Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI STARI GRAD: Citadela u funkciji kulture turizma

Objavljeno prije

na

Citadela dominira ulcinjskim Starim gradom. To je neistražen prostor koji bi napokon mogao biti iskorišćen za razne kulturne i turističke svrhe

 

,,Stavljanje Citadele ili Gornjeg grada u funkciju kulturne politike i naše turističke ponude je obaveza ulcinjske lokalne samouprave i državnih institucija”, izjavio je za Monitor direktor Turističke organizacije u Ulcinju Fatmir Đeka.

On je rekao da je neshvatljivo da tako važan kulturno-istorijski i objekat i prostor nije do sada bio iskorišćen, što je posebno bila želja umjetnika.

Iz Američko-albanske kulturne fondacije, koja organizuje festival klasične muzike Belcanto Dolcinio, su prošle godine saopštili da su spremni da finansijski podrže napore da Citadela postane atraktivna ljetnja pozornica, gdje bi se održavao najveći broj kulturnih programa tokom sezone. Takav je stav i lokalnih vlasti, dok su iz Ministarstva kulture poručili da je ,,ekonomska valorizacija koja se bazira na kulturnoj baštini jedan od prioriteta tog resora u crnogorskoj Vladi i jedan od osnova kulturne politike“.

Preduslovi za tu ideju počeli su da se realizuju prošlog mjeseca. Naime, u februaru su stručni timovi Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore krenuli u poslove sanacije i sprovođenja konzervatorskih mjera na tom kulturnom dobru, kao i u srednjovjekovnom gradu Svaču (Šasu).

„Od 5. februara počelo je raščišćavanje terena, uklanjanje divlje vegetacije, kubiciranje obrušenih (dislociranih) kamenih blokova i njihovo sortiranje po zonama. Slijedi sprovođenje konzervatorskih istraživanja, radi utvrđivanja autentičnosti kulturnog dobra, starosti, odnosno hronološke pripadnosti, upotrijebljenih materijala i vezivnih sredstava, primijenjenih tehnologija i tehnika građenja, stepena oštećenosti i razloga nastalih oštećenja“, kaže istoričarka umjetnosti Suzana Dušaj, koja je u stručnom timu zadužena za prikupljanje dokumentacije.

Prema njezinim riječima, nakon toga slijedi sprovođenje konzervatovskih mjera, kako bi se obezbijedio adekvatan tretman, savremeno upravljanje i stavljanje u funkciju turizma i kulturnih aktivnosti.

Konstatujući da ulcinjska Citadela predstavlja jedan od najbogatijih spomenika kulturne baštine u ovoj državi, autori iz Francuske su prije nekoliko godina izradili Studiju o Starom gradu i predložili da se pri lokalnoj upravi formira kancelarija za arhitekturu, koja bi se isključivo bavila tim kulturno-istorijskim spomenikom 1. kategorije, koji je osnovan u 5. vijeku prije nove ere.

Predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kalaja Ismet Karamanaga smatra da bi stavljanjem Citadele u punu funkciju Ulcinj dobio najkvalitetniji objekat za održavanje kulturnih manifestacija.

,,Ali, nama trebaju takvi objekti u funkciji turizma. Kome bi smo mi bili atraktivni, osim arheolozima, da nema turista? Turizam nosi neke izazove, ali je, prije svega, šansa za opstojnost svih nas koji živimo unutar zidina. A ovu istorijsku jezgru koja je temelj našeg identiteta i naše povijesti, sačuvali su upravo Starograđani”, kaže on za Monitor.

Karamanaga navodi da se žitelji Starog grada godinama suočavaju sa mnogo problema. Najveći su njegova dostupnost, loša i dotrajala infrastruktura i nelegalna gradnja, odnosno zauzimanje javnih površina.

Sve se ovo dešava u periodu kada je Stari grad pod posebnom pažnjom eksperata UNESKO-a. Naime, crnogorska Vlada je prošle godine uputila materijale koji se odnose na upis ulcinjskog Starog grada na Tentativnu listu te renomirane organizacije za zaštitu kulturne i prirodne baštine.

Procedura nalaže da kulturna dobra moraju biti makar godinu dana na toj listi, nakon čega se može početi sa procedurom izrade nominacionih dosijea.

,,Ove teme za nas nijesu političke, već prije svega životne, a zbog naše povezanosti sa istorijskom baštinom i emotivne”, dodaje Karamanaga napominjući da je potreban plan upravljanja Starim gradom i odgovor na pitanja kakav grad želimo imati 2030. ili 2050. godine?

U ulcinjskom odboru URA smatraju da bi lokalna uprava morala omogućiti poreske olakšice za sve one koji pokreću privrednu djelatnost u Starom gradu, te da bi sjedište nekih opštinskih institucije, poput Turističke organizacije ili Muzičke škole, trebalo da bude unutar jedinstvenih zidina.

Nacrtom strategije razvoja kulturnog turizma Crne Gore predviđeno je da se  formira Agencija za razvoj kulturnog turizma, kako bi se uspostavila uspješna saradnja između kulturnog i turističkog sektora. Najavljeno je da će paralelno sa osnivanjem Agencije za razvoj kulturnog turizma biti osnovan Fond za razvoj kulturnih turističkih proizvoda. Prema tom dokumentu, Stari grad Ulcinj ima nacionalni značaj.

I Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore donijela je nedavno rješenje kojim se utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za Stari grad Ulcinj.

Ističe se da on predstavlja jedinstvenu urbanu cjelinu sa primjerima arhitekture različitih epoha, sa dominacijom graditeljstva iz perioda vladavine Mlečana i Turaka, u okviru kojeg se nalazi oko 220 objekata.

Navodi se da evidentni proces degradacije tog kulturnog dobra nije izazvala prirodna nepogoda, već ljudski faktor.

,,Stari grad je očuvao urbanističku koncepciju i pored izvjesnih promjena na nivou pojedinačnih objekata“, dodaje se u tom dokumentu i zaključuje da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.

 

Nekad bila moćna Citadela i preko hiljadu Starograđana

Jedan od najpoznatijih prikaza Ulcinja iz srednjeg vijeka je crtež Đuzepe Rozaća (Guiseppe Rosaccio, 1530 -1603). Taj visokoobrazovani humanist je proputovao Jadranom 1598. godine na putu od Venecije prema Istanbulu i Svetoj zemlji. Na njegovoj graviri se vidi moćan, snažno utvrđen grad, kojim dominira Citadela.

Italijanski časopis Rivista maritima objavio je u januaru 1881. godine veliki članak o Crnoj Gori u kojem se navodi da ,,ulcinjski Stari grad ima malo više od oko hiljadu stanovnika”.

To znači da je prije 138 godina u Starom gradu živjelo čak sedam puta više mještana nego danas.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo