Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTO MINISTARSTVO PROSVJETE ŠTITI DIREKTORA ELEKTROTEHNIČKE ŠKOLE U PODGORICI:  Nagrada za nasilje

Objavljeno prije

na

Treći mandat  Veselinu Pićuriću ministar Damir Šehović potpisao je u februaru. Pićurić je izabran i pored više svjedočenja i dokaza, te nalaza Prosvjetne inspekcije, da zloupotrebljava svoj položaj i mobinguje i zaposlene i učenike

 

Na društvenim mrežama nedavno se pojavio snimak kako profesor Elektrotehničke škole u Podgorici Veselin Pićurić ispred table i grba Crne Gore ,,pali” učenicima ,,macole”. Učenici mirno prilaze i trpe udarac u glavu, pa se da zaključiti da je riječ o uobičajenoj vaspitno-popravnoj mjeri.

Snimak je nastao prije 10-ak godina, a u međuvremanu Pićurić je unaprijeđen u direktora ove škole. Treći mandat mu je ministar Damir Šehović potpisao 7. februara ove godine.

Nisu samo učenici snimali profesore u JU Srednjoj elektrotehničkoj školi „Vaso Aligrudić”, kada je Pićurić postao direktor, 2009. godine, postavio je video nadzor u učionicama, računarskim salama i laboratorijama, a 2011. je otišao i korak dalje pa su kamere instalirane u učionicama za praktičnu nastavu, čak i u toaletima škole. I to sve nezakonito kako je utvrdio Osnovni sud u Podgorici, neposredno pred Pićurićev reizbor, u januaru 2019.  Sudija podgoričkog Osnovnog suda Katarina Janković, po tužbi jedanaest bivših i sadašnjih profesora te škole, naložila je ustanovi da svakom od njih isplati po hiljadu eura na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti – prava na privatnost i prava na psihički, odnosno duševni integritet.

Pićurić je na presudu izjavio da ona nije pravosnažna te da će se žaliti, a i da je video nadzor postavljen uz odobrenje Nastavničkog vijeća. A po mišljenju suda postavljanje video nadzora u toaletima predstavlja ometanje prava na privatnost. Ranije je i Agencija za zaštitu ličnih podataka naredila da se uklone kamere iz školskog toaleta, a potom i iz svih 16 prostorija u kojima se odvija nastavni proces, jer su postavljene bez valjanog pravnog osnova.

Sud je utvrdio i veoma kreativnu zloupotrebu snimaka – jednom prilikom u zbornici na sjednici Nastavničkog vijeća, gdje je bilo pristutno više od 100 zaposlenih, na TV ekranu prikazan čas jednog od profesora i tom prilikom je direktor pred ostalim kolegama komentarisao njegov rad, te da je cilj prikazivanja tog snimka bio da im se da do znanja da su svi pod video nadzorom, i da se njihov rad takođe može komentarisati. Opomene su dobijali čak i od higijeničarki – navodi se u presudi.

Pićurić je prije sudskih bio i na tapetu prosvjetnih organa. Naime, glavna prosvjetna inspektorka Lucija Adžić je još 2013. predložila  smjenu Pićurića sa mjesta direktora. Prosvjetna inspekcija je u novembru 2017. opet predložila da se Pićurić razriješi. Zbog toga što je nezakonito otpustio tri profesora praktične nastave Ranka Ljumovića, Dragana Sandića i Branislava Ivanštanina. Pri tom je zaposlio sedam novih, od kojih je samo jedan imao položen stručni ispit. Prema procjeni prosvjetnog inspektora Radana Nikolića, Pićurić je time školu i državu, od 2009. do 2014. oštetio za 136.000 eura!

I pored ovih opomena i dokazane štete, Pićurić je nastavio da radi po svome. Prosvjetni inspektor Vesko Joksimović je u decembru 2018. utvrdio da je Pićurić ponovo profesorima praktične nastave nezakonito smanjio fond časova, i angažovao šest predavača koji nisu položili stručni ispit i nemaju licencu za radu u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

U Ministarstvu prosvjete su sve ovo dobro znali i to ipak nije spriječilo ministra Šehovića da u februaru stavi potpis na još jedan mandat  Pićuriću.  Iz Centra za građansko obrazovanje su ocjenili da ponovni izbor Pićurića za direktora daje usmjerenje o tome kakvi se kadrovi cijene u Ministarstvu, a predstavlja i dodatno poniženje za Prosvjetnu inspekciju čiji se rad poništava. Ističu i da ovaj izbor dolazi i nakon prvostepene sudske odluke kojom se utvrđuje da je Pićurić nezakonito postupao i koja prilično košta tu istu školu, odnosno budžet. Na pitanja Monitora što je Ministarstvo rukovodilo da produži mandat Pićuriću, te zašto su se oglušili o predloge Prosvjetne inspekcije, i kako su cijenili preko 100.000 eura troška koji je sudski utvrđen nezakonitim radnjama ovog direktora, te kako će reagovati ako se sudski potvrde neke od krivičnih prijava koje su podnesene protiv direktora Elektrotehničke škole, odgovore nijesmo dobili.   Ministarstvo, ministar i direktor se ne osvrću na nalaze Prosvjetne inspekcije, ali zato plaćaju one sudske.

Pićurić je 2015. tužio profesora Mladena Klikovca navodeći da ga je izvrijeđao u kabinetu pred đacima, pozivao ga da se tuku, i prijetio. Dan zatim direktor je od đaka tražio da potpišu izjave o tome što se desilo. Urzo pokreće i disciplinski postupak protiv profesora Klikovca zbog navodnog „mobinga nad direktorom’’ i kažnjava ga sa pet odsto umanjenja plate, tri mjeseca.

Osnovni sud na Cetinju je ovu disciplinsku mjeru pobio kao neosnovanu, a podgorički Područni organ za prekršaje oslobodio krivice Klikovca. Svjedočenje Klikovca na sudu su potvrdila i četiri bivša učenika ove škole.

Klikovac je nakon ovih presuda protiv Pićurića podnio krivičnu prijavu zbog falsifikovanja službene isprave, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i lažnog prijavljivanja.

Osnovni državni tužilac Nikola Boričić je u novembru prošle godine odbio krivičnu prijavu koju su protiv Pićurića podnijeli Aleksandrina Vujačić, Ranko Ljumović, Dragan Sandić i Mladen Klikovac zbog: nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe ovlašćenja u privredi, utaje poreza i doprinosa, davanje mita, samovlašća, falsifikovanja javne isprave…  Više državno tužilaštvo je početkom ove godine utvrdilo da je ,,odluka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zasnovana na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju radi čega je naloženo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici da u potpunosti utvrdi činjenično stanje radi donošenja pravilne i zakonite odluke”.

Na pitanja koja smo na zvanični mejl škole uputili Pićuriću da prokomentariše krivične prijave, nalaze prosvjetne inspekcije i štetu koja je sudski utvrđena, odgovore nijesmo dobili.

Nakon snimka sa početka priče, pojedini zaposleni u ovoj školi su na društvenim mrežama komentarisali da se nadaju da će isplivati i snimci gdje ,,učenici šmrkaju liniju krede za dvojku”, kao i horsko interpretiranje budnica ,,kralja Petra garda” i ,,Od Topole do Topole…”. …

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo