Povežite se sa nama

MONITORING

Kuda nas vodi autoput: 100 miliona izgubljeno pokraj druma

Objavljeno prije

na

Nepunih sto dana pred istek (prvog) zvaničnog roka za završetak tzv. prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, ministar saobraćaja Osman Nurković potvrdio je da trebamo vjerovati svojim očima: cesta od Smokovca do Mateševa neće biti završena ove, nego tek u drugoj polovini naredne godine.

,,Očekujemo da to (kraj radova na dionici Smokovac – Mateševo, prim. a.) bude 2020. godina, negdje polovina, možda avgust, krajnji rok septembar – radi svake sigurnosti. Vodimo računa o tome da nam je kvalitet na prvom mjestu. Zaista nam je tu nulta tolerancija…“, gotovo pa nam se pohvalio ministar Nurković, objašnjavajući da su, uz „kvalitet na prvom mjestu“, na probijanje planiranog roka završetka radova za nekih 30 – 40 odsto, najviše uticali „naknadni, nepredviđeni radovi“.

Zaista, ko je još davne 2014. godine, kada su sa kineskim državnim kompanijama i bankama ugovarani radovi i kredit težak skoro milijardu kojim će isti biti plaćeni, mogao planirati da se duž budućeg autoputa mora graditi rasvjeta, te da uz struju planirani infrastrukturni objekat treba i vodu. Iz današnje perspektive čini se kako su nadležni za gradnju autoputa najviše iznenađeni saznanjem da planirana dionica, da bi bila u funkciji, zahtijeva i pristupne puteve, makar u početnoj i krajnjoj tački. Zato nijesu planirali njihovu izgradnu, ali ni eksproprijaciju zemljišta preko koga če te „poveznice“ prelaziti.

Naknadna pamet zahtijeva, pokazalo se, i dodatno vrijeme i troškove. Iako o tome nerado govori, Vlada polako preduzima neophodne korake kako bi prioritetna dionicajednog dana, ipak, bila stavljena u normalnu funkciju.

Bez mnogo pompe, Vlada je na jednoj od prethodnih sjednica usvojila plan rada Monteputa za ovu godinu. A u njemu je planirano zaduženje od 31,6 miliona eura „za izgradnju sistema trajnog napajanja električnom energijom autoputa“. Prema informacijama Monitora u Monteputu su već preduzete konkretne aktivnosti kako bi im traženi kredit bio što prije na raspolaganju.

Šta to kreditno opterećenje znači za državnu kompaniju prepoznatu, najviše, po naplati putarine na tunelu Sozina? O tome govori podatak da su ovogodišnji prihodi Monteputa planirani na 8,3 miliona (1,5 miliona eura manje nego prošle godine) dok je očekivana dobit oko 400 hiljada eura. Prema tome, preuzeti kredit biće težak približno četiri godišnja budžeta (prihoda) odnosno 80 (ovo)godišnjih profita.

Posao dodijeljen Monteputu predstavlja, opet, manje od polovine „nepredviđenih“ dodatnih radova na dionici Smokovac – Mateševo. Ostatak Vlada Duška Markovića pokušava ugovoriti sa postojećim izvođačem – kineskom kompanijom CRBC.

Najavljujući da će taj posao, u vidu aneksa postojećeg ugovora, biti završen do 21. maja – nekadašnjeg roka za završetak svih radova i puštanje 42 kilometra prvog crnogorskog autoputa u svakodnevni rad, iz Vlade nam otkrivaju još jednu neobičnuinformaciju. Nakon 45 mjeseci zvanične gradnje i nepuna tri mjeseca prije planiranog okončanja radova, još uvijek ne postoji glavni projekat za dionicu Smokovac – Mateševo. Taj dokument će biti kompletiran do kraja marta, najavljuju izvršne vlasti uz napomenu da je do sada Glavni projekat završen „u procentu od 98 odsto“. Da li ta dva odsto koja tek treba da se urade kriju još nekakve „naknadne i nepredviđene radove“? To je pitanje u ovom trenutku izlišno i postavljati. Oni koji znaju prinuđeni su da ćute, a onima koji o tome govore ne možemo više vjerovati na riječ.

Vratimo se, zato, aneksu ugovora o izgradnji prioritetne dionice koji pripremaju Vlada i CRBC. On je „praktično“ u završnoj fazi, najavljuje ministar Nurković „očekujemo ovih dana da dobijemo konačno odobrenje, odnosno obrazloženje svake stavke iz tog aneksa, ponude izvođača i da ćemo vrlo brzo potpisati aneks ugovora“. On najavljuje da će dodatni radovi koji se ugovaraju sa Kinezima koštati nekih 50 miliona eura. Uz poslove i troškove prebačene na Monteput, to bi sve skupa nosilo dodatnih 80-81 milion eura, ili deset posto prvobitno ugovorene cijene. „To je onih 10 odsto ugovorom predviđeno za nepredviđene, neugovorene radove”, napominje ministar, pokušavajući da i sebe i druge ubijedi kako sve to ide prema unaprijed zacrtanom planu.

Iz Vlade, primjetno je, niko više ne pominje obavezu izvođača iz Kine da plati penale za svako kašnjenje radova. To i ne treba da čudi znamo li da su nama i našim vlastima trebale dvije i po godine da shvatimo kako ne znamo gdje počinje, a gdje se završava naš posao stoljeća, odnosno prioritetna dionica autoputa.

OVAKO JE POČELO – KAKO ĆE SE ZAVRŠITI: Milo Đukanović u društvu nekadašnjih premijera Hrvatske i Srbije na jednoj od svečanosti početka gradnje autoputa

,,Dilema je da li je petlja ugovorena obaveza ili ne”, priznao je ministar saobraćaja Osman Nurković početkom prošle godine, nakon što je njegov prethodnik na čelu Ministarstva saobraćaja Ivan Brajović pokušao da demantuje navode medija da gradnja petlje (ukrštanja) u kojoj će, navodno, da se spoje dva autoputa (Bar – Boljare i Jadransko-jonski autoput) i magistralni put Podgorica –Kolašin nije dio ugovorenog posla sa CRBC i Eksim bankom. „Bilo bi nezamislivo da glavni grad bude bez priključka na autoput”, čudio se kao Brajović, sve nas podučavajući: „U potpunosti je netačan navod da Projektnim zadatkom investitora nije uvrštena petlja Smokovac. Upravo suprotno, Projektnim zadatkom je predviđena obaveza da se projektuje petlja Smokovac sa svim pripadajućim elementima”.

Svima koji umiju da čitaju i to je bilo dovoljno da shvate kako izgradnja tog dijela autoputa nije ugovorena.

Čuvajući obraz koalicionim partnerima bez čije podrške nema potrebnu većinu, u priču ima-nema petlje uključio se i premijer Marković. „Nesporno je da je ugovorena izrada projekta te petlje, ali postoje različita tumačenja da li iz ugovora proizilazi i obaveza kineske kompanije CRBC da izrade petlju. Oni misle da to nije predviđeno, mi mislimo da jeste”. Onda su stvari stavljene na svoje mjesto. I Vlada je krenula u potragu za načinom na koji će najefikasnije prikriti dodatne troškove.

U novcu i vremenu.

Da smo, recimo, mi u Crnoj Gori usvojili poslovne manire vladajuće porodice mi bismo naglas postavili pitanje izgubljene dobiti za vrijeme produženja roka gradnje. Pretpostavljeni broj vozila dnevno (makar dvije ljetnje sezone) puta oprojektovana cijena putarine. Minus troškovi… Na isti način na koji je to pitanje postavio ovdašnji biznismen kome je potom Vlada, pod komandom njegovog rođenog brata, isplatila desetak miliona eura, pored ostalog i na ime „neostvarene dobiti“.

Umjesto toga svjedočićemo pokušaju vladajuće koalicije da i ovaj svoj poraz preokrenu u prednost. Predizbornu. Istina je da ministar Nurković svako malo pomjera zamišljeni rok za završetak dionice na kojoj, do danas, nije stavljen ni metar asfalta. Tako smo krenuli od narečenog 21. maja 2019, pa preko kraja ove godine i narednog Dana nezavisnosti stigli do septembra 2020. Ostane li na tome, moglo bi se desiti da se svečanost puštanja u rad dionice Smokovac – Mateševo preklopi sa narednom predizbornom kampanjom. Pod uslovom da se gradnja puta dodatno ne otegne, a mandat aktuelnih vlasti prinudno ne skrati.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo