DRUŠTVO
DISKRIMINACIJA DJECE KOJA TRENIRAJU SPORTSKU GIMNASTIKU: Uzalud talentovani

Dejan Vučević, jedini međunarodni gimnastički sudija u Crnoj Gori, tvrdi da je sportska gimnastika u Crnoj Gori ugašena i da preko 100 djece, koja treniraju u Podgorici, nemaju gdje da se takmiče
,,U Crnoj Gori postoji samo ritmička gimnastika, sportska je ugašena”, kaže za Monitor Dejan Vučević, jedini međunarodni gimnastički sudija u Crnoj Gori. Prvo kao takmičar, a zatim i, decenijama, kao trener, Vučević je cijeli život vezan za gimnastiku.
On objašnjava da u Podgorici ima preko 100 polaznika gimnastike i mnogo talenata, ali da oni nemaju gdje da se oprobaju. Onemogućen im je pristup domaćim i međunarodnim takmičenjima. Optužuje Gimnastički savez Crne Gore (GSCG) da je totalno zanemario sportsku gimnastiku.
Rezultat takvog rada, po Vučeviću, je da talentovani gimnastičari odlaze u region: ,,Ovdje su uslovi nikakvi i djeca odlaze u region. Tako dva dječaka i jedna djevojčica koju sam trenirao, a koji sada nastupaju za Srbiju, imaju preko 100 medalja. Nije mi drago da pored naše kuće, osvajaju medalje za drugoga”, navodi Vučević.
Vučević je jedan od osnivača Gimnastičkog saveza Crne Gore (GSCG), u kojem je bio član Skupštine i predsjednik Upravnog odbora, bio je delagat GSCG 2010. kada je ovaj savez primljen u članstvo Svjetske gimnastičarske federacije (FIG). ,,Savez je osnovan 1994. godine, i da je sreće ovog februara bismo svi slavili 25 godina postojanja. Sada je on pretvoren samo u savez za ritmičku gimnastiku”, kaže.
Vučević tvrdi da je ionako loše stanje u ovom sportu kulminiralo 2014. izborom novog rukovodstva i premještanjem centrale Gimnastičkog saveza Crne Gore (GSCG) iz Podgorice u Budvu. Navodi da je tome prethodio nestanak dokumenta i pečata iz Saveza, te da je nakon toga rukovodstvo izabrano mimo pravila.
Vesna Radonić, predsjednica GSCG, negira Vučevićeve optužbe o tome da je novo rukovodstvo GSCG nezakonito izabrano: ,,GSCG radi u skladu sa Zakonom o sportu Crne Gore, koji je stupio na snagu 2018, a takođe i sve svoje aktivnosti mora uskladiti sa pravilima FIG i UEG tako da nema govora da je GSCG ustanovljen mimo pravila. To potvrđuje i više inspekcija koje su dolazile i provjeravale ispravnost rada u GSCG. Sve inspekcije koje su obilazile GSCG imale su pozitivno mišljenje o radu istog”, kaže predsjednica GSCG za Monitor.
Upravo zbog toga što je javno govorio o nepravilnostima u Savezu, Vučević tvrdi da je novo rukovodstvo Saveza čim je preuzelo funkcije onemogućilo njegovim gimnastičarima da učestvuju na međunarodnom takmičenju: ,,Iz tog Saveza je došla depeša da mi ne možemo da učestvujemo na takmičenju. Spriječili su da se naša djeca takmiče, mogla su da nastupe samo revijalno”.
Kroz gimnastičarski klub Gorica, koji je Vučević vodio, prošle su generacije sportista. Vučević navodi da su mnogi vrhunski sportisti počeli sa gimnastikom u ovom klubu, pa pored gimnastike i u drugim sportovima postigli rezultate. Navodi i brojne strudente DIF-a koji su sarađivali sa ovim klubom. Međutim, objašnjava da je situacija sada takva da talenti iz sportske gimnastike ne mogu da se takmiče na domaćem, regionalnom i međunarodnom nivou.
Da se stanje poboljša ništa ne preduzima ni Ministarstvo sporta – Vučević, navodi da je otkako se počelo sa registracijom klubova – sedam gimnastičarskih klubova ugašeno. ,,Podnio sam prijavu za klub Gorica Ministarstvu sporta, rekli su mi da nije potpuna. Pitao sam mogu li to da dopunim, rekli su da mogu, pa kad sam kasnije došao kazali su da ne može to tako”, objašnjava.
Radonićeva tvrdi, međutim, da je problem u nedostatku licenci. ,,Da bi se klubovi mogli takmičiti na međunarodnim takmičenjima moraju da zadovolje osnovne kriterijume FIG, UEG i GSCG. Osnovni kriterijumi su licence u GSCG,UEG i FIG. Nažalost naši takmičari su licencirani samo u GSCG. Dodatni problem je nedostatak edukovanih trenera i sudija što je obaveza za nastup na međunarodnoj sceni, što znači da trenutno nemaju FIG i UEG licence”, kaže ona.
Ona insistira da u Crnoj Gori postoji sportska gimnastika: ,,Klubovi koji se bave sportskom gimnastikom su klub iz Nikšića i klub iz Herceg Novog Pomenuti klubovi se takmiče u sistemu takmičenja u Crnoj Gori po kalendaru GSCG”. Ona međutim ne negira da je taj sport u Crnoj Gori na niskom nivou . ,,Zbog objektivnih razloga – nemanje adekvatnog prostora za trening i nedostatak sprava potrebnih za kvalitetno obavljanje sportske gimnastike”.
Vučević međutim tvrdi da je ,,što se tiče sportske gimnastike za nas Savez ugašen. Ovaj Savez u Budvi nema veze sa sportskom gimnastikom. Htio bi da pitam kome institucije daju pare, prošle 10.000, a ove godine 25.000 eura. Svuda u svijetu je ritmička gimnastika odvojena od sportske, bez kod nas u Crnoj Gori”.
Radonićeva kaže da GSCG nikom ne zatvara vrata. ,,U više navrata smo pozivali sve klubove iz sportske i ostalih gimnastika, za koje smo znali da se bave gimnastikom, da se priključe radu GSCG i samim tim da uzmu učešće u svim ostalim aktivnostima koje se sprovode u GSCG”.
Saradnja sa spornim Savezom je još uvijek nemoguća, kaže Vučević i naglašava da je gimnastika sport u kome se i takmičari i treneri moraju usavršavati cijelog života: ,,No ove iz Saveza očigledno ne interesuje usavršavanje i napredak djece, izgleda da su im druge stvari mimo sporta na prvom mjestu”.
Na prijem kod ministra sporta Nikole Janovića, Vučević čeka godinama. ,,Tri godine tražim prijem kod Janovića i ne mogu da dođem do njega. Samo bih htio da popričamo kao sportisti i da ga obavijestim o tome kakvo je stanje u gimnastici. Evo da vjerujem da ministar i ne zna da godinama bezuspješno tražim prijem”.
Salu nije imao ko da aminuje
Vučević priča kako je prije par godina obilazio osnovne i srednje škole po Podgorici sa elaboratom o gradnji gimnastičarske sale. Objašnjava da je jedna međunarodna organizacija bila spremna da donira salu. Plan je predviđao da od jutra do 14 sati salu koristi škola, a od 16 do 22 klub. Zamišljeno je da to bude gimnastički centar Crne Gore, koji bi imao svu neophodnu sportsku infrastrukturu, ali i ordinaciju opšte dječje prakse i stomatološku ambulantu. Vučević kaže da je tada dobio obećanje od proslavljenog gimnastičara iz Slovenije Miroslava Cerara da će kada sala bude gotova donirati dva kompleta sprava za gimnastiku.
,,Kada smo prezentirali plan za salu direktorima škola, svaki od njih je bio oduševljen, ali su nam rekli da bez Ministarstva i ministra ne mogu ništa”, kaže Vučević.
Na kraju im je odgovoreno iz Ministarstva da izbjegavaju da pri školama otvaraju sale.
Predrag NIKOLIĆ
fot: Borko ZOGOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari
Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.
Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.
Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su 10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.
Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski – parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.
Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.
Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.
Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Trenutno je teško izračunati kolika je podrška Milojku Spajiću za formiranje vlade, i ima li je. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino pritisci na mandatara – sa svih strana
Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje. Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.
Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front, neće biti u vladi. Tada je najavio vladu koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio da “još nema punu potvrdu od svih”.
Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.
Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom. Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.
Spajić je dobio javne kritike od strane svog partijskog potpredsjednika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a. U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima. Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.
Upitan da li je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio, Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.
“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.
Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.
Ove sedmice, nakon podužeg vremena, oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.
“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim, ipak obazrivo saopštio da SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost”.
Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.
Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.
“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se, ipak malo ozbiljnije.
Andrija Mandić, lider ZBCG, ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.
“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.
Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.
Prethodno je poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.
Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.
On je za Glas Amerike kazao “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”
“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.
On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.
Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade, Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.
“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.
Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo: “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.
Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
Izdvojeno3 dana
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno2 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU3 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno3 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS1 sedmica
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
Izdvojeno2 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
DANAS, SJUTRA1 sedmica
Rupa pravde