Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA U ZAVODU ZA ŠKOLSTVO: Kad politika zgazi  struku

Objavljeno prije

na

Direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić promijenio je ocjenu sa inspekcijskog nadzora JPU Đina Vrbica sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava  za Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom. Direktor JPU Đina Vrbica je Vuk Stanišić kojeg je na to mjesto postavio ministar prosvjete Damir Šehović

 

Jedna od najvećih vaspitno-obrazovna ustanova u Crnoj Gori JPU Đina Vrbica u Podgorici, u kojoj se godišnje upisuje blizu 5.000 djece predškolskog uzrasta, u posljednjih sedam godina doživjela je drastičan pad kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada. To su utvrdili nadzornici Zavoda za školstvo koji su u periodu od 22. oktobra do 2. novembra 2018. obavili nadzor ove ustanove i sačinili Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta-vaspitno obrazovnog rada JPU Đina Vrbica.

Ova ustanova je tokom nadzora 2011. dobila srednju ocjenu 7,75, da bi tokom najnovijeg nadzora ta ocjena pala na 3,74. Nazadak je zabilježen u nadgledanim indikatorima: Kvalitet kadrovskih, materijalnih i bezbjednosnih uslova rada, Etos ustanove, Podrška, Vaspitno-obrazovni rad, Postignuća, Saradnja sa roditeljima… Najveći pad zabilježen je u Kvalitetu upravljanja i rukovođenja koji je 2011. imao srednju ocjenu 7,32, a sada je ocjenjen sa 2,04.

U Izvještaju koji su sačinili nadzornici Vojin Cicmil, Aleksandra Vešković-Ivanović, Fran Vuljaj i Nataša Tomanović, navodi se da – brojni problemi u upravljanju i rukovođenju JPU Đina Vrbica negativno utiču na vaspitno-obrazovnu proces i pedagošku praksu, posebno na cjelovit razvoj djece.

Nadzornik Cicmil u Izvještaju konstatuje ,,krizu međuljudskih odnosa i izražene podjele među zaposlenima na svim nivoima rada Ustanove – između uprave, uprave i zaposlenih, unutar vaspitnih jedinica”, zaključuje i da se ,,u vaspitno–obrazovnom procesu zabilježeni česti slučajevi međusobnih konflikta, nepoštovanje ličnosti  kolega od strane uprave, ignorisanje, kao i međusobno nepoštovanje, odustvo saradnje, pa i revanšizam”.

Prosvjetni nadzornik Aleksandra Vešović–Ivanović u Izvještaju navodi  ,,Uprava vrši premještanje zaposlenih iz jedne vaspitne jedinice (ili grupe) u drugu, bez obrazloženja, ne vodeći dovoljno računa o potrebama zaposlenih, što stvara njihovo nezadovoljstvo i utiče na kvalitet vaspitno- obrazovnog rada. Nezadovoljstvo premještajima vaspitača i medicinskog osoblja izražavaju u znatnom procentu i anketirani roditelji”.

Nadzornici su uspostavili dijagnozu i dali preporuke kako da se loše stanje poboljša, kao i u mnogo slučajeva do sada kada je vršen nadzor vaspitno-obrazovnih ustanova.

Radeći svoj posao, očigledno se nisu obazirali na činjenicu da je ministar prosvjete Damir Šehović sredinom 2017. postavio na mjesto direktora JPU Đina Vrbica svog partijskog kolegu Vuka Stanišića. Taj izbor nije prošao glatko, jer Stanišćeva protivkandidatkinja za direktorsko mjesto Milena Mijović tuži državu i ministra zbog diskriminacije po osnovu političkog opredjeljenja, odnosno njenog neopredjeljenja.

Prigovor na Izvještaj, Stanišić je Zavodu za školstvo uputio 14. decembra. Većina primjedbi se odnosi na nalaze nadzornika Cicmila, a između ostalog navodi se da je nalaz da direktor sprovodi revanšizam, neosnovnan i tendenciozan. Zaključuje se da je nalaz posebno Cicmila, koji je upravi dao negativnu ocjenu, napotpun, paušalan, proizvoljan, te da ima populistički pristup bez konkretnih dokaza.

Istog dana, kada je upućen prigovor,  direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić formira tročlanu komisiju s ciljem da analizira i da mišljenje o Stanišićevom prigovoru.

Nakon desetak dana komisija Zavoda za školstvo donosi Mišljenje da Stanišićev prigovor treba odbiti u cjelini kao neosnovan, tvrdi Cicmil.

Što se nakon toga dešava znaju samo Sijarić i ministar Šehović. Tek urađeno je novo Mišljenje komisije u kome stoji da se prigovor treba djelimično usvojiti i ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja popraviti sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava.

Cicmil u dopisu koji je, ovog mjeseca, uputio Upravi za inspekcijske poslove tvrdi da je prvo Mišljenje komisije nestalo  iz arhive i na njegovo mjesto je stavljeno drugo zvanično Mišljenje, koje su potpisala dva člana tročlane komisije.

Na osnovu revidiranog Mišljenja, direktor Zavoda Sijarić 28. decembra donosi rješenje u kojima se usvaja prigovor JPU Đina Vrbica na određene indikatora i na ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom.

Kako je u prigovoru Stanišića prvooptuženi, nadzornik Cicmil se 18. januara obraća se Zavodu sa tvrdnjom da je komisija na volšeban način usvojila najsporiniji dio prigovora i čak dala mogućnost da se promjeni ocjena u ključnoj oblasti Kvalitet upravljanja i rukovođenje ustanovom. Navodi i da će komisija ostati zapisana u istoriji Zavoda po ,,izdvajanju dva mišljenja, jednom stručnom ali ‘izgubljenom/nestalom’ i drugom ‘naručenom’ i zvaničnom”.

,,Očekivano je bilo da se na osnovu ovog izvještaja o utvrđivanju kvaliteta, Zavod za školstvo ozbiljno zabrine za ovu najveću javnu ustanovu u Crnoj Gori sa oko 5.000 djece, u cilju pružanja stručne pomoći na prevazilaženju alarmantnog stanja u svim oblastima kvaliteta rada, a ne da se umjesto toga, pažnja preusmjeri na osporavanje izvještaja pošto-poto, kako bi se zadovoljili nečiji lični interesi ili sujete pojedinaca”, navodi Cicmil .

U dopisu iz ovog mjeseca Cicmil Zavodu spočitava brojne nezakonitosti ,,Rukovodstvo Zavoda je zajedno sa komisijom o prigovoru arbitriralo o primjeni zakona, indikatorima/standardima kvaliteta, o utvrđenim činjenicama kako bi legalizovali nazakonitosti u svom radu. I to je nažalost učinjeno na štetu javnog interesa – roditelja, djece i javne predškolske ustanove”, tvrdi Cicmil. Upozorava da je ovim slučajem napravljen skandalozan presedan u radu Zavoda te da je nakon njega sve moguće – ,,sve je prepušteno (samo)volji pojedinca koji odlučuje o ‘sudbini’ nekog izvještaja i nezadovoljstvu neke škole”.

Na dopise Cicmila iz Zavoda i Ministartsva prosvjete nijesu odgovarali.

Kako mu uprava nije omogućila uvid u rješenje direktora i odluke komisije nakon prigovora JPU Đina Vrbica, kao i zbog, kako tvrdi, nezakonitog rješenja Sijarića o promjeni ocjene za rukovodstvo ustanovom, Cicmil se u januaru obratio Upravnoj inspekciji tražeći inspekcijski nadzor u Zavodu za školstvo.

,,Kako se rukovodstvu Zavoda nije svidjelo prvo Mišljenje u kojem se prigovor odbija kao neosnovan, upotrijebili su sva sredstva ‘pritiska’ da se ono ukloni i da članovi komisije, mimo svih dosadašnjih metoda rada i procedura u slučajevima postupanja po prigovoru, izvrše posjetu ovoj predškolskoj ustanovi i na osnovu naknadno sačinjenih dokumenata izvrše vrednovanje i ustanove novo stanje kvaliteta, tj. faktički izvrše novi nadzor”, piše u Cicmilovom dopisu Upravi.

,,Ovo su paušalne i subjektivne konstatacije koje nemaju utemeljenje. Zavod nikad nije dozvoljavao, niti će, bilo koji vid pritisaka”, odgovoreno je Monitoru iz Zavoda za školstvo na pitanje da li je bilo pritisaka iz Ministarstva prosvjete.

Zavod negira i postojanje dva mišljenja komisije, kažu da postoji samo jedno kojim se prigovor djelimično usvaja. Tvrde i da naknadno mijenjanje ocjene nije presedan: ,,Daćemo kao jedan primjer JU OŠ ,,Milija Nikčević”, gdje je komisija konkretno mijenjala ocjenu iz izvještaja, odnosno dala sopstvenu ocjenu. To je upravo i osnovni posao drugostepenog organa: provjera odluka prvostepenog. Kao što znate, od sudske vlasti do javne uprave čest je slučaj da drugostepena odluka pobije prvostepenu pa niko ne govori o omalovažavanjima provostepenog organa”, odgovorili su nam iz Zavoda.

 

Čim se Cicmil obratio Upravi za inspekcijske poslove iz uprave Zavoda za školstvo predočili su mu da je protiv njega podnesena anonimna prijava. Cicmil već 20 godina radi u Zavodu, a na početku ovog mjeseca, za razliku od svojih kolega, nije dobio uobičajeni raspored za nazor.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo