Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVA VERZIJA EU I ZABORAVLJENI BALKAN: Umjesto članstva partnerstvo i ,,poseban pridruženi status”

Objavljeno prije

na

U jeku haotičnog pokušaja Britanaca da izađu iz EU i predvečerja izbora za EP, još više je zamagljena evropska perspektiva za šest balkanskih država

 

Dani i sedmice koji prethode izborima za novi saziv Evropskog Parlamenta čini se da postaju sudbonosni za EU. Britanci su kazali da žele da odu, ali ne znaju kako, diplomatski odnosi Francuske i Italije su na najnižem nivou u posljednjih 75 godina, popušta i osovina Berlin-Pariz, Italijani srljaju udesno, o Mađarima i drugima da se i ne govori. Evropa je u grču, u strahu od migranata i populista, pa nema vremena za Zapadni Balkan. Pristupna perspektiva ovog regiona nije više ni u retoričkoj ravni prioritet u prijestonicama država-članica EU.

Nikoga nije iznenadila izjava francuske ministarke za evropske poslove Natali Loazo koja je kazala da ,,sve dok se ne riješe unutrašnje krize u EU, kao i posljedice izlaska iz članstva Velike Britanije, strukture Unije neće biti u stanju da prime nekog novog člana”.

Jer, to je samo ponavljanje stava predsjednika te države Emanuela Makrona koji je nešto ranije rekao da je ,,moguće da Crnoj Gori ili Srbiji, ako za sedam-osam, možda i desetak godina ispune sve uslove, a dotada Unija ne sredi svoje redove, bude ponuđen poseban pridruženi status u EU”, ali ne i puno članstvo. Koje je bilo navedeno u februaru prošle godine u Strategiji proširenja, odnosno najavljivanjem 2025. kao mogućeg datuma za pristupanje regiona EU.

Makron se, inače, nedavno obratio građanima „Evrope“ pismom koje je poslao svim važnim medijima u EU. Pred haotični pokušaj Britanaca da napuste Uniju, francuski predsjednik je ponudio ,,renesansu za ugroženu Evropu”.

Ali, njegova vizija nove i moderne EU, već bi se mogla ocijeniti propalom nakon što je stigao odgovor Anegret Kramp-Karenbauer, predsjednice vladajuće njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koja je na toj funkciji zamijenila kancelarku Angelu Merkel. Izvjesno je da će Kramp-Karenbauer biti glavni kandidat da Merkelovu naslijedi i u premijerskoj fotelji.

Makron je prije mjesec dana privremeno povukao svog ambasadora u Rimu. To se dogodilo nakon što su italijanski zvaničnici podržali protest ,,žutih prsluka” u Francuskoj.

Sve se dešava u trenutku kada je Makron u svojoj zemlji veoma oslabljen: podrška javnosti je na dnu, a reforme mu zapinju. Zato su svađe, polarizacije i nerazumijevanje između najvažnijih zemalja EU teški balast, pa i otrov za organizaciju koja zavisi od kompromisa,  dogovora i saradnje.

U toj situaciji malo ko pomišlja na Zapadni Balkan, što se osjeća na terenu. Kako ističe viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodne poslove Vedran Džihić, tri osnovne vrijednosti – pridruživanje EU, demokratija i tržišna ekonomija – nijesu uspjele da izliječe depresiju koja vlada u regionu. „Načelo EU je bilo – uradite svoj domaći i primijenite tehničke i reforme uprave (i doći će do pristupanja EU). Problem je što je Unija upala u svoju zamku, zato što njome sada umnogome upravljaju sve autokratskiji režimi i strukture“, kaže on dodajući da je ,,demokratija postala devalvirana riječ, koja je izgubila svoju izvornu vrijednost”.

,,I mehanizmi koje Unija može da koristi za unaprijeđenje demokratije u regionu su slabi ili nedovoljni. Najveći uspjeh za region u prošloj godini, Prespanski sporazum između Grčke i Makedonije, dogodio se skoro bez ikakve pomoći EU”, navodi profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber.

Činjenica je takođe da se nijedna od ovih zemalja trenutno ne može smatrati funkcionalnom tržišnom ekonomijom, te da BDP regiona iznosi samo trećinu prosjeka članica Unije.

“ Za EU je bolje i manje skupo da investira i od regiona, uz našu pomoć, napravi evropski region, nego da ignoriše region, što bi bilo mnogo skuplje”, poručuje šef diplomatije Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov konstatujući da je u čekanju izgubljena – čitava generacija.

Glasovi jasne podrške tom stavu čuju se najjasnije od trenutnog i od ranije predsjedavajućeg EU, Rumunije i Austrije. „2019. godina će ostati prekretnica u ovom procesu, obilježena pokretanjem novog institucionalnog ciklusa, ali i do sad neviđenim izlaskom države-članice iz EU, neželjenim događajem, na koji druge države članice moraju da odgovore porukom jedinstva i proevropske posvećenosti i širenja u budućnosti. U najboljem interesu i država članica i kandidata jeste konsolidovana, snažna i efikasna EU, sposobna da integriše nove članice “, tvrdi rumunski ministar vanjskih poslova Teodor Meleškanu.

Navodeći da je izgled za članstvo u EU pokretačka sila u regionu, austrijski ministar zadužen za EU Gernot Blimel kaže da će Unija biti kompletna tek onda kada čitav region bude njezin dio.

Još eksplicitniji je bivši austrijski vicekancelar Erhard Buzek koji smatra da EU mora promijeniti svoju strategiju prema Zapadnom Balkanu i sve države odmah primiti u članstvo. ,,Trenutno se suočavamo sa Evropom zastoja“, ističe on.

,,Upravo je evropska perspektiva podsticala reforme u zemljama regiona. Smanjenjem atraktivnosti evropskih integracija izgubiće se i volja za reformskim procesima”, uvjeren je jedan od najpopularnijih političkih mislilaca i teoretičara današnjice Frensis Fukujama.

Vladajućim stabilokratama na Balkanu to otvara širok manevarski prostor da ponovo definišu svoje veze sa EU. Jer, niti oni sebe vide kao buduće članove EU, niti ih tamo kao takve posmatraju. Nego samo kao „partnere“.

I iz najvažnijih država Unije zemljama na jugoistoku Evrope radije se sada nudi – partnerstvo. “Iako 27 članica EU različito gledaju na proširivanje, svi su saglasni da se mora povećati pomoć i pospješiti partnerstvo sa državama Zapadnog Balkana”, kaže francuska ministarka Loazo.

A glavni posao partnera je da izbjelice iz Azije i Afrike drže dalje od EU. Za kontrauslugu dobijaće novac. Obećanje je: više nego ranijih godina. O egzodusu autohtonog stanovništva sa Balkana prema Zapadnoj Evropi se ne govori. Ono se prećutno odobrava i podstiče.

Istovremeno se u pojedinim studijama rađenim za potrebe EU konstatuje da su ,,vanjski razarajući igrači” u regionu na putu prema Briselu, prije svih Rusija, te Kina i Turska.

„Uloga Rusije se sve više svodi na to da poput partibrejkera podriva ili makar usporava vezivanje regiona za Zapad. Sa druge strane, EU beskrajnim veoma formalizovanim procesom integracije simulira interesovanje za region koje već odavno ne postoji. Uhvaćena u tom međustanju, društva Balkana djeluju paralisano. Pod tutorstvom autoritarnih vođa tamošnje ekonomije stagniraju, a obrazovana omladina se masovno iseljava na Zapad“, piše švajcarski novinar Andreas Ernst.

Kratkovida politika Brisela zato u godišnjim izvještajima navodi da problem zarobljenih država prožima čitav region. Umjesto da iskoristi snagu politike proširenja i djeluje proaktivno kako bi zaustavila i preokrenula trend zarobljavanja i spriječila izbijanje novih kriza, kakva je bila u Makedoniji u vrijeme bivšeg premijera Nikole Gruevskog, EU nema hrabrosti, kako navodi i italijanski predsjednik Serđo Matarela, da zaokruži proces integracije na svom jugoistoku.

Zbog straha da pitanje proširenja dodatno ne podstakne populističke sentimente pred izbore za Evropski parlament koji se održavaju između 23. i 26. maja, biće odloženo objavljivanje godišnjih izveštaja o napretku za države regiona. Prošle godine oni su predstavljeni u aprilu, dok će ove godine biti objavljeni 29. maja.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo