Povežite se sa nama

MONITORING

Kuda nas vodi autoput: 100 miliona izgubljeno pokraj druma

Objavljeno prije

na

Nepunih sto dana pred istek (prvog) zvaničnog roka za završetak tzv. prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, ministar saobraćaja Osman Nurković potvrdio je da trebamo vjerovati svojim očima: cesta od Smokovca do Mateševa neće biti završena ove, nego tek u drugoj polovini naredne godine.

,,Očekujemo da to (kraj radova na dionici Smokovac – Mateševo, prim. a.) bude 2020. godina, negdje polovina, možda avgust, krajnji rok septembar – radi svake sigurnosti. Vodimo računa o tome da nam je kvalitet na prvom mjestu. Zaista nam je tu nulta tolerancija…“, gotovo pa nam se pohvalio ministar Nurković, objašnjavajući da su, uz „kvalitet na prvom mjestu“, na probijanje planiranog roka završetka radova za nekih 30 – 40 odsto, najviše uticali „naknadni, nepredviđeni radovi“.

Zaista, ko je još davne 2014. godine, kada su sa kineskim državnim kompanijama i bankama ugovarani radovi i kredit težak skoro milijardu kojim će isti biti plaćeni, mogao planirati da se duž budućeg autoputa mora graditi rasvjeta, te da uz struju planirani infrastrukturni objekat treba i vodu. Iz današnje perspektive čini se kako su nadležni za gradnju autoputa najviše iznenađeni saznanjem da planirana dionica, da bi bila u funkciji, zahtijeva i pristupne puteve, makar u početnoj i krajnjoj tački. Zato nijesu planirali njihovu izgradnu, ali ni eksproprijaciju zemljišta preko koga če te „poveznice“ prelaziti.

Naknadna pamet zahtijeva, pokazalo se, i dodatno vrijeme i troškove. Iako o tome nerado govori, Vlada polako preduzima neophodne korake kako bi prioritetna dionicajednog dana, ipak, bila stavljena u normalnu funkciju.

Bez mnogo pompe, Vlada je na jednoj od prethodnih sjednica usvojila plan rada Monteputa za ovu godinu. A u njemu je planirano zaduženje od 31,6 miliona eura „za izgradnju sistema trajnog napajanja električnom energijom autoputa“. Prema informacijama Monitora u Monteputu su već preduzete konkretne aktivnosti kako bi im traženi kredit bio što prije na raspolaganju.

Šta to kreditno opterećenje znači za državnu kompaniju prepoznatu, najviše, po naplati putarine na tunelu Sozina? O tome govori podatak da su ovogodišnji prihodi Monteputa planirani na 8,3 miliona (1,5 miliona eura manje nego prošle godine) dok je očekivana dobit oko 400 hiljada eura. Prema tome, preuzeti kredit biće težak približno četiri godišnja budžeta (prihoda) odnosno 80 (ovo)godišnjih profita.

Posao dodijeljen Monteputu predstavlja, opet, manje od polovine „nepredviđenih“ dodatnih radova na dionici Smokovac – Mateševo. Ostatak Vlada Duška Markovića pokušava ugovoriti sa postojećim izvođačem – kineskom kompanijom CRBC.

Najavljujući da će taj posao, u vidu aneksa postojećeg ugovora, biti završen do 21. maja – nekadašnjeg roka za završetak svih radova i puštanje 42 kilometra prvog crnogorskog autoputa u svakodnevni rad, iz Vlade nam otkrivaju još jednu neobičnuinformaciju. Nakon 45 mjeseci zvanične gradnje i nepuna tri mjeseca prije planiranog okončanja radova, još uvijek ne postoji glavni projekat za dionicu Smokovac – Mateševo. Taj dokument će biti kompletiran do kraja marta, najavljuju izvršne vlasti uz napomenu da je do sada Glavni projekat završen „u procentu od 98 odsto“. Da li ta dva odsto koja tek treba da se urade kriju još nekakve „naknadne i nepredviđene radove“? To je pitanje u ovom trenutku izlišno i postavljati. Oni koji znaju prinuđeni su da ćute, a onima koji o tome govore ne možemo više vjerovati na riječ.

Vratimo se, zato, aneksu ugovora o izgradnji prioritetne dionice koji pripremaju Vlada i CRBC. On je „praktično“ u završnoj fazi, najavljuje ministar Nurković „očekujemo ovih dana da dobijemo konačno odobrenje, odnosno obrazloženje svake stavke iz tog aneksa, ponude izvođača i da ćemo vrlo brzo potpisati aneks ugovora“. On najavljuje da će dodatni radovi koji se ugovaraju sa Kinezima koštati nekih 50 miliona eura. Uz poslove i troškove prebačene na Monteput, to bi sve skupa nosilo dodatnih 80-81 milion eura, ili deset posto prvobitno ugovorene cijene. „To je onih 10 odsto ugovorom predviđeno za nepredviđene, neugovorene radove”, napominje ministar, pokušavajući da i sebe i druge ubijedi kako sve to ide prema unaprijed zacrtanom planu.

Iz Vlade, primjetno je, niko više ne pominje obavezu izvođača iz Kine da plati penale za svako kašnjenje radova. To i ne treba da čudi znamo li da su nama i našim vlastima trebale dvije i po godine da shvatimo kako ne znamo gdje počinje, a gdje se završava naš posao stoljeća, odnosno prioritetna dionica autoputa.

OVAKO JE POČELO – KAKO ĆE SE ZAVRŠITI: Milo Đukanović u društvu nekadašnjih premijera Hrvatske i Srbije na jednoj od svečanosti početka gradnje autoputa

,,Dilema je da li je petlja ugovorena obaveza ili ne”, priznao je ministar saobraćaja Osman Nurković početkom prošle godine, nakon što je njegov prethodnik na čelu Ministarstva saobraćaja Ivan Brajović pokušao da demantuje navode medija da gradnja petlje (ukrštanja) u kojoj će, navodno, da se spoje dva autoputa (Bar – Boljare i Jadransko-jonski autoput) i magistralni put Podgorica –Kolašin nije dio ugovorenog posla sa CRBC i Eksim bankom. „Bilo bi nezamislivo da glavni grad bude bez priključka na autoput”, čudio se kao Brajović, sve nas podučavajući: „U potpunosti je netačan navod da Projektnim zadatkom investitora nije uvrštena petlja Smokovac. Upravo suprotno, Projektnim zadatkom je predviđena obaveza da se projektuje petlja Smokovac sa svim pripadajućim elementima”.

Svima koji umiju da čitaju i to je bilo dovoljno da shvate kako izgradnja tog dijela autoputa nije ugovorena.

Čuvajući obraz koalicionim partnerima bez čije podrške nema potrebnu većinu, u priču ima-nema petlje uključio se i premijer Marković. „Nesporno je da je ugovorena izrada projekta te petlje, ali postoje različita tumačenja da li iz ugovora proizilazi i obaveza kineske kompanije CRBC da izrade petlju. Oni misle da to nije predviđeno, mi mislimo da jeste”. Onda su stvari stavljene na svoje mjesto. I Vlada je krenula u potragu za načinom na koji će najefikasnije prikriti dodatne troškove.

U novcu i vremenu.

Da smo, recimo, mi u Crnoj Gori usvojili poslovne manire vladajuće porodice mi bismo naglas postavili pitanje izgubljene dobiti za vrijeme produženja roka gradnje. Pretpostavljeni broj vozila dnevno (makar dvije ljetnje sezone) puta oprojektovana cijena putarine. Minus troškovi… Na isti način na koji je to pitanje postavio ovdašnji biznismen kome je potom Vlada, pod komandom njegovog rođenog brata, isplatila desetak miliona eura, pored ostalog i na ime „neostvarene dobiti“.

Umjesto toga svjedočićemo pokušaju vladajuće koalicije da i ovaj svoj poraz preokrenu u prednost. Predizbornu. Istina je da ministar Nurković svako malo pomjera zamišljeni rok za završetak dionice na kojoj, do danas, nije stavljen ni metar asfalta. Tako smo krenuli od narečenog 21. maja 2019, pa preko kraja ove godine i narednog Dana nezavisnosti stigli do septembra 2020. Ostane li na tome, moglo bi se desiti da se svečanost puštanja u rad dionice Smokovac – Mateševo preklopi sa narednom predizbornom kampanjom. Pod uslovom da se gradnja puta dodatno ne otegne, a mandat aktuelnih vlasti prinudno ne skrati.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Izdvojeno

CARSTVO DUŠKA KNEŽEVIĆA U BUDVI: HOĆE LI EKSKLUZIVNE LOKACIJE PROMIJENITI VLASNIKA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li će Duško Knežević biti u prilici da rukovodi svojim projektima od Bara do Herceg Novog ili će, kako već danima tvrdi, neke druge snage, banke i povjerioci, bivši partneri i drugovi, preuzeti sve njegove brige na sebe

 

Jedna od najvećih afera da sada koja potresa crnogorsku političku scenu izbila je, po riječima odbjeglog biznismena Duška Kneževića, između ostalog i zbog toga „što su djelovi vlasti koji su u sprezi sa kriminalnim klanovima krenuli u napad na poslovni sistem Atlas grupe, iza kojeg stoji prva familija“.

Predsjednik Atlas grupe, Duško Knežević, čije poslove istražuje Specijalno državno tužilaštvo zbog sumnje za finansijske malverzacije i pranje novca preko  Atlas banke u iznosima od više stotina miliona eura, iz Londona optužuje premijera Mila Đukanovića za pokušaj preuzimanja poslova njegove bogate poslovne imperije, imovine i projekata od ogromne vrijednosti.

Knežević slovi za jednog od najbogatijih crnogorskih tajkuna čije je poslovno carstvo prisutno u bankarstvu, finansijskim uslugama, osiguranju, medijima, obrazovanju, ali posebno na polju nekretnina, na kojem zauzima jednu od vodećih pozicija u Crnoj Gori. Preko razgranataih kompanija registrovanih na of šor destinacijama širom svijeta, Knežević, odnosno njegova kompanija Atlas Invest, posjeduje vrijedne nekretnine na Crnogorskom primorju. Neke od ekskluzivnih neizgrađenih  zemljišnih parcela na prvoj liniji do mora, od Herceg Novog do Bara, u vlasništvu su Kneževića, koji je za relativno kratko vrijeme postao značajan zemljoposjednik.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 15. MARTA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA PROTIV PENZIONERA-INŽENJERA SA LICENCOM ZA REVIZIJU I NADZOR: U službi građevinskih monopola

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada koja na nekima od najvažnijih državnih funkcija zapošljava penzionere, to isto pravo na rad pokušava uskratiti nekim drugim ljudima. Spremna da se odrekne njihovog iskustva i znanja. Ili ih upravo zbog tog znanja i iskustva tjera u mirovinu

 

Da li penzioneri u Crnog Gori imaju pravo na rad?

Svako od nas poznaje makar nekoliko pripadnika armije penzionera koji skroman kućni budžet dopunjuju radeći kao građevinski radnici, vozači, kuvari, službenici privatnih firmi za obezbjeđenje imovine i lica ili arhitekte, ljekari, farmaceuti, advokati, inženjeri.

Možemo i da personalizujemo priču. Da pomenemo  trenutno najzanimljivije radne angažmane osoba koji su na državne funkcije došli kao penzioneri: direktora Agencije za borbu protiv korupcije Sretena Radonjića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića.

Ipak, Vlada Duška Markovića koja na nekima od najvažnijih državnih funkcija zapošljava penzionere, to isto pravo na rad pokušava uskratiti nekim drugim ljudima. Spremna da se odrekne njihovog iskustva i znanja. Ili ih upravo zbog tog znanja i iskustva tjera u mirovinu.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 15. MARTA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

MINISTAR PAVLE RADULOVIĆ – BANALIZACIJA INSTITUTA GLAVNOG ARHITEKTE: Glavni samo za fasade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Upozorenje ministra Radulovića glavnim arhitektama da se drže isključivo spoljašnjeg izgleda objekata, boja i materijala njihovih fasada, kompromituje njihovu ulogu u procesu pribavljanja dokumentacije za izgradnju

 

Nakon nepunih godinu i po dana od usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata po hitnom postupku na specijalom zasijedanju Skupštine Crne Gore, neke njegove odrednice pokazale su se kao barijera za mnoge  investitore, navikle da rade i grade mimo planova i propisa.

Jedna od važnijih inovacija novog zakona, institut glavnog državnog  i njemu podređenih glavnih gradskih arhitekata, postao je neka vrsta smetnje starim navikama, ovjeravanju projekata koji nisu usklađeni sa odrednicama detaljnih urbanističkih planova. Taman kad se učinilo da bezakonju u građevinskoj zoni dolazi kraj, pojavio se inicijator  novih zakonskih regula, da ih  ospori i dovede u pitanje njihovu primjenu u praksi, ukoliko se kose sa željama uticajnih investitora.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 8. MARTA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo