Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA: PREDIZBORNA FABRIKA PEŠKIRA: Sto odsto pamučne prevare

Objavljeno prije

na

Fabrika peškira u petnjičkom selu  Bor samo je jedna od prevara Demokratske partije socijalista.  To tvrde u Opštinskom odboru Demokratske Crne Gore, a takvi glasovi stižu i iz Bošnjačke stranke . Suvlasnik fabrike Mehmed Adrović prilikom pokretanja proizvodnje isticao je da njegov partner Ismail Arslani dolazi iz grada koji je poznat kao centar tekstilne industrije. Na internetu je mnogo Ismaila Arslanija, ali nema ni jednog koji se bavi tekstilom

 

U novembru 2017. godine, uoči lokanih izbora u Petnjici, iz DPS-a je najavljeno  da će novootvorena fabrika peškira u selu Bor uposliti najmanje trideset radnika i da će njeni proizvodi preplaviti crnogorsko tržište. To se do danas nije dogodilo.

Sagovornici Monitora kažu da je sve prevara i da je cijela operacija poslužila samo samo da se opere stotine hiljada eura iz Investiciono razvojnog fonda.

Fabrika posluje u okviru kompanije Euro Bor, čiji su vlasnici predsjednik Skupštine opštine Petnjica, odnosno predsjednik lokalnog odbora DPS  Mehmed Adrović i turski biznismen Ismail Arslani.

“Ako znamo da će fabrika za stalno uposliti tridesetak radnika, znači da smo uspjeli da isto toliko porodica zadržimo u Bihoru. Već u magacinu imamo proizvoda koji su spremni za domaće tržište. Kako budemo osvajali nova tržišta, tako ćemo povećavati obim proizvodnje, što zahtijeva i nova zapošljavanja. Ubijeđeni smo da će peškiri Euro Bor ubrzo postati brend i da nećemo imati problema s plasmanom”, – najavljivano je svojevremeno iz ove kompanije.

Predsjednik petnjičkih Demokrata dr Albin Ćeman tvrdi da se radilo samo o praznim predizbornim obećanjima i da je fabrika radila svega tri mjeseca.

“Demokrate su građanima Petnjice obećale da će ukazivati na brojne prevare funkcionera iz „koverta partije”. Još jedna u nizu prevara je i fabrika peškira ili bolje rečeno „fabrika familijarnih peškeša” na Boru”, – kaže Ćeman.

On podsjeća da je kompanija Euro Bor iz Petnjice, koju personifikuje Mehmed Adrović, četiri dana pred lokalne izbore u Petnjici, raspisala oglas na portalu Radija Petnjica za prijem radnika za rad u proizvodnom pogonu fabrike peškira.

“Oglasom je traženo dvadeset i jedno radno mjesto. Iako se slobodna radna mjesta ne oglašavaju po portalima nego na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a naročito ne nekoliko dana pred lokalne izbore, ovom prilikom želimo da ukažemo na još jedan problem, a to je svojevrsna prevara radnika i bogaćenje familije funkcionera DPS-a. Ova fabrika je radila oko tri mjeseca, s prosječnom platom od oko 100 eura, bez uplata za lične doprinose”, – kaže Ćeman.

Kao suvlasnik fabrike, Mehmed Adrović je odgovorio da se ne radi ni o kakvoj  prevari i da ovaj pogon ima perspektivu.

“Tačno je da ima problema s plasmanom proizvoda, jer tržište je tržište, ali fabrika nije zatvorena.  Trenutno radi osam radnika. Uostalom, ovo nije partijska nego poslovna priča”, – kazao je Adrović. On je potvrdio da je kompanija Euro Bor dio kreditnih sredstava za pokretanje proizvodnje dobila od Investiciono razvojnog fonda.

Adrović je izjavio i da političke partije, poput Demokratske Crne Gore, ne treba da zanima šta on radi sa svojim privatnim biznisom.

“Šta ima da zanima Demokrate i njima slične, šta ja radim sa svojim biznisom. To je moja privatna stvar. Neka oni gledaju svoja posla. Ne želim da polemišem s njima. Šta je njih briga šta se radi s fabrikom na Boru. Ja sam tu uložio svoj kapital, a ne oni. To što sam ja predsjednik Skupštine u Petnjici i što pripadam DPS-u nema nikakve veze s fabrikom”, –rekao je Adrović.

Predsjednik OO DPS Petnjica i predsjednik SO Petnjica od ranije je u biznisu i izvršni je direktor beranskog transportnog preduzeća Simon Vojaž, koje gazduje autobuskom stanicom u ovom gradu.

Predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Petnjici Adnan Muhović kaže  da fabrika predstavlja ne samo potpuno promašenu investiciju već i da se radi o sumnjivim poslovima.

“Potvrdile su se moje riječi da od fabrike na Boru neće biti ništa. To je potvrda da DPS nije uspio da dovede nijednog ozbiljnog investitora u Bihor, a proizvodnja peškira je unaprijed bila osuđena na propast. Zašto je to tako treba da se zapita neko drugi, jer se radi o sumnjivom biznisu”,  – kaže Muhović.

On izražava sumnju da se u slučaju Fabrike peškira radi o klasičnom pranju novca.

“Koliko je meni poznato, riječ je o trista hiljada eura koji su dobijeni od Investiciono razvojnog fonda za ovaj projekat. Kakav je projekat sada je jasno, a nadležni organi treba da postave pitanje kako su i čime opravdana ta sredstva. Ako nisu opravdana, onda treba da se vrate. To je novac  građana Crne Gore,  poreskih obveznika”, – kaže Muhović.

Suvlasnik fabrike Mehmed Adrović prilikom pokretanja proizvodnje isticao je da njegov poslovni partner Ismail Arslani, dolazi iz grada koji je poznat kao centar za proizvodnju tekstilne robe. Na internetu je mnogo Ismaila Arslanija, ali nije moguće naći ni jednog biznismena iz tekstilne industrije.

Predsjednik OO Bošnjačke stranke izražava sumnju i poziva da se ispita kako je i kojim putevima Arslani došao u Crnu Goru, da bi, potom, zalutao u Petnjicu. Pa onda iz Petnjice u Bor. Selo udaljeno od Petnjice petnaest kilematara  lošim putem, gdje i nastavnici koji dolaze sa strane u zimskom periodu nerijetko ostaju zarobljeni.

Teško je povjerovati da je takav biznismen odabrao baš bihorsko selo, nebu pod Peštersku vosoravan da uloži novac. Koliko je uopšte uložio, ni to se ne zna. Sagovornici Monitora smatraju kako će prije biti da se radi o sto odsto pamučnim prevarama.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo