Povežite se sa nama

INTERVJU

VESELIN VUČUROVIĆ, ISTRAŽIVAČ I INOVATOR DRUŠTVENIH I PRIRODNIH PROCESA: Mjesečni račun za struju – jedan euro

Objavljeno prije

na

Kakav je potencijal energija Sunca najbolje ilustruje činjenica da od energije koja pođe sa Sunca na Zemlju stignu tek promili, ali ta količina energije veća je za oko četrnaest hiljada puta od svih energetskih objekata koje je čovjek izgradio na Zemlji. Na jedan kvadratni metar ravne površine godišnje u Crnoj Gori sa Sunca padne energija čiji je ekvivalent dvjesta metara kubnih zemnog gasa. Sva ta ogromna energija uglavnom ostane neiskorišćena

 

MONITOR:  Kako ste došli na ideju da napravite solarnu elektranu na porodičnom imanju u Gornjem Polju kod Nikšića?

VUČUROVIĆ: Priroda, ekologija i zdrava životna sredina su bili moja preokupacija od srednjoškolskih dana. Kada je tehnologija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora postala ekonomski isplativa i dostupna, moj hobi je postao moje opredjeljenje. Pokušao sam da zainteresujem relevantne adrese u Crnoj Gori da se napravi jedan autonoman reprezentativni javni objekat koji bi bio potpuno energetski nezavistan. Kada u tome nijesam uspio odlučio sam da ideju ostvarim na porodičnom imanju.

MONITOR: Je li tačno da Vam računi za struju mjesečno nerijetko budu i manji od jednog eura?

VUČUROVIĆ: Računi za struju za moje porodično domaćinstvo su osam mjeseci godišnje u minusu, a do četiri mjeseca od 1 – 5 eura.

MONITOR: Koliko električne energije proizvede Vaša solarna elektrana?

VUČUROVIĆ: Moja solarna elektrana je projektovana kao eksperimentalna da testira prirodni potencijal sunčeve energije u Gornjem Polju i aktuelna zakonska rješenja za ovu proizvodnju. Instalisana snaga elektrane je 2,2 kW, u funkciji je već sedmu godinu, godišnje proizvede 3,5-3,9 MWh električne energije.

MONITOR: Vi godinama govorite o tome kako iskoristiti energiju Sunca i ujedno se osloboditi plaćanja skupe struje. Kakav je efekat tih Vaših predloga?

VUČUROVIĆ: Sama činjenica da je ovo prva i do prošle godine jedina solarna elektrana umrežena na distributivnu mrežu u Crnoj Gori dovoljno govori o tome.

MONITOR: Gdje se u Crnoj Gori mogu graditi solarne elektrane?

VUČUROVIĆ: Svuda gdje na solarne ćelije pada sunčeva svjetlost pod optimalnim uglom.

MONITOR: Kakva je praksa u svijetu?

VUČUROVIĆ: Procjena je da će do kraja ovog vijeka i do 90 odsto potrebne energije biti proizvedeno iz energije Sunca, a klasični energenti – ugalj, nafta, hidro energija –  kao tehnologije devetnaestog  i dvadesetog vijeka biti daleka prošlost, čak i nuklearna energija zbog nemogućnosti njene kontrole i štete koju  nanosi prirodi.

MONITOR: Koliko košta izgradnja jedne solarne elektrane?

VUČUROVIĆ: Ako pođemo od pretpostavke da je za jedno prosječno domaćinstvo u Crnoj Gori potrebno 10-12 MWh električne energije godišnje, dovoljna je solarna elektrana od 8-10 kW instalisane snage. Solarnu elektranu te snage moguće je izgraditi za 10-12 hiljada eura.

MONITOR: Da li ima interesovanja za Vaš solarni objekat popularno nazvan ,,Vila Kristal”, kao i za ovaj Vaš projekat?

VUČUROVIĆ: Projekat porodične kuće predstavlja realizaciju ideje ,,živjeti u harmoniji sa prirodom” i čini je toplotna i električna tehnologija. ,,Vila Kristal” je niskoemisiona kuća koja se grije energijom Sunca i zemlje, a solarna elektrana obezbjeđuje potrebnu struju. Kao unikatni objekat u Crnoj Gori izazvao je veliko interesovanje. Osim pojedinačnih dolazaka zainteresovanih ljudi, porodično imanje sve više postaje turistička destinacija, dolaze školske ekskurzije, članovi raznih organizacija, strukovnih udruženja izražavajući interes za ovaj inovativni projekat koji predstavlja primjer optimalnog rješenja za snadbijevanje toliko potrebnom energijom.

MONITOR: Kakvi su sve benefiti korišćenja obnovljivih izvora energije? 

VUČUROVIĆ: Pod obnovljivim izvorima energije smatram: energiju Sunca, Zemlje, vazduha i vjetra, dakle one izvore za koje je potrebna samo prijemna instalacija, a energent je dostupan na svakoj tački Zemljine kugle, dakle svakom čovjeku i besplatan je.

Benefiti su brojni:

  • Radni vijek solarne elektrane je minimum 30 godina, a sa manjom efikasnošću duže (20 godina garancije na 90 procenata, 25 godina na 80 procenata  instalisane snage);
  • Najbolji urbani izvor energije;
  • Poboljšanje komfora stanovanja;
  • Kratak rok povratka investicije;
  • Stabilnu i dugoročnu uštedu i izvor prihoda;
  • Pouzdana i stabilna energija;
  • Minimalni troškovi održavanja i servisiranja;
  • Energent, energija Sunca – besplatan;
  • Ekološki čista energija, čija je proizvodnja bezšumna, sa velikim pozitivnim efektima na životnu sredinu ( bez proizvodnje CO2).

MONITOR: Vi ste prije nekoliko godina rekli da se više od 50 odsto finalne energije uvozi i da je faktor energetskog intenziteta u Crnoj Gori šest puta veći nego u Evropskoj uniji. Šta to znači i da li se u međuvremenu nešto promijenilo nabolje?

VUČUROVIĆ: Crna Gora po glavi stanovnika  troši do pet i po puta više energije od Evropske unije i do šest i po puta više od najrazvijenijih zemalja. Korišćenje navedenih  obnovljivih izvora u Crnoj Gori je još uvijek sporadično i bez razvojne dinamike. Nijedna, kako urbana, tako i ruralna sredina ne može biti održiva u energetskom smislu bez korišćenja obnovljivih izvora. Enormna gradnja u ovom smislu samo pogoršava stanje. Malo bi koji novoizgrađeni objekat bilo koje namjene ispunio uslove za dobijanje energetskog pasoša.

MONITOR: Kakvi su potencijali Crne Gore za proizvodnju ove vrste energije? Je li energija dobijena od Sunca najprihvatljiviji način dobijanja električne energije?

VUČUROVIĆ: Kakav je potencijal energija Sunca najbolje ilustruje činjenica da od energije koja pođe sa Sunca, na Zemlju stignu tek promili, ali ta količina energije veća je za oko četrnaest hiljada puta od svih energetskih objekata koje je čovjek izgradio na Zemlji. Na jedan kvadratni metar ravne površine godišnje u Crnoj Gori sa Sunca padne energija čiji je ekvivalent dvjesta metara kubnih zemnog gasa. Sva ta ogromna energija uglavnom ostane neiskorišćena. Ako se ovome doda energija zemlje, vazduha i vjetra, lako je izvesti zaključak u kom pravcu treba razvijati energetsku strategiju.

MONITOR: Zašto država nije zainteresovana za to, kad se zna da  hidropotencijal na kome se temelji crnogorski energetski sistem donosi puno zaduženja i isto toliko neizvjesnosti?

VUČUROVIĆ: Ovo je pitanje za državu. Temeljiti razvoj energije u dvadeset prvom vijeku na tehnologijama devetnaestog i prve polovine dvadesog vijeka uz trajno devastiranje prirodne sredine nije perspektivno rješenje. Uz to prenositi suverenitet jedne zemlje u važnoj privrednoj djelatnosti kakva je energetika ne može biti osnova za stabilan i nezavisan društveni razvoj. Planeri energetske strategije trebalo bi dobro da se zamisle nad činjenicom da su planine i kanjoni, brda i doline prirodni dragulji koje svaka zemlja treba da čuva i štiti kao uslov svog opstanka.

Indijanci su imali poslovicu: ,,Zemlju ne nasljeđujemo od predaka nego pozajmljujemo od potomaka”!

 

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo