Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI STARI GRAD: Citadela u funkciji kulture turizma

Objavljeno prije

na

Citadela dominira ulcinjskim Starim gradom. To je neistražen prostor koji bi napokon mogao biti iskorišćen za razne kulturne i turističke svrhe

 

,,Stavljanje Citadele ili Gornjeg grada u funkciju kulturne politike i naše turističke ponude je obaveza ulcinjske lokalne samouprave i državnih institucija”, izjavio je za Monitor direktor Turističke organizacije u Ulcinju Fatmir Đeka.

On je rekao da je neshvatljivo da tako važan kulturno-istorijski i objekat i prostor nije do sada bio iskorišćen, što je posebno bila želja umjetnika.

Iz Američko-albanske kulturne fondacije, koja organizuje festival klasične muzike Belcanto Dolcinio, su prošle godine saopštili da su spremni da finansijski podrže napore da Citadela postane atraktivna ljetnja pozornica, gdje bi se održavao najveći broj kulturnih programa tokom sezone. Takav je stav i lokalnih vlasti, dok su iz Ministarstva kulture poručili da je ,,ekonomska valorizacija koja se bazira na kulturnoj baštini jedan od prioriteta tog resora u crnogorskoj Vladi i jedan od osnova kulturne politike“.

Preduslovi za tu ideju počeli su da se realizuju prošlog mjeseca. Naime, u februaru su stručni timovi Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore krenuli u poslove sanacije i sprovođenja konzervatorskih mjera na tom kulturnom dobru, kao i u srednjovjekovnom gradu Svaču (Šasu).

„Od 5. februara počelo je raščišćavanje terena, uklanjanje divlje vegetacije, kubiciranje obrušenih (dislociranih) kamenih blokova i njihovo sortiranje po zonama. Slijedi sprovođenje konzervatorskih istraživanja, radi utvrđivanja autentičnosti kulturnog dobra, starosti, odnosno hronološke pripadnosti, upotrijebljenih materijala i vezivnih sredstava, primijenjenih tehnologija i tehnika građenja, stepena oštećenosti i razloga nastalih oštećenja“, kaže istoričarka umjetnosti Suzana Dušaj, koja je u stručnom timu zadužena za prikupljanje dokumentacije.

Prema njezinim riječima, nakon toga slijedi sprovođenje konzervatovskih mjera, kako bi se obezbijedio adekvatan tretman, savremeno upravljanje i stavljanje u funkciju turizma i kulturnih aktivnosti.

Konstatujući da ulcinjska Citadela predstavlja jedan od najbogatijih spomenika kulturne baštine u ovoj državi, autori iz Francuske su prije nekoliko godina izradili Studiju o Starom gradu i predložili da se pri lokalnoj upravi formira kancelarija za arhitekturu, koja bi se isključivo bavila tim kulturno-istorijskim spomenikom 1. kategorije, koji je osnovan u 5. vijeku prije nove ere.

Predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kalaja Ismet Karamanaga smatra da bi stavljanjem Citadele u punu funkciju Ulcinj dobio najkvalitetniji objekat za održavanje kulturnih manifestacija.

,,Ali, nama trebaju takvi objekti u funkciji turizma. Kome bi smo mi bili atraktivni, osim arheolozima, da nema turista? Turizam nosi neke izazove, ali je, prije svega, šansa za opstojnost svih nas koji živimo unutar zidina. A ovu istorijsku jezgru koja je temelj našeg identiteta i naše povijesti, sačuvali su upravo Starograđani”, kaže on za Monitor.

Karamanaga navodi da se žitelji Starog grada godinama suočavaju sa mnogo problema. Najveći su njegova dostupnost, loša i dotrajala infrastruktura i nelegalna gradnja, odnosno zauzimanje javnih površina.

Sve se ovo dešava u periodu kada je Stari grad pod posebnom pažnjom eksperata UNESKO-a. Naime, crnogorska Vlada je prošle godine uputila materijale koji se odnose na upis ulcinjskog Starog grada na Tentativnu listu te renomirane organizacije za zaštitu kulturne i prirodne baštine.

Procedura nalaže da kulturna dobra moraju biti makar godinu dana na toj listi, nakon čega se može početi sa procedurom izrade nominacionih dosijea.

,,Ove teme za nas nijesu političke, već prije svega životne, a zbog naše povezanosti sa istorijskom baštinom i emotivne”, dodaje Karamanaga napominjući da je potreban plan upravljanja Starim gradom i odgovor na pitanja kakav grad želimo imati 2030. ili 2050. godine?

U ulcinjskom odboru URA smatraju da bi lokalna uprava morala omogućiti poreske olakšice za sve one koji pokreću privrednu djelatnost u Starom gradu, te da bi sjedište nekih opštinskih institucije, poput Turističke organizacije ili Muzičke škole, trebalo da bude unutar jedinstvenih zidina.

Nacrtom strategije razvoja kulturnog turizma Crne Gore predviđeno je da se  formira Agencija za razvoj kulturnog turizma, kako bi se uspostavila uspješna saradnja između kulturnog i turističkog sektora. Najavljeno je da će paralelno sa osnivanjem Agencije za razvoj kulturnog turizma biti osnovan Fond za razvoj kulturnih turističkih proizvoda. Prema tom dokumentu, Stari grad Ulcinj ima nacionalni značaj.

I Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore donijela je nedavno rješenje kojim se utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za Stari grad Ulcinj.

Ističe se da on predstavlja jedinstvenu urbanu cjelinu sa primjerima arhitekture različitih epoha, sa dominacijom graditeljstva iz perioda vladavine Mlečana i Turaka, u okviru kojeg se nalazi oko 220 objekata.

Navodi se da evidentni proces degradacije tog kulturnog dobra nije izazvala prirodna nepogoda, već ljudski faktor.

,,Stari grad je očuvao urbanističku koncepciju i pored izvjesnih promjena na nivou pojedinačnih objekata“, dodaje se u tom dokumentu i zaključuje da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.

 

Nekad bila moćna Citadela i preko hiljadu Starograđana

Jedan od najpoznatijih prikaza Ulcinja iz srednjeg vijeka je crtež Đuzepe Rozaća (Guiseppe Rosaccio, 1530 -1603). Taj visokoobrazovani humanist je proputovao Jadranom 1598. godine na putu od Venecije prema Istanbulu i Svetoj zemlji. Na njegovoj graviri se vidi moćan, snažno utvrđen grad, kojim dominira Citadela.

Italijanski časopis Rivista maritima objavio je u januaru 1881. godine veliki članak o Crnoj Gori u kojem se navodi da ,,ulcinjski Stari grad ima malo više od oko hiljadu stanovnika”.

To znači da je prije 138 godina u Starom gradu živjelo čak sedam puta više mještana nego danas.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POŽARI I MI: Kad institucije gledaju u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima,  harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše

 

U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je  prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.

Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.

Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.

Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.

Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su  formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.

Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOLAZI LI VRIJEME RASKIDANJA KONCESIJA ZA GRADNJU mHE: I sloboda rijeka bi mogla skupo koštati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici buduće vlasti najavljuju raskidanje koncesija za gradnju mHE.  Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu potpisala ugovore o davanju crnogorskih rječica investitorima i na 30 godina. Ugovore je teško raskinuti ukoliko nije bilo kršenja zakonskih procedura prilikom njihovog sklapanja i ukoliko su energetske kompanije ispoštovale ugovor

 

Buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno da zabrani gradnju mHE. Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade. To je stav lidera koalicije Crno na bijelo Dritana Abazovića, koji je ponovio na protestu protiv izgradnje mini hidroelektrana u Barama Kraljskim (Kolašin). Međutim, sagovornici Monitora smatraju da je ta ideja teško ostvariva.

Tendencija bivše vlasti da dozvoli investitorima da bistre pijaće planinske rječice stave u cijevi, radi nekoliko megavati struje koja ne čini ni par procenata ukupne potrošnje struje bila je pogubna po stanovništvo koje živi od tih rijeka. To se vidjelo na slučaju Bistrice koja je presušila nakon puštanja male hidroelektrane u rad.

Nakon što su mještani širom sjevera Crne Gore, gdje su planirane male hidroelektrane, bili istrajni da do njihove izgradnje ne dođe, bivši premijer Duško Marković zadužio je Ministarstvo ekonomije da počne pregovore za sporazumni raskid ugovora na šest rijeka. Riječ je o hidrocentralama na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na tri rijeke u Plavu – Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci, kao i na Bukovici u Šavniku i Trepačkoj rijeci u Andrijevici.

,,Ovaj program nesporno je omogućio novi zamah u proizvodnji elekltrične energije ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi nanijeli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj konflikt razvoja promašio bi svoj cilj, a to je unaprjeđenje kvaliteta života i razvoja lokalnih zajednica koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene i zdrave životne sredine na tim lokalitetima“, kazao je tada Marković.

Iz Ministarstva ekonomije nijesu odgovorili koliko je ovih ugovora raskinuto i u kojoj fazi su pregovori. Nijesu odgovorili ni koliko je novih ugovora potpisano za izgradnju mini hidroelektrana, koje su u fazi izgradnje, a koje tek treba da se grade.

U žiži javnosti trenutno su istrajni protesti mještana Bara Kraljskih da se tri rijeke u Parku prirode Komovi – Crnja, Čestogaz i Ljubaštica ne stave u cijevi. Vlada je početkom ove godine obnovila ugovor za male hidroelektrane na toj rijeci preduzeću Dekar Energy, koju zastupa Momčilo Miranović – biznismen blizak Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Ta  firma  nije ispoštovala prethodno potpisani ugovor.

Slično Miranoviću, i ostali koncesionari za izgradnju mini hidroelektrana bliski su bivšoj vlasti. Mnogi su, suprotno zakonu, bili i veliki donatori DPS-a u predizbornim kampanjama. Dok su drugi u kumovskim i rođačkim vezama sa vrhom te partije.

Abazović je na posljednjem protestu mještana rekao da sa gradnjom mini hidrocentrala treba prekinuti „jednom za vazda, jer ti projekti nemaju logike”.  Inevstitori mHE, tvrdi on, isključivo imaju ličnu koris.

„Svaka gradnja malih hidroelektrana je korupcija sama po sebi. Zbog čega? Jednostavno, za 29 godina koncesije vi ovdje ne biste živjeli. Gdje budete živjeli u Crnoj Gori plaćaćete povećanu cijenu električne energije zbog ovoga. Nećete imati ni rijeku, a imaćete veće račune za struju”, kazao je Abazović mještanima.

Pošto je  za te tri rijeke koncesija izdata još 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo – na primjer Komovi su proglašeni za regionalni park prirode, na tim rijekama bi se moglo iznaći rješenje za raskid ugovora. Nevladine organizacije Eko-tim, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Parkovi Dinarida, Green Home i WWF Adria,  podnijele su Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za poništavanje postojeće ekološke saglasnosti za malu hidroelektranu Crnja u Barama Kraljskim.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ GRADONAČELNIKA PODGORICE: Šta je sve Vuković odćutao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim obraćanjem zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, gradonačelnik Glavnog grada prekinuo je tradiciju – da se brani ćutanjem na kritike neistomišljenika. I dobro je, razotkrio se

Nedavni javni nastupi aktuelnog gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića opominju – možda je vrijeme za vanredne lokalne izbore. Posljednji u nizu, u kom Vuković ne pokazuje ni zrno demokratske kulture, javno je saopštenje koje je uputio zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, nakon što je MANS otkrio Vukovićevu upletenost u aferu u vezi sa poslom izgradnje sekundarne kanalizacije u Podgorici i najavio tužbu protiv njega.

Prema istraživanju MANS-a, Vuković je, zajedno sa izvršnim direktorom Vodovoda i kanalizacije Podgorica Filipom Makridom, ugovor o izgradnji prve faze sekundarne kanalizacije u Podgorici vrijedan 1.83 miliona eura zaključio sa kompanijom Toškovići. Vlasnik te kompanije Ivica Tošković prošle godine je pravosnažno osuđen zbog stvaranja kriminalne organizacije i utaje poreza i doprinosa. Nakon što je MANS sa svojim otkrićem upoznao njemačku KFW banku, iz čijeg kredita Vodovod finansira ovaj projekat, iz KFW-a su potvrdili da je došlo do kršenja procedure i da dalje finansiranje projekta u koji je uključena kompanija Toškovići više nije moguće iz njihovog kredita.

U obraćanju Milovcu, Vuković ne pobija dokaze o umiješanosti u aferu, već ga optužuje za politički progon i zasipa uvredama, nazivajući ga, između ostalog, i „moralnom ruinom”. Milovac je grešan što je bezočno saopštio istinu, da je gradonačelnik „zeznuo” projekat vijeka za Glavni grad. Tako ga ja, nešto ranije, nazvao sam Vuković.

Tim povodom reagovali su i iz Akcije za ljudska prava (HRA). „Vrijeđanje predstavlja vid pritiska koji zabranjuje Deklaracija UN za zaštitu osoba koje brane ljudska prava. HRA apeluje na predstavnike vlasti da čuvaju dostojanstvo državne funkcije tako što javne rasprave s njihovim kritičarima neće svoditi na lični nivo”, poručili su iz HRA.

Dobro je da je gradonačelnik Vuković odlučio da ovog puta ne ćuti, kako to obično čini, na optužbe i primjedbe neistomišljenika. Dobro, jer je srušio iluziju o sebi kao o političaru evropskih razmišljanja čiji je jedini grijeh – ljubav prema Podgorici i Crnoj Gori. Tako on voli za sebe da kaže. Pa da onda osuđeniku za utaju poreza da milionski tender.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo