. Istina, nije htio baš odma da se zakune, nego će se 820 eura koliko ga sleduje, kaže, odreći na narednoj sjednici. Pa da mu ne povjeruješ.

MIMO ZAKONA: Legalista Sekulić nije samo objasnio kako se to zakona slijepo pridržavaš pošto si ga prethodno prekršio. Da je po zakonu, Crna Gora ne bi imala medij čiji je, kao što je slučaj sa Pobjedom, država osnivač, a partija upravljač. Pobjeda je trebalo da bude privatizovana ubrzo nakon što je davne 2002. godine donijet set medijskih zakona, čiji je glavni cilj bio da izbace političke partije iz upravnih struktura medija, kao bi se oslobodio prostor za profesionalno novinarstvo koje odgovara jedino javnosti i njenom interesu.

Kršenje Zakona o medijima pravdalo se problemima oko privatizacije Pobjede. U martu ove godine propao je drugi tender za njenu prodaju. Tako je Vlada, sa svojih 84,73 odsto, ostala većinski vlasnik Pobjede. I nikom ništa. Javili su se, stvarno, iz koalicione SDP. Nijesu zadovoljni što je na čelu Pobjede jedan političar, al šta će, nije ih, kažu, dovoljno da nešto mijenjaju.

Koča Pavlović, portparol Pokreta za promjene kaže za Monitor da ,,protivzakonito finansiranje protivzakonitog državnog medija” nije izazvalo posebnu javnu pažnju, ,,jer je Pobjeda medijski bezopasna, a i navikli smo na mnogo veće pljačke”.

,,Javni uticaj Pobjede bio je nikakav”, kaže Pavlović. „Ona ni za DPS nije predstavljala ništa drugo osim mjesto za obezbjeđivanje sinekura za partijske kadrove”.

Pavlović, međutim, smatra da je dolazak Predraga Sekulića na čelo Pobjede ipak nešto više od dosadašnje prakse: „Pobjeda ima modernu rotaciju, a DPS je inferioran u prostoru štampanih medija. Dovođenje Predraga Sekulića, direktora DPS-a, šefa njihovog poslaničkog kluba i stvarnog portparola vladajuće stranke, možda je upravo najava da je Pobjedi dodijeljena nova, aktivna uloga. Vrijeme će brzo pokazati da li je vrh DPS-a odlučio da izvrši medijski kontranapad u prostor kojim sada suvereno gospodare Vijesti i Dan, kaže Pavlović.

Slično misli i profesor političke psihologije Filip Kovačević koji kaže da je vlast DPS-a više nego ikada, postala osjetljiva na bilo koji vid kritičke aktivnosti, pa ,,rade na što bržem zatvaranju, odnosno staljinizaciji crnogorskog medijskog prostora”.
,,Taj program obuhvata finansijsko iscrpljivanje do konačnog zatvaranja novine Vijesti i nedjeljnika Monitor, ocrnjivanje Dana kao anticrnogorske, i uzdizanje Pobjede kao feniksa iz pepela, koja postaje jedini list kome vjeruju prave crnogorske patriote”.

Osim Sekulića, Pobjedom će direktorovati i Milorad Katnić, pomoćnik ministra finansija, Vesko Garčević, politički direktor Ministarstva inostranih poslova i ljekar Mensur Grbović.
Oni će nezavisnost Pobjede, kao što je obećao Sekulić, braniti od sebe samih.
DEMOKRATIJA I U RTCG.: Demokratski kapacitet vlast je ovih dana demonstrirala i nad drugom državnom medijskom kućom. Televizija Crne Gore, koja se istina vodi kao javni servis, konačno je dobila nove članove Savjeta RTCG, na koje se već godinama čeka. U Savjet su izabrani: Branko Banjević, koga je predložila Matica crnogorska, Momčilo Zeković koji je tu u ime ustanova kulture, Vojo Banović kog je predložila Privredna komora, NVO iz oblasti medija kandidovale su Nikolu Vujanovića, NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava Gorana Đurovića, Savez sindikata Veselina Vujanovića i Dušana Simonovića Olimpijski komitet.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je tom prilikom: „Imate punu nezavisnost u svom radu, i više nijeste odgovorni svojim predlagačima”. Jedina mana ove dirljive demokratske scene je predsjednik parlamenta koji je do juče činio sve da se zaustavi transformacija RTCG u javni servis.
Podsjetimo: u Krivokapićevom parlamentu je do nedavno konstantno kršen zakon tako što su poslanici vladajuće koalicije glasali, i umjesto samo da potvrde imenovane članove Savjeta. Konačno im je dojadilo pa su zakon promijenili. Nova zakonska procedura izbora članova Savjeta, po kojoj o tome ko će u Savjet ne odlučuje civilni sektor nego poslanici, zapravo je samo legitimisanje državne televizije.

KONTROLISANA KONTROLA: To što je konačno izabran Savjet RTCG, i što se u to tijelo provukao i Goran Đurović, čije imenovanje do izglasavanja novog zakona poslanici vladajuće koalicije nijesu htjeli da potvrde, daleko je, međutim, od dokaza da se vlast odrekla uticaja na javni servis.

Goran Đurović je, kaže za Monitor, zadovoljan prvom radnom sjednicom zbog toga što su koncenzusom odlučili da će izabrati predsjednika tek pošto se pozabave procedurom za izbor. ,,Brzo će se pokazati ko je u Savjetu RTCG zbog drugih interesa, a ne njene transformacije u javni servis”, kaže Đurović.

Pavlović smatra da novi Savjet neće moći da učini mnogo toga za transformaciju Televizije u javni servis: „Zadržavanje kontrole nad TVCG je partijski prioritet
DPS-a, i to prvenstveno zbog opasnosti koju bi ta medijska kuća mogla predstavljati za ovaj režim ako bi se, kojim slučajem, našla u rukama istinski profesionalnih novinara i istinski sposobnih menadžera”, kaže Pavlović. Prema njegovom mišljenju, novoizabranom Savjetu je „zakonodavac stavio toliko toga u zadatak, da sasvim sigurno neće biti u stanju da sam upravlja tom kućom”.

„Neki od njih su to i priznali, i već na konstitutivnoj sjednici zazvali u pomoć”, kaže Pavlović. „Odgovoreno im je da se, srećom po njih, na rukovodećim mjestima u RTCG nalaze iskusni kadrovi, čije će im iskustvo biti od pomoći. Možda sam zlurad, al moram reći da mi se čini da će generalni direktor i njegov direktorijum i sa novim Savjetom nastaviti staru praksu – da rade finansijski inokosno a programski ostrašćeno servilno, baš kao da Savjet i ne postoji”.
Nije zabranjeno misliti da je Predrag Sekulić na čelu Pobjede radi njene profesionalizacije, te da će novi Savjet transformisati Televiziju. Možda Djeda Mraz, ipak, postoji.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo