Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI STARI GRAD: Citadela u funkciji kulture turizma

Objavljeno prije

na

Citadela dominira ulcinjskim Starim gradom. To je neistražen prostor koji bi napokon mogao biti iskorišćen za razne kulturne i turističke svrhe

 

,,Stavljanje Citadele ili Gornjeg grada u funkciju kulturne politike i naše turističke ponude je obaveza ulcinjske lokalne samouprave i državnih institucija”, izjavio je za Monitor direktor Turističke organizacije u Ulcinju Fatmir Đeka.

On je rekao da je neshvatljivo da tako važan kulturno-istorijski i objekat i prostor nije do sada bio iskorišćen, što je posebno bila želja umjetnika.

Iz Američko-albanske kulturne fondacije, koja organizuje festival klasične muzike Belcanto Dolcinio, su prošle godine saopštili da su spremni da finansijski podrže napore da Citadela postane atraktivna ljetnja pozornica, gdje bi se održavao najveći broj kulturnih programa tokom sezone. Takav je stav i lokalnih vlasti, dok su iz Ministarstva kulture poručili da je ,,ekonomska valorizacija koja se bazira na kulturnoj baštini jedan od prioriteta tog resora u crnogorskoj Vladi i jedan od osnova kulturne politike“.

Preduslovi za tu ideju počeli su da se realizuju prošlog mjeseca. Naime, u februaru su stručni timovi Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore krenuli u poslove sanacije i sprovođenja konzervatorskih mjera na tom kulturnom dobru, kao i u srednjovjekovnom gradu Svaču (Šasu).

„Od 5. februara počelo je raščišćavanje terena, uklanjanje divlje vegetacije, kubiciranje obrušenih (dislociranih) kamenih blokova i njihovo sortiranje po zonama. Slijedi sprovođenje konzervatorskih istraživanja, radi utvrđivanja autentičnosti kulturnog dobra, starosti, odnosno hronološke pripadnosti, upotrijebljenih materijala i vezivnih sredstava, primijenjenih tehnologija i tehnika građenja, stepena oštećenosti i razloga nastalih oštećenja“, kaže istoričarka umjetnosti Suzana Dušaj, koja je u stručnom timu zadužena za prikupljanje dokumentacije.

Prema njezinim riječima, nakon toga slijedi sprovođenje konzervatovskih mjera, kako bi se obezbijedio adekvatan tretman, savremeno upravljanje i stavljanje u funkciju turizma i kulturnih aktivnosti.

Konstatujući da ulcinjska Citadela predstavlja jedan od najbogatijih spomenika kulturne baštine u ovoj državi, autori iz Francuske su prije nekoliko godina izradili Studiju o Starom gradu i predložili da se pri lokalnoj upravi formira kancelarija za arhitekturu, koja bi se isključivo bavila tim kulturno-istorijskim spomenikom 1. kategorije, koji je osnovan u 5. vijeku prije nove ere.

Predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kalaja Ismet Karamanaga smatra da bi stavljanjem Citadele u punu funkciju Ulcinj dobio najkvalitetniji objekat za održavanje kulturnih manifestacija.

,,Ali, nama trebaju takvi objekti u funkciji turizma. Kome bi smo mi bili atraktivni, osim arheolozima, da nema turista? Turizam nosi neke izazove, ali je, prije svega, šansa za opstojnost svih nas koji živimo unutar zidina. A ovu istorijsku jezgru koja je temelj našeg identiteta i naše povijesti, sačuvali su upravo Starograđani”, kaže on za Monitor.

Karamanaga navodi da se žitelji Starog grada godinama suočavaju sa mnogo problema. Najveći su njegova dostupnost, loša i dotrajala infrastruktura i nelegalna gradnja, odnosno zauzimanje javnih površina.

Sve se ovo dešava u periodu kada je Stari grad pod posebnom pažnjom eksperata UNESKO-a. Naime, crnogorska Vlada je prošle godine uputila materijale koji se odnose na upis ulcinjskog Starog grada na Tentativnu listu te renomirane organizacije za zaštitu kulturne i prirodne baštine.

Procedura nalaže da kulturna dobra moraju biti makar godinu dana na toj listi, nakon čega se može početi sa procedurom izrade nominacionih dosijea.

,,Ove teme za nas nijesu političke, već prije svega životne, a zbog naše povezanosti sa istorijskom baštinom i emotivne”, dodaje Karamanaga napominjući da je potreban plan upravljanja Starim gradom i odgovor na pitanja kakav grad želimo imati 2030. ili 2050. godine?

U ulcinjskom odboru URA smatraju da bi lokalna uprava morala omogućiti poreske olakšice za sve one koji pokreću privrednu djelatnost u Starom gradu, te da bi sjedište nekih opštinskih institucije, poput Turističke organizacije ili Muzičke škole, trebalo da bude unutar jedinstvenih zidina.

Nacrtom strategije razvoja kulturnog turizma Crne Gore predviđeno je da se  formira Agencija za razvoj kulturnog turizma, kako bi se uspostavila uspješna saradnja između kulturnog i turističkog sektora. Najavljeno je da će paralelno sa osnivanjem Agencije za razvoj kulturnog turizma biti osnovan Fond za razvoj kulturnih turističkih proizvoda. Prema tom dokumentu, Stari grad Ulcinj ima nacionalni značaj.

I Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore donijela je nedavno rješenje kojim se utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za Stari grad Ulcinj.

Ističe se da on predstavlja jedinstvenu urbanu cjelinu sa primjerima arhitekture različitih epoha, sa dominacijom graditeljstva iz perioda vladavine Mlečana i Turaka, u okviru kojeg se nalazi oko 220 objekata.

Navodi se da evidentni proces degradacije tog kulturnog dobra nije izazvala prirodna nepogoda, već ljudski faktor.

,,Stari grad je očuvao urbanističku koncepciju i pored izvjesnih promjena na nivou pojedinačnih objekata“, dodaje se u tom dokumentu i zaključuje da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.

 

Nekad bila moćna Citadela i preko hiljadu Starograđana

Jedan od najpoznatijih prikaza Ulcinja iz srednjeg vijeka je crtež Đuzepe Rozaća (Guiseppe Rosaccio, 1530 -1603). Taj visokoobrazovani humanist je proputovao Jadranom 1598. godine na putu od Venecije prema Istanbulu i Svetoj zemlji. Na njegovoj graviri se vidi moćan, snažno utvrđen grad, kojim dominira Citadela.

Italijanski časopis Rivista maritima objavio je u januaru 1881. godine veliki članak o Crnoj Gori u kojem se navodi da ,,ulcinjski Stari grad ima malo više od oko hiljadu stanovnika”.

To znači da je prije 138 godina u Starom gradu živjelo čak sedam puta više mještana nego danas.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ODNOSI NA REANIMACIJI: Obnavljanje nade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova garnitura u Evropskoj komisiji pokazuje više iskrenosti i spremnosti da pomogne državama regiona i oživi politiku proširenja

 

Ono što su evroentuzijasti na Balkanu željeli svih ovih godina da čuju iz sjedišta EU izgovorio je novi komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji: “Proširenje EU na Zapadni Balkan glavni je prioritet Evropske Komisije”.

U dokumentu koji je početkom ovog mjeseca usvojila EK ističe se da je integracija država Balkana u EU “geostrateška investicija u stabilnu, jaku i ujedinjenu Evropu”.

Nije se ostalo samo na riječima ili dokumentima. Usvajani su novi, konkretnijih principi za poboljšanje pristupnog procesa, a iz čega je vidljivo da se EU mnogo odlučnije nego ranijih godina, politički argumentovano izjašnjava za proširenje na Zapadni Balkan. Prvi put se jasno navodi da je politika proširenja snažno sredstvo za podsticanje demokratije i da je uslovljavanje reformi glavno sredstvo te politike. Indikativno je takođe što se ukazuje na  mogućnosti sankcionisanja manjkavih reformi, te napominje da se odluke u tom procesu neće više donositi jednoglasno (pristankom svih 27 članica), već da je za to dovoljna kvalifikovana većina.

Možda je  najvažnije to što EK  prvi put govori o direktnijoj komunikaciji EU sa građanima/kama zemalja zapadnog Balkana koji su stvarni zagovornici eurointegracija, odnosno  obavezuju se ovdašnji zvaničnici da komuniciraju sa građanima o ciljevima članstva u EU. Tu komunikaciju Komisija postavlja kao uslov za proces proširenja! Namjera je da građani budu mnogo više uključeni u ovaj proces i da vide konkretne koristi, jer se, što pokazuje primjer Crne Gore, sve praktično svelo na tehničku vježbu i ispunjavanje određenih zadatih uslova.

“Bez značajnijeg priliva sredstava za ulaganje u vidljive projekte, kao što su škole ili bolnice, vodovodi, kanalizacije, odlagališta otpada, energetskih konekcija, plašim se da građani neće biti u prilici da razumiju značaj pomoći koju im pruža EU. Sva ta ulaganja zahtjevaju ozbiljnija sredstva u poređenju sa trenutno dostupnim IPA fondovima, i koja budžeti zemalja regiona ne mogu da istrpe. Nije realno očekivati da ćemo sami uspjeti da finansiramo sve ono što su zahtjevi budućeg članstva. Ne radi se o ‘kasici prasici’, već o zajedničkom investicionom planu, nešto nalik na ‘Maršalov plan’ za Zapadni Balkan”, smatra Srđan Majstorović iz beogradskog Centra za evropske politike.

Iz Brisela je najavljeno da će tokom pripreme samita EU-Zapadni Balkan, koji će se početkom maja održati u Zagrebu, Komisija predstaviti plan ekonomskog i investicionog razvoja regije.

“Vjerujemo da će nova metodologija, zajedno s novim ocjenama EK o reformskim naporima Albanije i Sjeverne Makedonije, omogućiti da Evropski savjet u martu donese odluku o otvaranju pregovora sa te dvije države”, kaže Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje koja u prvoj polovini ove godine predsjedava Unijom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŽENE IZ MANJINSKIH NARODA RIJETKOST U SKUPŠTINI CRNE GORE: Daleko od poslaničke klupe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U aktuelnom sazivu parlamenta od 81 poslanika, 24 ili 29,63 odsto su žene. U skupštinskoj službi, koja nema evidenciju o nacionalnoj pripadnosti, više od dvije trećine zaposlenih su žene, ali su za njih rezervisana mjesta savjetnica, pomoćnica…

 

Od dvije stolice koje u parlamentu pripadaju Bošnjačkoj stranci, u jednu bi uskoro, u preostalom dijelu ovog mandata, trebalo da sjedne žena.

Izuzetak, koji u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavljuje donedavni funkcioner Bošnjaka Neđžad Drešević neće značajno promijeniti utisak o nedovoljnoj, tačnije nikakvoj zastupljenosti žena iz redova manjinskih naroda u najvišem zakonodavnom tijelu. Trenutno, zajednički Klub poslanika Bošnjačke stranke, Koalicije Albanci odlučno i Hrvatske građanske inicijative ima četiri poslanika.

,,Bošnjačka stranka vodi računa da u svim svojim organima žene budu zastupljene. Ovaj princip nam je važan ne samo formalno, već suštinski, jer smatramo da žene iz našeg korpusa svojim kvalitetima doprinose značajno svim uspjesima koje postižemo. Na posljednjim izborima 2016. godine osvojili smo dva poslanička mandata, a naša članica Kenana Strujić je bila četvrta na listi”, objašnjava Drešević.

Veličina poslaničkog kluba određuje učešće žena u radu parlamenta Crne Gore. Zakon trenutno predviđa da među četiri imena na izbornoj listi mora biti jedna žena. Niko ne brani da ih bude i više, ali se to uglavnom ne dešava.

Na pitanje o nedovoljnoj zastupljenosti žena iz manjinskih naroda u parlamentu, iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) i koalicije Albanci odlučno, nije stigao odgovor.

Mali broj predstavnica stranaka nacionalnih manjina u Skupštini Crne Gore snižava već nedovoljan procenat žena. Poslanica DPS-a Nada Drobnjak i članica Ženske političke mreže, u razgovoru za CIN-CG, smatra da je to jedan od argumenata zbog čega bi trebalo promijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika i ojačati ženske grupe u političkim partijama, kako bi one uspjele da se izbore za bolju poziciju.

U radu Skupštine Crne Gore trenutno učestvuju 24 poslanice, što iznosi 29,63 odsto. Među njima nema pripadnica manjinskih naroda ni u jednom poslaničkom klubu.

Najviše žena je u poslaničkom klubu DPS-a, 13 od ukupno 35 poslanika. U Demokratskom frontu od 17 poslančkih mjesta, pet zauzimaju žene, Demokrate imaju dvije poslanice od ukupno osam mjesta, SDP ima predsjednicu stranke Draginju Vuksanović u poslaničkim klupama sa još tri poslanika ove partije. Klub SD-a i LP čine tri poslanika. Posebni klub poslanika, nastao od onih koji su se proglasili nezavisnim u odnosu na stranke i koalicije na čijim listama su bili, ima pet članova od kojih su dvije žene. Klub poslanika SNP-DEMOS ima četiri člana i jedini je kome je šef žena – Danijela Pavićević.

Napori da se poboljša zastupljenost žena u politici i na mjestima odlučivanja daju rezultate, ali očigledno nedovoljnom brzinom, jer je Crna Gora u tome i dalje na začelju u regionu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo