Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKI PLANOVI – BEZ LJETNJIH MANIFESTACIJA: Neshvaćena turistička priča

Objavljeno prije

na

Ukupna podrška lokalne uprave za tri ljetnje kulturno-zabavne manifestacije planirana je na svega 9.000 eura. Istovremeno, rashodi za primanja zaposlenih u opštinskoj administraciji povećani su za više od 300.000 eura u odnosu na prošlu godinu. Predstavnici lokalne vlasti i pored toga tvrde da im je briga o kulturi prioritet

 

“Tango kamp”, manifestacija, koja je Kolašinu u minulih osam godina donosila najviše prihoda tokom ljetnje turističke sezone, neće se više održavati. To je definitivna odluka organozatora. Ostali su nedorečeni, kada je riječ o razlozima  za takvu odluku. Donijeli su je, kako su napisali u šturom saopštenju, “nakon dugih analiza koje su uslijedile poslije ovogodišnjeg izdanja koje je kao i prethodna oborilo rekorde posjećenosti”.

“Nemamo više snage. Dali smo sve od sebe ali nijesmo uspjeli da obezbijedimo održivost događaja i to na više nivoa uključujući i finansijski. Bila je ovo filmska priča. Primjer gradnje velikog iz ničega. I pored svih teškoća, Tango kamp pamtimo kao veliki uspjeh. Naučili smo lekciju. Idemo dalje. Hvala svima koji su shvatili šta je predstavljao ovaj događaj”, rekao je jedan od osnivača Tango kampa Darko Dožić.

Poslije svega ostao je utisak da su oni “koji su shvatili značaj događaja” ostali u manjinii,  poraženi. Više je bilo Kolašinaca, a među njima  su i predstavnici izvršne vlasti, koji su svih osam godina “prebrojavali “ zaradu organizatora. Malo se obraćalo pažnje na novac koji je ostajao  Kolašinu od 700 učesnika  Tango kampa, koji su, tokom 20 dana trajanja menifestacije punili smještajne kapacitete. Onaj drugi značaj, koji se sastoji u činjenici da je Kolašin minulih godina ubilježen na svjetsku mapu tango zajednice, ostao je neizmjeren.

Kamp je garantovao višegodišnju  obogaćenu vanpansionsku ponudu i stalna  “dešavanja na ulici”, kao autentičnu karnevalsku atmosferu. Fotografije i snimci velikih događaja na otvorenom, scene s vrhova kolašinskih planina, kao i znalački napravljna  sinteza tog plesa s  prirodnim ljepotama okoline Kolašina, učinili su taj grad poznatom destinacijom u svijetu ljubitelja argentiskog tanga.

Zbog svog jedinstvenog sadržaja, velikog broja inostranih umjetnika i gostiju, kao i zbog značaja za razvoj turizma u Crnoj Gori, Tango kamp je dobio prestižnu nagradu Nacionalne turističke organizacije (NTO)  Wild beauty award. NTO ga je uvrstila na listu  “devet crnogorskih manifestacija koje ne biste smjeli propustiti”.

Podrška lokalne uprave tom događaju počela je prije četiri godine, pa je Opština godišnje iz budžeta izdvajala za Tango kamp 5.000 eura.

Predsjednik Opštine Milosav Bato Bulatović najavio je da bi bilo moguće toliko  izdvajati i ubuduće. Iz lokalne vlasti apelovali su na Dožića “da još jednom razmisli o svojoj odluci”. Bitno je, kaže on, da Tango kamp “ostane dio kolašinske kulturne i turističke priče”.

Podrška koju su organizatori dobili s državnih adresa, odnosno od Nacionalne turističke organizacije i resornog ministarstva  iznosi nekoliko hiljada eura. Sve to je bilo malo da bi se obezbijedila  finansijska  održivost.

Nije to bio jedini problem. Tangerosi su u Kolašinu doživljavali i drugu vrstu nerazumijevanja, koje je u nekoliko incidenata preraslo u grubo verbalno, ali i fizičko  nasilje. Predrasude prema toj zajednici u Kolašinu nikad nijesu prestale, a najvidljivije ih je s vremana na vrijeme izražavala grupa lokalnih nasilnika.

Ni o tome organizatori nikad nijesu željeli otvoreno da pričaju. Cilj im je, kažu, bio da promovišu Kolašin na najbolji  način, a skrivanjem nemilih scena pokušavali su da poštede grad i sugrađane “lošeg glasa”.

Tango kamp  samo je jedan od nekoliko entuzijastičkih projekata mladih Kolašinaca za koje lokalna vlast nikad nije imala dovoljno, a  često  ni malo sluha. Uprkos tome, te manifestacije su se održavale i po nekoliko godina, donoseći znatnu korist gradu i finansijske gubitke organizatorima.

Slično je i s Nord festom, ljetnjim  rok festivalom, koji je minule dvije godine funkcionisao zahvaljujući jedino  izuzetnim naporima grupe volontera  i činjenici da je osnivač Duško Gošnjić uložio svoj novac.  Prošle godine Opština ja za tu manifestaciju izdvojila 1.500, a ove 2.000 eura. Pred Gošnjićem je naporan posao da obezbijedi ostatak potrebnog novca eventualnim sponzorstvima, što je s obzirom na činjenicu da je u gradu vrlo malo privrednih preduzeća, gotovo nemoguće.

Ni on nije mogao garantovati da će ta manifestacija, nakon narednog ljeta,  nastaviti da se održava u Kolašinu. Gošnjić smatra da lokalna zajednica treba da mu odgovori na pitanje da li je rok festival potreban Kolašinu.

Njegova sugestija izvršnoj vlasti je da razmisli o razvoju  takozvanog „festivalskog turizma“,  po uzoru na neke turističke centre u zemljama iz regiona. On je rakao da bi se uložena sredstva  u tu oblast mogla višestruko vratiti u opštinski budžet.

„Takav vid turizma ima višestruke pozitvne efekte na imidž grada i razvoj kulture. Publiku na Nord festu činili su, uglavnom, ljudi iz drugih gradova. Ne sumnjam da će tako biti i na narednom. Kroz višednevno trajanje te manifestacije i uz drugačiju finansijsku podršku, Nord fest bi, smatram, mnogo koristio turističkom Kolašinu. Ipak, na nadležnima je da procijene  da li je tako, pa s tim i usklade svoju podršku“, kazao  je Gošnjić.

Prvi pout ove godine Opština će sa 2.000 eura pomoći još jednu značajnu kolašinsku ljetnju manifestaciju – Etno kamp. Do sada takve podrške nije bilo s lokalnog nivoa. Riječ je o jedinom studijskom istraživanju nematerijalnog nasljeđa u Crnoj Gori. Fokus projekta je na starim igrama, pjesmama i običajima koji su nekada činili neodvojiv segment svakodnevice kolašinskog naroda, ali i ostalih crnogorskih krajeva.

Tvrdnje predstavnika lokalne vlasti kako im je namjera da, uz turizam i poljoprivredu, podrže “što se najviše može” i lokalnu kulturu, lako je demantovati sa  samo nekoliko podataka. Ukupna planirana podrška Tango i Etno kampu te Nord festu, koji su, uz Festival Korifej, jedine ljetnje kulturno-zabavne manifestacije, svega je 9.000 eura. Za zarade zaposlenih u lokalnoj administraciji ove godine planirano je blizu million eura. Rashodi za zarade, uključujući i 21.000, namijenjenu za ugovore o djelu,  uvećani su za oko  305.000 eura  u odnosu na prošlu godinu.

Iako se kolašinska vlast hvali činjenicom da su izdvajanja za kulturu i sport ove godine  povećali za 100 odsto, ne može se sakriti   istina da je to i dalje premalo bar u odnosu na  iznose koje će i  ove godine “pojesti” javna potrošnja.

 

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

OKO NAS

DODJELA JEDNOKRATNIH SOCIJALNIH POMOĆI NA NAŠ  NAČIN: Zloupotrebe pod maskom diskrecije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Do izvještaja s imenima osoba koje koriste jednokratne novčane pomoći iz budžeta opština ili preko centara za socijalni rad, gotovo je nemoguće doći. Nadležni kažu da bi time narušili privatnost sugrađana, pa ostaje nepoznanica prema kojim kriterijumima i kome se dijeli novac. Više primjera tokom minulih godina, međutim, ukazuje na to da se institut jednokratnih pomoći često zloupotrebljava

 

Institut jednokratne socijalne pomoći,  koji u Crnoj Gori funkcionište kroz budžete lokalnih uprava ili centara za socijalni rad, obično je netransparentan i građani ne mogu saznati  kome se dodjeljuje njihov novac. Imena korisnika te vrste pomoći nadležni sakrivaju, pravdajući to zaštitom privatnosti. Upravo zbog i sumnje da je prostor za zloupotrebe neograničen i da vlasti imaju mogućnost da na stotine hiljade eura godišnje raspodjeljuju prema svom nahođenju i savjesti.

Kako su nedavno saopštili iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) prošle godine jednokratnu socijalnu pomoć koristilo je  skoro sedam i po hiljada građana, a za tu  namjenu iz državnog budžeta izdvojeno je nešto više od pola miliona eura.

Iz te NVO apostrofirali su za primjer Glavni grad, koji je uoči predsjedničkih izbora za tri mjeseca potrošio 140 hiljada eura, iako je dozvoljena mjesečna potrošnja u ovom slučaju bila 20 hiljada.

Uvidom u odluke o budžetima, evidentno je da ni na sjeveru ne štede kada određuju sume koje će biti potrošene u tu svrhu.

Tako  će, na prijemjer, na ime jednokratnih pomoći u Rožajama ove godine biti isplaćeno 40.000 u Kolašinu 14.000, u Andrijevici i na Žabljaku po 7.000, dok je u Pljevljima samo u prvom kvartalu  iz lokalnog budžeta isplaćeno oko 2.500 eura, navodno, kao pomoć  socijalno najugroženijim građanima.

Iznosi za tu vrstu podrške siromašnim sugrađanima  u nekim se opštinama drastično ražlikuju iz godine u godinu. Tako je u Rožajama prošle godine iznos bio dvostruko veći, a u Kolašinu dvostrukomanji.  Opština Petnjica pod stavkom “socijalna žaštita” bez detaljnijeg objašnjenja šta to podrazumijeva opredijelila je ove godine 8.000 eura. U  budžetima opština Bijelo Polje, Mojkovac ili Plav, recimo,  nema iznosa koji su u rashodima budžeta upisani kao “jednokratne socijalne pomoći”.

Kolašinska opozicija je, u više navrata,  oštro kritikovala vlast, koju u tom gradu predvodi Demokratska partija socijalista, zato što je ove godine opredijelila više za tu vrstu socijalnih davanja. Kritičari vlasti sumnjaju i da će dio takozvanih budžetskih rezervi biti  sumnjivo iskorišten.

Iz lokalnih  uprava obajašnjvaju da  je procedura za dobijanje jednokratnih socijalnih pomoći jasna i da nema mahinacija. Navodno, opravdanost svakog zahtjeva provjerava se kod Sekretarijata za opštu upravu.

„Naša namjera je da pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Prema zakonu, jedna osoba može dobiti godišnje najviše 270 eura”,- identična su objašnjanje u nekoliko sekreterijata za finansije u sjevernim opštinama.

Bojan Zeković iz Socijaldemokratske partije smatra da je “iako opravdan, institut jednokratne socijalne pomoći podložan zloupotrebama”. Naročito je to tako, objašnjava on, „u crnogorskoj izvedbi, gdje imamo pravosnažno osuđene državne službenike zbog zloupotreba pri dodjeljivanju socijalne pomoći”.

“Sredstva za tu namjenu u Kolašinu, kada je DPS bila  na vlasti 2012. i 2013. godine, iznosila su 30.000 eura. Dvije godine kasnije, kada je DPS izgubio vlast, za jednokratne socijalne pomoći opredijeljeno je  svega  3.680 eura, pa ponovo višestruko uvećana, po povratku DPS-a. Već iz toga jasno se vidi namjena tog novca. Istovremeno,  ukinuta su sredstva za lap-topove koji su dodjeljivani svim polumaturantima kako bi bila obezbijeđena jednaku dostupnost obrazovanja svoj djeci”, – tvrdi Zeković.

Prema njegovim riječima, odbornici ne mogu dobiti izvještaj o tome kome je pomoć dodijeljena, “što  pokazuje da  je vlast svjesna da im način na koji raspolažu tim sredstvima  ne služi na čast”. U  opoziciji u još nekoliko opština na sjeveru potvrđuju da nikad nijesu mogli doći do izvještaja, iz kojih bi se “imenom i prezimenom” vidjelo ko prima jednokratne socijalne pomoći.

U MANS-u tvrde da da je, u kontekstu jednokratnih socijalnih pomoći posebno problematičan rad centara za socijalni rad.

Iznosi koje iz tih ustanova isplaćuju, čak i u opštinama s manje od 10.000 stanovnika, nijesu mali. Tako je, na primjer, tokom minule dvije godine,  na području kolašinske i mojkovačke opštine Ministarstvo rada i  socijalnog staranja, odnosno Centar za socijalni rad,  na ime jednokratnih pomoći,  isplatio blizu 34.000 eura. To pravo iskoristilo je 314  osoba.

Tu vrstu pomoći trebalo bi da mogu ostvariti  oni koji se nađu “u  okolnostima koje se nijesu mogle predvidjeti i prevazići, a nepovoljno utiču na zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba”.  Takođe,  prema propisima trebalo bi da pravo na nju imaju djece i mladi, čije porodice nemaju materijalnih mogućnosti da im obezbijede neophodne uslove za pravilan rast i razvoj.

No, cvrnogorska praksa pokazuje je da se novac namijenjen u tu svrhu drugačije koristi. Prije sedam godina u Pljevljima je otkrivena  zloupotreba, upravo, sredstava za jednokratne novčane pomoći. Direktor tamošnjeg  Centra za socijalni rad Juso Ajanović i službenik te institucije Ermin Nuhanović, osuđeni su za kupovinu glasova pred parlamentarne izbore 2012. godine.

Problematičan rad centara za socijalni rad,  kazali su u MANS-u,  pokazuje in najnoviji primjer u Pljevljima. Državna revizorska institucija (DRI) nedavno je utvrdila da je tamošnji Centar za socijalni rad sakrio donaciju UNDP od 75.000 eura.

Tokom minulih godina objavljivani su primjeri zloupotreba fondova još nekih  centara za socijalni rad. KoalicijaZdravo Berane objelodanila je da je  supruga bivšeg predsjednika Opštine Vuke Golubovića dobila 2012. godine od Centra za socijalni rad pomoć od 350 eura za hranu. Njena mjesečna zarada tada je bila  1.071 euro.

 Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ISTRAŽIVANJA NAFTE I GASA U NAŠEM PODMORJU: Miris novca jači od rizika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se očekuju prvi, preliminarni rezultati istraživanja o postojanju nafte u crnogorskom podmorju, Vlada  najavljuje nove tendere. Ne obazire se na sugestije i kritike eksperata i ekoloških aktivista. Već je sada izvjesno  da ni nakon tih analiza neće biti moguće sa sigurnošću tvrditi da li će se u istraženoj geološkoj formaciji naći nafta i da li će potencijalno nađene rezerve nafte i gasa služiti komercijalnoj proizvodnji

 

Budući tender, koji će uskoro biti raspisan, namijenjen je geofizičkim kompanijama koje će o sopstvenom trošku i riziku vršiti seizmička istraživanja crnogorskog podmorja, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Kako se ističe, nakon istraživanja geofizičke kompanije nude i prodaju interpretirane podatke naftnim kompanijama. “Država pri tome ostaje vlasnik podataka, a kroz ugovor daje pravo kompanijama da te podatke ponude većem broju klijenata. Ovaj tender ne uključuje prava za proizvodnju ugljovodonika”, pojasnili si iz Uprave.

Navedeno je takođe da neće biti pomjeranja rokova za objavu rezultata prethodna dva istraživanja, te da proces obrade podataka teče po planu. Rezultati istraživanja, koje je realizovala grčka kompanija Energean, biće poznati krajem ove godine, a tokom ljeta i rezultati istraživanja na blokovima koji su bili povjereni italijansko-ruskom konzorcijumu Eni-Novatek. Inače, svi ti istraženi blokovi čine manje od petine ukupnog crnogorskog podmorja.

Ono što je već sada izvjesno jeste da ni nakon tih analiza neće biti moguće sa sigurnošću tvrditi da li će se u istraženoj geološkoj formaciji naći nafta i da li će potencijalno nađene rezerve nafte i gasa služiti komercijalnoj proizvodnji.

“Seizmička istraživanja mogu nam dati odgovor da li u ispitivanom prostoru postoje geološke strukture u kojima je moguće naći naftu i gas ili ne. Nakon što se utvrdi postojanje struktura i one budu izbušene, moći će se dati odgovor na pitanje da li u podmorju Crne Gore, tačnije u izabranim strukturama, postoje rezerve nafte i gasa. Za odgovor na to pitanje moraćemo sačekati rezultate prvih istražnih bušotina planiranih za sljedeću godinu”, istakli su u Upravi.

Bušenje bi u februaru naredne godine trebalo da počne na dvije lokacije: jedna bušotina će tražiti naftu na dubini od 6,5, a druga gas na 1,5 kilometar. “Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom naredne godine. Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi mjesto bušenja, a naredne sedmice doći će brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja”, rekao je čelnik Uprave Vladan Dubljević.

Ako sve to bude išlo planiranom dinamikom, najranije od 2023. godine mogla bi krenuti proizvodnja nafte u Crnoj Gori. Naravno, još uvijek niko ne zna o kojim se količinama nafte radi, odnosno da li je ekonomski isplativo da se ona eksploatiše. Priča o izuzetno štetnim posljedicama po cijelo naše primorje i Jadran, nastoji se izbjeći.

Međutim, sve veći broj ljudi postaje svjestan opasnosti koja prati ovaj netransparentan proces. Poznati crnogorski arheolog i ronilac, mr Mladen Zagarčanin, smatra da će naftne bušotine biti – tačka na naš kraj. „Kada se krene s tim korporativnim užasom, zaboravićemo na obalu“, uvjeren je on.

Na pogubne posljedice akustičnih istraživanja pretrage nafte i gasa upozorio je i TV reditelj i ekološki aktivista Dušan Varda. „Ono što većini ljudi nije poznato jeste činjenica da su istraživanja koja prethode eksploataciji ugljovodonika (nafte i gasa) neuporedivo pogubnija za život u moru od samog bušenja i ekstrakcija ’crnog zlata‘“, kazao je Varda.

Gotovo je neshvatljivo da Crna Gora danas ima namjeru da otpočne s novom privrednom djelatnošću kojom se nikada u svojoj istoriji nije bavila, niti ima ikakve kapacitete za to. Koliko je crnogorska vlada bila popustljiva pred zahtjevima naftnih kompanija svjedoči činjenica da su istraživanja dozvoljena u blokovima koji su bliži obali nego što je dosad bio slučaj bilo gdje na Jadranu. Sve procjene rizika ukazuju da apsolutno ništa dobro ne može rezultirati iz planiranih aktivnosti, osim dobrobiti koju će naftne kompanije i pojedinci ostvariti za sebe“, tvrdi Varda.

Ulcinjanka Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine, kaže za Monitor da crnogorska Vlada zna da se svi građani te opštine protive projektu istraživanja, ali “to mišljenje Vladu ne interesuje”, i upozorava da će štete za državu i budućnost naše djece po svim parametrima biti nemjerljive, jer je more najvrijedniji resurs Crne Gore.

“Mi nijesmo Norveška, mi nemamo tu tradiciju, mi apsolutno nemamo ni tehniku ni ljudski faktor koji bi mogao da spriječi devastaciju. Za svaki incident koji se desi na tako malom području, na tako malom moru, a pričamo o 330 kvadratnih kilometara obale, bilo bi odveć kasno. Jedna mrlja je dovoljna da možemo definitivno reći ‘doviđenja’ ovom prelijepom području i turizmu kao strateškoj grani razvoja naše države. Tako da je apsolutno neprihvatljivo ovo istraživanje”, ističe Lika dodajući da naftna i gasna infrastruktura nije kompatibilna s identitetom za koji se Crna Gora nastoji izboriti: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Evrope i svijeta dolaze da se opuste i uživaju u “divljoj ljepoti”.

Prema njezinim riječima, ljudi koji žive uz obalu dobiće vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje.

Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekploatacijom nafte i gasa nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera… Italijanski poslanici u Evropskom parlamentu stalno upozoravaju da su naftne platforme njihov dio Jadrana pretvorile u “mrtvo more”.

Jedna grupa naučnika je saopštila kako je eksploatacija nafte i plina iz Jadrana “kratkoročna dobit i dugoročna ludost”.

“Posljednja istraživanja fosilnih goriva u Jadranu vršena su 2003. godine. Više se ne rade, jer postoji generalna misija Evrope i svijeta da idemo k smanjenju upotrebe fosilnih goriva, kako bismo do 2050. godine došli do potpunog ukidanja. A mi? Bez obzira na to što smo potpisnici čuvenog Pariskog sporazuma, sada idemo u potpuno novi projekat eksploatacije fosilnih goriva. To govori o našoj ozbiljnosti i posvećenosti međunarodnim trendovima, svjetskim standardima, obavezama koje smo preuzeli u borbi protiv klimatskih promjena i svih negativnih pojava, poput efekta staklene bašte uslijed upotrebe fosilnih goriva. Za ovaj projekat vjerujem da će u veoma bliskoj budućnosti biti velika sramota za Crnu Goru i sve one koji su za njega dali zeleno svjetlo”, kaže Nataša Kovačević iz organizacije Green home.

Ekološki aktivisti navode da je sada pravo vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije kojih Crna Gora ima u izobilju, te da učinimo sve da se izbjegnu katastrofalne posljedice klimatskog haosa.

I to se u ulcinjskoj opštini upravo dešava. Krenule su s radom 23 vjetrenjače na planini Možura, a naredne godine će početi gradnja najveće solarne elektrane u Evropi, na Briskoj gori, investicija vrijedna preko 200 miliona eura.

I dok se crnogorska Vlada na sva zvona hvali s tim projektima, ona srlja s istraživanjem nafte, čije posljedice mogu biti nesagledive, a koje lokalnom stanovništvu uvijek donose samo probleme.

Izvjesno je takođe da će kako partije “zelenih’ postaje sve snažnije u Evropi, tako rasti i pritisak na vlasti u Podgorici da odustanu od tog projekta.  Jer, evropski zeleni još su prije četiri godine donijeli rezoluciju protiv projekta istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu, konstatujući da je on štetan i da neće donijeti energetsku sigurnost zemljama koje izlaze na ovo more. Jednostavno, da je rizik prevelik.

Bilo bi divno kada bi tu poruku crnogorska Vlada što prije razumjela.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BULJARICA,  KATIČ I SVETA NEDJELJA: Zaštiti da bi se živjelo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je dom i aerodrom za preko 300 ptica raznih vrsta. Kudravi pelikan, čaplja kašikara, kratkoprsti kobac, kukumavka samo su neke koje su svoje utočište pronašle ovdje

 

Širom Crne Gore ređaju se guste šume, planine, polja i livade, kanjoni, polustepe, jezera, doline rijeka, more, voćnjaci i vinogradi, naselja. Crna Gora ima bogat biodiverzitet i ekološka je država. Uprkos tome, jedina je mediteranska zemlja koja nema zaštićeno područje u moru.

Kako bi pristupila Evropskoj uniji, Crna Gora se obavezala da do 2020. godine zaštiti barem 10 posto morske obale. Iz Crnogorskog društva ekologa kažu: ,,Živi svijet u moru je pod sve većim pritiskom razvojne politike na primorju, krivolova, globalnog zagrijavanja i drugih negativnih uticaja koji značajno ugrožavaju prirodnu ravnotežu u moru, samim tim i sve ono što zdravo more pruža čovjeku. Nikada ranije u istoriji čovječanstva zdravlje okeana i mora nije bilo ugroženo kao danas”.

CDE, u saradnji sa nevladinom organizacijom Green Home, Mediteranskim centrom za ekološki monitoring (MedCEM) i Partnerskim fondom za kritično ugrožene ekosisteme,  organizovalo je protekle nedjelje studijsku posjetu potencijalnom budućem zaštićenom području u moru, ostrvima Katič i Sveta Nedjelja. Cilj ove posjete je, kažu, stavljanje akcenta na prirodne ljepote, bogatstvo i posebnosti potencijalnog ZPM Katič, ali i promocija posmatranja ptica kao veoma važnog vida dostupne eko-turističke ponude područja Katič. Ovaj, kao ni mnogi drugi vidovi održivog eko-turizma nisu dovoljno zastupljeni u Crnoj Gori.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 21. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo