Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKI SAN BLAŽA ĐUKANOVIĆA: Stric kreditira, otac daje dozvole

Objavljeno prije

na

Za samo nekoliko godina sin predsjednika države postao je vodeći biznismen u oblasti solarne  i hidro energije. I neko ko tati, jednom od najbogatijih državnika svijeta, plaća račune. Recept je jednostavan. Striko kreditira,  a otac izdaje koncesije i subvencije.  Košta  – nas

 

Predsjednik države Milo Đukanović može da odahne. Ne mora više  da mu  privatne račune plaća odbjegli bankar Duško Knežević, kako sad prorežimski mediji zovu dojučerašnjeg Đukanovićevog glavnog biznis partnera.  Podmladak je  stasao,  i  sposoban  je da tati,  jednom od najbogatijih političara svijeta prema Forbsovoj listi, a zvanično osobi  sa skromnom državničkom platom,  podmiruje dugove.

Kako je i predsjednik Đukanović saopštio, njegov dug od oko 17 hiljada eura u Atlas banci Duška Kneževića, podmirio mu je sin jedinac – biznismen Blažo Đukanović.

I Đukanović junior, kao i svi članovi predsjedničke uže i šire familije, rođen je pod srećnom zvijezdom. Dovoljno je da u džepu imaju euro, da otvore firmu, banku, advokatsku kancelariju, ili šta već, i da se kockice poslože. A milioni namnože.

Pedeset centi  koje je Blažo Đukanović uložio 2013. godine, skupa sa partnerom Ivanom Burzanovićem, kada su otvarali kompaniju BB Solar, pretvorilo je mladog Đukanovića u vodećeg biznismena u oblasti solarne i hidro energije u Crnoj Gori za samo par godina.  Zlobnici bi primijetili da se  crnogorski san Đukanovića juniora ostvario uz malu pomoć strika bankara i tate premijera, obzirom da je jedan dodjeljivao kredite, a drugi koncesije i subvencije, ali neka ih.

Zanimljivo je svakako, kako je Prva banka firmu čiji je zvanični kapital jedan euro, prema registru Privrednog suda, nemilice kreditirala.

Tako je od  2013. godine, samo prema Registru zaloga, kompanija BB Solar Blaža Đukanovića  u Prvoj banci strica Aleksandra Đukanovića uzela  preko dvadeset kredita, ukupne vrijednosti od oko tri miliona eura. Kao garancije u registru se navode  najčešće ,,pokretne stvari i roba na lager listi”, ali nerijetko i potraživanja koja kompanija Blaža Đukanovića ima prema drugim firmama, poput Bemaxa.

Prema podacima Uprave za nekretnine BB Solar, inače osnovana u junu 2011. godine, nije raspolagala nekretninama u vrijeme kada je uzela prve kredite u Prvoj banci. Sudeći po podacima iz katastra, nekretnine BB Solar upisane su 2015. i 2016. godine.

Ta imovina, radi se o nekoliko poslovnih prostora u Podgorici, trenutno je založena zbog kredita od oko 300 hiljada eura u Prvoj banci. Hipoteka je, prema on lajn registru Uprave za nekretnine, upisana u aprilu 2018. godine.

BB Solar je prema podacima Poreske uprave imao  dobit od oko 145 hiljada eura u 2013. godini, 9.915 eura u 2014-oj,  13.134 tokom 2015, 24.570 eura 2016-te  i oko 163,2 hiljade eura tokom 2017. godine.

No, iako je stric pozamašno pomagao biznis mladog Đukanovića, ključna za njegov uspjeh, svakako je bila pomoć Vlade, na čijem je čelu bio tata Milo Đukanović. Monitor je više puta pisao o tome kako je kompanija BB Solar bez dana iskustva u tom poslu, prije nekoliko godina  uključena u nekoliko projekata za podizanje energetske efikasnosti koje je crnogorska Vlada, koju je tada predvodio Milo Đukanović, pokrenula uz pomoć međunarodnih fondova. U neke od tih projekata, kao u slučaju projekta Montesol, Vlada je tek osnovanu kompaniju BB Solar tada premijerovog sina, uključila naknadno, bez jasnog opravdanja.

Montesol je bio projekat beskamatnih kredita za domaćinstva radi ugradnje solarnih kolektora koji je Vlada započela početkom 2011. godine, u saradnji sa italijanskom Vladom i Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP). Bilo je obezbijeđeno  million dolara za implementaciju i subvencioniranje kamatne stope kod crnogorskih banaka, a projektom je rukovodilo Ministarstvo ekonomije, na čijem je čelu tada bio Vladimir Kavarić.

Nakon što je dogovoreno koje će banke učestvovati u projektu, Ministarstvo ekonomije  raspisalo je tender za kompanije koje bi bile ovlašćene za ugradnju solarnih kolektora. Izabrano je 12 firmi koje su stekle status kvalifikovanih distributera i instalatera kolektora, da bi skoro godinu dana kasnije, i dok je projekat uveliko bio u toku, Ministarstvo opet, bez jasnog razloga, raspisalo javni poziv za distributere, i na listu uključilo još jednu firmu – BB Solar. U februaru 2011. kada je projekat krenuo, Blažo Đukanović nije imao ni registrovanu kompaniju. Registrovao je tek par mjeseci kasnije.

Poslovi sa državom nastavili su da se nižu. Đukanovićeva Vlada je iste 2012. godine, kada je BB Solar uključen u projekat Montesol, dodijelila kompaniji Đukanovića juniora i posao izgradnje fotonaponskih panela  na Eko zgradi u Podgorici, vrijedan gotovo million eura, o čemu je Monitor takođe pisao. Naime, nakon što je zbog kašnjenja, Vlada izgubila austrijsku donaciju  od 900 hiljada eura, predviđenu za projaket  Eko zgrade, Vlada je opredijelila  820 hiljada eura  iz budžeta za njihovu nabavku i ugradnju, a posao dodijelila kompaniji u to vrijeme premijerovog sina BB Solar, sa tek godina dana iskustva u tom poslu, i njegovim partnerskim kompanijama.

Nijedna institucija ni tada, kao ni ranije, nije vidjela ništa sporno u svemu, pa ni toliko da ispita da li se radilo o konfliktu interesa.

Istina, ni kad su se institucije uključile da ispituju poslove koji su uslijedili, nije bilo mnogo vajde. Mladi Đukanović ubrzo je osnovao novu kompaniju BB Hidro i ušao u posao izgradnje mini hidroelektrana. Sumnje da mu uspjehu u poslu kumuju najbliži, nastavile su se.

Tako je organizacija KOD nedavno od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) tražila da ispita postoji li konflikt interesa u slučaju kada je koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane Bistrica kompaniji BB Hidro Blaža Đukanovića izdala Vlada na čelu sa ocem Milom Đukanovićem. Direktor ASK Sreten Radonjić nije u tome vidio ništa sporno, pa je Blažo nastavio da posluje, a Sreten da ne vidi.

Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, je 6.10.2016. godine odobrila koncesiju za BB Hidro čiji je direktor i suvlasnik njegov sin. Prema Sretenu Radonjiću, Milo Đukanović je ,,samo potpisao” koncesiju, nije odlučivao.

Direktor ASK nije vidio ništa sporno ni u tome što sin tati vraća dug od 17 hiljada eura, a da se to nigdje čak ne konstatuje ni kao poklon. Za Radonjića nije bilo ništa sporno ni u tome što je Vlada Mila Đukanovića posao izgradnje prostornog plana za Prokletije dodijelila kompaniji RZUP brata Aleksandra.

Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, je 25. jula 2013. godine, donijela odluku o izradi Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije i zadužila Ministarstvo održivog razvoja i turizma da je sprovede. Tu odluku je potpisao Đukanović.

Ministarstvo 22.12.2014. godine objavljuje tender, a posao 27.02.2016. godine dobija konzorcijum kojeg predvodi Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP) u vlasništvu Aca Đukanovića, brata tadašnjeg premijera. Jedan od podugovarača bila je firma Capital invest čiji je vlasnik sam Milo Đukanović.

U institucijama ne vide  ništa sporno ni u tome što su nam računi za struju sve veći zbog biznisa familije Đukanović. Ministarstvo ekonomije  naložilo je, naime, da se, na osnovu Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) od januara ove godine na računima za struju umjesto stavke naknada za podsticanje OIE, uvedu dva obračunska elementa – naknada za podsticanje OIE1 i Naknada za podsticanje OIE2, čime se finansira Blažo Đukanović, jedan od najvećih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora.

Stric kreditira, tata izdaje dozvole, a nas – skupo košta.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PODZEMLJE I PROMJENA VLASTI: Upozorenja Dritanu Abazoviću iz kavačkog klana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor saznaje da su lideru liste Crno na bijelo upućeni upozoravajući pozivi iz kavačkog klana. Nakon što je odbio da se sastane sa vrhom ove kriminalne grupe, poručeno mu je da će se „vidjeti ovako ili onako”. Bezbjednosne službe još nijesu odgovorile na službeni zahtjev URE da se napravi bezbjednosna procjena njihovom lideru

 

Lider pobjedničke liste Crno na bijelo Dritan Abazović više je puta saopštio javnosti da osim pritisaka koji dolaze sa domaćih i regionalnih,  adresa, prima prijetnje i iz kriminalnih krugova.

Prošle nedjelje on je u intervjuu na TV Face ponovio da ga nije strah, te da je problem sa kriminalnim strukturama koje su inkorporirane u duboku državu. „Ti ljudi mogu da budu problematični. Ovo sve nosi određene rizike i žrtve i mi smo spremni da ih podnesemo. Kakav bih bio predstavnik naroda da me pokoleba neko iz kriminalnih struktura…“

Na pitanje ko je najopasniji ko mu je prijetio, Abazović je odgovorio: „Najopasnija su ovdje dva klana koja su međunarodna poznata i koji su naš najveći brend – kavački i škaljarski klan, koji su dio velikog narkokartela. Važno je da ljudi razumiju da kriminalne strukture funkcionišu mnogo bolje nego političke“. Abazović nije tada želio da odgovori ko mu je prijetio.

Monitor saznaje, iz više izvora bliskih Abazoviću, da je lider pobjedničke liste Crno na bijelo, upozorenja primao iz jednog od ova dva klana –  kavačkog. Nakon što je odbio da se sastane sa vrhom kavačkog klana, stiglo je i upozorenje – „vidjećemo se ovako ili onako”. Na čelu kavačkog klana, prema policijskim podacima, nalazi se Slobodan Kašćelan, kome se trenutno sudi zbog kriminalnog udruživanja i zelenašenja. On je krajem prošle godine pušten da se brani sa slobode. Kašćelan je bio u bjekstvu do decembra 2018. godine kada je uhapšen u Češkoj, a početkom naredne godine izručen je Crnoj Gori. U pritvoru je proveo godinu dana, da bi bio pušten u decembru 2019, pošto je založio jemstvo od pola miliona eura.

Bezbjednosne službe još nijesu odgovorile na službeni zahtjev URE da se napravi bezbjednosna procjena njihovom lideru. URA je tražila od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), 3. septembra, nekoliko dana nakon izbora, da napravi procjenu bezbjednosti za Abazovića. Po zakonu tu procjenu obavlja ANB na zahtjev Uprave policije (UP).

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA  ELITNOG KOMPLESKA  POD LUPOM NOVE VLASTI: Ko kupuje Sveti Stefan i Miločer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vođstvo i aktivisti  DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi gubitkom njihove vlasti,  najvredniji crnogorski resursi poput hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika

 

Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli sa sjedištem u Budvi jedno je od reprezentativnih državnih preduzeća u kome je u danima poslije izbora zavladala  panika zbog promjene vlasti i posljedica koje ona donosi. Mlado Vladino preduzeće registrovano u avgustu prošle godine, nastalo izdvajanjem od najveće hotelske grupe u Crnoj Gori, HG Budvanska rivijera, preuzimanjem hotela Sveti Stefan i Miločer, zapošljava troje ljudi čiji je jedini posao praćenje realizacije Ugovora o dugoročnom zakupu ovih hotela,  odnosno naplata zakupnine koja  godišnje iznosi 1,2 miliona eura.

Elitni hoteli oduzeti su Budvanskoj rivijeri sa obrazloženjem da ova hotelska kuća ide u privatizaciju, dok će hoteli poznatog turističkog ljetovališta ostati u većinskom vlasništvu države. Mnogi, međutim, sumnjaju u obrazloženja izvršene segmentacije, smatraju da je novo akcionarsko društvo formirano radi tihe prodaje Svetog Stefana i prelaska ovog turističkog bisera u ruke bjelosvjetskih i domaćih biznismena i uticajnih političara. To se pokazuje i na djelu, jer je trgovina akcijama Svetog Stefana  na Montenegroberzi, krenula samo nekoliko dana nakon registracije novog akcionarskog društva.

Dok članovi i simpatizeri DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi dolaskom novih političkih snaga na vlast, prave crnogorske vrijednosti, njeni najvredniji resursi poput nekadašnjeg vodećeg turističkog brenda, hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika,  u čemu zdušno pomaže uprava novog preduzeća.

Odbor direktora kompanije Sveti Stefan Hoteli broji pet članova, predstavnika bivše vladajuće koalicije DPS-SD i manjinskih akcionara, među kojima je najveći, srbijanska AIK Banka, koju kontroliše srpski biznismen Miodrag Kostić.

U prvi saziv novog borda direktora izabrani su Milan Vučinić (DPS), Petar Ivković (SD), Vladimir Sekulić, Savo Jasnić i Slobodan Leković. Kao članu i predsjedniku Odbora direktora Vučiniću je određena  plata u iznosu od 2.100 eura.  Izvršni direktor kompanije ***Miško Rađenović, za svoj angažman nagrađen je  platom od 1.800 eura, dok sekretar Društva, ***Saša Samardžić prima 1.200 eura. Nije poznato kolike su naknade članovima odbora, ali sigurno nisu male, ako se ima u vidu lični dohodak Vučinića u državnoj firmi čiji je jedini posao naplata kirije od zakupa za Sveti Stefan i Miločer. I neodgovorno trošenje državnog novca, koji dobrim dijelom ide na isplate enormnih plata zaposlenih, ili na sponzorstva u desetinama hiljada eura i humanitarne priloge firmama i asocijacijama iza kojih stoje provjereni DPS kadrovi.

Prema podacima Poreske uprave u prvom kvartalu ove godine naplaćena je zakupnina od 240.000 eura ali je i potrošeno oko 137.000 na zarade, razne naknade i lične rashode. Bahato se troši novac koji se ubira na ime zakupa atraktivnog crnogorskog ljetovališta.  Kada se tome doda da kompanija Adriatic properties, koja gazduje hotelima Svetog Stefana, redovno posluje sa gubicima koji se mjere milionima eura, ispada da država nema nikakave koristi od ,,ugovora stoljeća” kako je etiketiran ugovor o zakupu Sveca i Miločera zaključen u januaru 2007. godine.

Zebnja od promjena koje dolaze, od novih ljudi u državnim agencijama i preduzećima, nije bez osnova. Raskalašno trošenje novca normalna je pojava u državnim agencijama i preduzećima u kojima su uhljebljenje nalazili partijski kadrovi. Zabilježeno je da su direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić i predsjednik Upravnog odbora tog preduzeća, Xhaudet Cakuli, imali mjesečna primanja po  2.800 eura.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Korona parti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih.  I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, NKT se samougasio, a virus ne čeka konstituisanje novog

 

Kriv je administrator. Tako reče predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović, nakon što je sa njegove Fejsbuk stranice ,,greškom” osumnjičenog administratora emitovan snimak okupljanja ,,branilaca” države u Podgorici. Simović je navodno samo srcem bio na skupu na kome se prema procjenama policije okupilo 50.000 ljudi, iako odluke NKT-a propisuju da nije dozvoljeno okupljanje preko 100 ljudi.

Simovića su dostojno u odbrani države na podgoričkom trgu zamijenili drugi članovi NKT-a i sam odlazeći premijer Duško Marković. O kakvoj se ozbiljnoj družini radi, govori i to da se niko iz NKT-a nije oglašavao da upozori na epidemiološki rizik masovnog okupljanja. Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana.

U jeku globalne pandemije, sa rekordnim brojem oboljelih i umrlih, članovi NKT-a su precizno nacrtali način vladanja njihove partije u kome ono što važi za jedne nije obavezno za one koji su na njihovoj partijskoj ili ,,patriotskoj” strani. U nepoštovanju sopstvenih pravila NKT je imao pomoć policije i tužilaštva. Tokom proljeća, zbog kršenja preventivnih mjera, uhapšeno je i krivično gonjeno preko hiljadu građana, da bi se borba protiv korone tokom ljetnjeg rasta oboljelih svela na partijsko-epidemiološko sprječavanje dolaska građana na proteste u Podgoricu. Sedmicu prije izbora  u cilju sprječavanja narušavanja javnog zdravlja zbog masovnog okupljanja duže od tri sata obustavljen je saobraćaj na putevima koji iz Nikšića i Kolašina vode ka Podgorici.

Institucije su nakon izbora, uzele slobodno, pa su dan nakon izbora 31. avgusta pristalice opozicionih partija ispred Hrama u Podgorici nesmetano slavile izbornu pobjedu. Odgovor je stigao nakon tri dana na Cetinju, a 6. septembra u Podgorici, uz ćutanje NKT-a i asistenciju policije, održan je drugi patriotski kontramiting.

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih od korona virusa sa tendencijom daljeg rasta. Svakog dana registruje se preko 100 ili dvjesta oboljelih u zavisnosti od toga koliko se testova radi. Crna Gora je od korona fri države zauzela čelnu poziciju u regionu po broju oboljelih, podaci od 8. septembra, – na 100.000 stanovnika imamo 259 oboljelih, BiH 176, Kosovo 156, Albanija 142, Sjeverna Makedonija 92, Hrvastka 63, Slovenija 29. Toliko o epidemiološki bezbjednim izborima.

,,Epidemiološka situacija koja se trenutno registruje u Crnoj Gori je posljedica svih dešavanja od prije sedam do 14 dana što se vremenski poklapa sa masovnim javnim pred i postizbornim okupljanjima koja su kao takva bila zabranjena naredbama Ministarstva zdravlja”, kazali su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Iz Instituta kažu da će se epidemiološke posljedice skupa koji je organizovan u nedjelju osjetiti po isteku preioda inkubacije osoba koje su virusu eventualno bile izložene na skupu – dakle u prosjeku za sedam do 14 dana od samoga skupa: ,,U tom periodu se očekuje i dodatni priliv novooboljelih koji će biti kontakti iz zajednice osoba koje su virusu izložene na ranije održanim skupovima tako da je pred nama jedan jako težak i neizvjestan period koji će predstavljati ekstremno veliki izazov za kompletan zdravstveni sistem”.

,,Čitav je niz epidemiološki nezahvalnih elemenata vezanih za ono čemu smo bili svjedoci”, ističu iz Instituta: ,,Pored masovnosti, načina ponašanja, glasnog govora i pjevanja, ogromnog broja ljudi na malom prostoru bez zaštitnih maski, najveći broj osoba koje su prisustvovale skupovima su mlađe starosne dobi te su kao takvi vjerovatniji da neće imati razvijenu kliničku sliku što dodatno olakšava širenje virusa u populaciji i otežava borbu sa virusom, maltene onemogućavajući bilo kakvu kontrolu nad daljim širenjem infekcije”.

Od korona virusa je u Crnoj Gori do sada umrlo 114 ljudi. Ove nedjelje  umrli su majka i sin iz Pljevalja, dok su još dva člana ove porodice inficirana korona virusom. Situacija je posebno alarmantna na sjeveru države gdje se bilježe rekordne stope obolijevanja od virusa u Beranama i Rožajama.

I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, odgovora odlazeće vlasti nema, a virus ne čeka konstituisanje nove. Dan nakon protesta na Trgu nezavisnosti, u ponedjeljak, 7. septembra, ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu NKT je podnio pomoćnik direktora Kliničkog centra Nemanja Radojević zbog, kako je obrazložio, ponašanja ljudi sedam mjeseci prije i u periodu nakon izbora. Ostavku je podnio i šef Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović zbog drugih profesionalnih obaveza.

Novi šef Kriznog medicinskog štaba, koji se bavi organizacijom zdravstvenog sistema tokom epidemije korona virusa, nakon ostavke biće Nermin Abdić, direktor Urgentnog centra KCCG. Na utakmici Budućnost-Petrovac, koja je odigrana 30. juna, a nakon koje je utvrđeno prisustvo korona virusa u podgoričkom klubu, doktor Abdić je ukazao pomoć jednom od fudbalera Budućnosti, jasno se vidi na snimku koji su mediji tada objavili. Na pitanje zašto dr Abdić nije u samoizolaciji nakon toga, iz Instituta su tada odgovorili da je Abdić ,,obaveze prema tom klubu obavljao telefonskim putem”.

Kako se nakon izbora, sem premijerovog postavljanja zastave na Tviteru i objašnjenja šefa NKT o administratorovoj grešci, nadležni političari nijesu oglašavali o razbuktavanju epidemije, pitali smo Institut da li imaju komunikaciju sa NKT-om i da li nakon izbora to tijelo uopošte postoji.

,,Komunikacija sa nekim članovima, uključujući predsjednika tog tijela i ministra zdravlja je svakodnevna”, kazali su nam iz Instituta: ,,Bez obzira na sudbinu NKT-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore je ustanova sa gotovo stogodišnjom tradicijom koja nikada nije poklekla pred izazovima i koja je nadživjela mnoge krize pa će tako i ovu. Svi zaposleni u Institutu prosto nemaju pravo niti će se predati korona virusu, te će svoj posao nastaviti da rade predano i odano, posvećeni misiji unapređenja i očuvanja zdravlja stanovništva Crne Gore koje god tijelo upravljalo kriznom situacijom i kako god da se ono zvalo”.

Branka Bošnjak iz sada vladajuće većine ocjenila je da ,,pod hitno treba rasformirati ovakvo NKT koje je ništa drugo no partijski organ”. Najavila je formiranje ,,novog, u skladu sa važećim propisima, a koje bi činili istaknuti stručnjaci iskreno posvećeni ovom problemu, a ne obožavaoci sinekura i mandatopreži koji su davno pogazili Hipokratovu zakletvu i struku bacili pod noge partiji”.

Dobro bi bilo odvojiti struku od politike – partijsko upravljanje epidemijom pokazalo se kao katastrofalno.

 

Selektivni povratak u škole

U regionu i ostatku Evrope i pored pandemije škole su počele sa radom. U Crnoj Gori je početak odložen za 1. oktobar, a tek sedam dana nakon izbora iz Ministarstva prosvjete dali su smjernice kako će to izgledati. Naime, učenici prvih šest razreda osnovne i prvog razreda srednje škole  pohađaće nastavu u školi dok će ostali učiti online uz konsultacije u školi na svakih 15 dana saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Kako navode sve provjere znanja testova kontrolnih pisanih zadataka za sve đake organizovaće se isključivo u školama uz poštovanje mjera.

Kako se došlo do toga i zbog čega su diskrimisani učenici starijih razreda iz Ministarstva za sada nijesu objasnili. Roditelji su reagovali burno.

Iz Udruženja Roditelji su uputili dopis Institutu za javno zdravlje i Ministarstvu prosvjete: ,,Naša organizacija je praktično zatrpana pozivima roditelja koji traže da vam se ukaže na određene nelogičnosti i, za njih, problematična rješenja. Na osnovu stavova roditelja, ali i iskustva zemalja u regionu i šire, molimo da razmotrite korekciju smjernica i to tako: da se napravi nekoliko modela koji bi se primjenjivali u zavisnosti od epidemiološke situacije u zemlji i u skladu sa situacijom u svakoj od opština i škola; zatim da postoji scenario koji predviđa da sva djeca idu u školu, do eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije, odnosno i da stariji đaci imaju mogućnost da nastavu prate iz učionica”, navodi se u dopisu.

Uz razumijevanje problema sa prostorom u dijelu opština, navodi se dalje, vjerujemo da postoje načini da se nađu adekvatna rješenja kao što je region uradio, a imaju sličnu problematiku (više smjena, korištenje sala za fizičko, dvorišta, pomoćnih prostora, hodnika, opštinskih prostorija, ustupljenog prostora privatnika).

U Hrvatskoj se primjenjuju tri modela nastave tokom pandemije: model A koji podrazumjeva nastavu u školi, model B koji kombinuje dosadašnji online oblik nastave te nastavu u školi i model C koji školama dopušta isključivo nastavu na daljinu. U Sloveniji su uspostavljena četiri modela djelovanja (A, B, C, D) uz dva propratna (C1, C2).  Na snazi je model B, po kojem su škole otvorene svim zdravim učenicima uz pridržavanje određenih epidemioloških mjera. U slučaju pogoršanja situacije škole prelaze na model C, po kojem učenici od prvog do trećeg razreda odlaze u školu, dok viši razredi nastavu provode online.

U našem Ministarstvu prosvjete očigledno nijesu imali kad da se bave modelima, imali su preča posla oko izbora.

Predrag NIKOLILĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo