Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI PLANOVI – BEZ LJETNJIH MANIFESTACIJA: Neshvaćena turistička priča

Objavljeno prije

na

Ukupna podrška lokalne uprave za tri ljetnje kulturno-zabavne manifestacije planirana je na svega 9.000 eura. Istovremeno, rashodi za primanja zaposlenih u opštinskoj administraciji povećani su za više od 300.000 eura u odnosu na prošlu godinu. Predstavnici lokalne vlasti i pored toga tvrde da im je briga o kulturi prioritet

 

“Tango kamp”, manifestacija, koja je Kolašinu u minulih osam godina donosila najviše prihoda tokom ljetnje turističke sezone, neće se više održavati. To je definitivna odluka organozatora. Ostali su nedorečeni, kada je riječ o razlozima  za takvu odluku. Donijeli su je, kako su napisali u šturom saopštenju, “nakon dugih analiza koje su uslijedile poslije ovogodišnjeg izdanja koje je kao i prethodna oborilo rekorde posjećenosti”.

“Nemamo više snage. Dali smo sve od sebe ali nijesmo uspjeli da obezbijedimo održivost događaja i to na više nivoa uključujući i finansijski. Bila je ovo filmska priča. Primjer gradnje velikog iz ničega. I pored svih teškoća, Tango kamp pamtimo kao veliki uspjeh. Naučili smo lekciju. Idemo dalje. Hvala svima koji su shvatili šta je predstavljao ovaj događaj”, rekao je jedan od osnivača Tango kampa Darko Dožić.

Poslije svega ostao je utisak da su oni “koji su shvatili značaj događaja” ostali u manjinii,  poraženi. Više je bilo Kolašinaca, a među njima  su i predstavnici izvršne vlasti, koji su svih osam godina “prebrojavali “ zaradu organizatora. Malo se obraćalo pažnje na novac koji je ostajao  Kolašinu od 700 učesnika  Tango kampa, koji su, tokom 20 dana trajanja menifestacije punili smještajne kapacitete. Onaj drugi značaj, koji se sastoji u činjenici da je Kolašin minulih godina ubilježen na svjetsku mapu tango zajednice, ostao je neizmjeren.

Kamp je garantovao višegodišnju  obogaćenu vanpansionsku ponudu i stalna  “dešavanja na ulici”, kao autentičnu karnevalsku atmosferu. Fotografije i snimci velikih događaja na otvorenom, scene s vrhova kolašinskih planina, kao i znalački napravljna  sinteza tog plesa s  prirodnim ljepotama okoline Kolašina, učinili su taj grad poznatom destinacijom u svijetu ljubitelja argentiskog tanga.

Zbog svog jedinstvenog sadržaja, velikog broja inostranih umjetnika i gostiju, kao i zbog značaja za razvoj turizma u Crnoj Gori, Tango kamp je dobio prestižnu nagradu Nacionalne turističke organizacije (NTO)  Wild beauty award. NTO ga je uvrstila na listu  “devet crnogorskih manifestacija koje ne biste smjeli propustiti”.

Podrška lokalne uprave tom događaju počela je prije četiri godine, pa je Opština godišnje iz budžeta izdvajala za Tango kamp 5.000 eura.

Predsjednik Opštine Milosav Bato Bulatović najavio je da bi bilo moguće toliko  izdvajati i ubuduće. Iz lokalne vlasti apelovali su na Dožića “da još jednom razmisli o svojoj odluci”. Bitno je, kaže on, da Tango kamp “ostane dio kolašinske kulturne i turističke priče”.

Podrška koju su organizatori dobili s državnih adresa, odnosno od Nacionalne turističke organizacije i resornog ministarstva  iznosi nekoliko hiljada eura. Sve to je bilo malo da bi se obezbijedila  finansijska  održivost.

Nije to bio jedini problem. Tangerosi su u Kolašinu doživljavali i drugu vrstu nerazumijevanja, koje je u nekoliko incidenata preraslo u grubo verbalno, ali i fizičko  nasilje. Predrasude prema toj zajednici u Kolašinu nikad nijesu prestale, a najvidljivije ih je s vremana na vrijeme izražavala grupa lokalnih nasilnika.

Ni o tome organizatori nikad nijesu željeli otvoreno da pričaju. Cilj im je, kažu, bio da promovišu Kolašin na najbolji  način, a skrivanjem nemilih scena pokušavali su da poštede grad i sugrađane “lošeg glasa”.

Tango kamp  samo je jedan od nekoliko entuzijastičkih projekata mladih Kolašinaca za koje lokalna vlast nikad nije imala dovoljno, a  često  ni malo sluha. Uprkos tome, te manifestacije su se održavale i po nekoliko godina, donoseći znatnu korist gradu i finansijske gubitke organizatorima.

Slično je i s Nord festom, ljetnjim  rok festivalom, koji je minule dvije godine funkcionisao zahvaljujući jedino  izuzetnim naporima grupe volontera  i činjenici da je osnivač Duško Gošnjić uložio svoj novac.  Prošle godine Opština ja za tu manifestaciju izdvojila 1.500, a ove 2.000 eura. Pred Gošnjićem je naporan posao da obezbijedi ostatak potrebnog novca eventualnim sponzorstvima, što je s obzirom na činjenicu da je u gradu vrlo malo privrednih preduzeća, gotovo nemoguće.

Ni on nije mogao garantovati da će ta manifestacija, nakon narednog ljeta,  nastaviti da se održava u Kolašinu. Gošnjić smatra da lokalna zajednica treba da mu odgovori na pitanje da li je rok festival potreban Kolašinu.

Njegova sugestija izvršnoj vlasti je da razmisli o razvoju  takozvanog „festivalskog turizma“,  po uzoru na neke turističke centre u zemljama iz regiona. On je rakao da bi se uložena sredstva  u tu oblast mogla višestruko vratiti u opštinski budžet.

„Takav vid turizma ima višestruke pozitvne efekte na imidž grada i razvoj kulture. Publiku na Nord festu činili su, uglavnom, ljudi iz drugih gradova. Ne sumnjam da će tako biti i na narednom. Kroz višednevno trajanje te manifestacije i uz drugačiju finansijsku podršku, Nord fest bi, smatram, mnogo koristio turističkom Kolašinu. Ipak, na nadležnima je da procijene  da li je tako, pa s tim i usklade svoju podršku“, kazao  je Gošnjić.

Prvi pout ove godine Opština će sa 2.000 eura pomoći još jednu značajnu kolašinsku ljetnju manifestaciju – Etno kamp. Do sada takve podrške nije bilo s lokalnog nivoa. Riječ je o jedinom studijskom istraživanju nematerijalnog nasljeđa u Crnoj Gori. Fokus projekta je na starim igrama, pjesmama i običajima koji su nekada činili neodvojiv segment svakodnevice kolašinskog naroda, ali i ostalih crnogorskih krajeva.

Tvrdnje predstavnika lokalne vlasti kako im je namjera da, uz turizam i poljoprivredu, podrže “što se najviše može” i lokalnu kulturu, lako je demantovati sa  samo nekoliko podataka. Ukupna planirana podrška Tango i Etno kampu te Nord festu, koji su, uz Festival Korifej, jedine ljetnje kulturno-zabavne manifestacije, svega je 9.000 eura. Za zarade zaposlenih u lokalnoj administraciji ove godine planirano je blizu million eura. Rashodi za zarade, uključujući i 21.000, namijenjenu za ugovore o djelu,  uvećani su za oko  305.000 eura  u odnosu na prošlu godinu.

Iako se kolašinska vlast hvali činjenicom da su izdvajanja za kulturu i sport ove godine  povećali za 100 odsto, ne može se sakriti   istina da je to i dalje premalo bar u odnosu na  iznose koje će i  ove godine “pojesti” javna potrošnja.

 

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo