Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA U ZAVODU ZA ŠKOLSTVO: Kad politika zgazi  struku

Objavljeno prije

na

Direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić promijenio je ocjenu sa inspekcijskog nadzora JPU Đina Vrbica sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava  za Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom. Direktor JPU Đina Vrbica je Vuk Stanišić kojeg je na to mjesto postavio ministar prosvjete Damir Šehović

 

Jedna od najvećih vaspitno-obrazovna ustanova u Crnoj Gori JPU Đina Vrbica u Podgorici, u kojoj se godišnje upisuje blizu 5.000 djece predškolskog uzrasta, u posljednjih sedam godina doživjela je drastičan pad kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada. To su utvrdili nadzornici Zavoda za školstvo koji su u periodu od 22. oktobra do 2. novembra 2018. obavili nadzor ove ustanove i sačinili Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta-vaspitno obrazovnog rada JPU Đina Vrbica.

Ova ustanova je tokom nadzora 2011. dobila srednju ocjenu 7,75, da bi tokom najnovijeg nadzora ta ocjena pala na 3,74. Nazadak je zabilježen u nadgledanim indikatorima: Kvalitet kadrovskih, materijalnih i bezbjednosnih uslova rada, Etos ustanove, Podrška, Vaspitno-obrazovni rad, Postignuća, Saradnja sa roditeljima… Najveći pad zabilježen je u Kvalitetu upravljanja i rukovođenja koji je 2011. imao srednju ocjenu 7,32, a sada je ocjenjen sa 2,04.

U Izvještaju koji su sačinili nadzornici Vojin Cicmil, Aleksandra Vešković-Ivanović, Fran Vuljaj i Nataša Tomanović, navodi se da – brojni problemi u upravljanju i rukovođenju JPU Đina Vrbica negativno utiču na vaspitno-obrazovnu proces i pedagošku praksu, posebno na cjelovit razvoj djece.

Nadzornik Cicmil u Izvještaju konstatuje ,,krizu međuljudskih odnosa i izražene podjele među zaposlenima na svim nivoima rada Ustanove – između uprave, uprave i zaposlenih, unutar vaspitnih jedinica”, zaključuje i da se ,,u vaspitno–obrazovnom procesu zabilježeni česti slučajevi međusobnih konflikta, nepoštovanje ličnosti  kolega od strane uprave, ignorisanje, kao i međusobno nepoštovanje, odustvo saradnje, pa i revanšizam”.

Prosvjetni nadzornik Aleksandra Vešović–Ivanović u Izvještaju navodi  ,,Uprava vrši premještanje zaposlenih iz jedne vaspitne jedinice (ili grupe) u drugu, bez obrazloženja, ne vodeći dovoljno računa o potrebama zaposlenih, što stvara njihovo nezadovoljstvo i utiče na kvalitet vaspitno- obrazovnog rada. Nezadovoljstvo premještajima vaspitača i medicinskog osoblja izražavaju u znatnom procentu i anketirani roditelji”.

Nadzornici su uspostavili dijagnozu i dali preporuke kako da se loše stanje poboljša, kao i u mnogo slučajeva do sada kada je vršen nadzor vaspitno-obrazovnih ustanova.

Radeći svoj posao, očigledno se nisu obazirali na činjenicu da je ministar prosvjete Damir Šehović sredinom 2017. postavio na mjesto direktora JPU Đina Vrbica svog partijskog kolegu Vuka Stanišića. Taj izbor nije prošao glatko, jer Stanišćeva protivkandidatkinja za direktorsko mjesto Milena Mijović tuži državu i ministra zbog diskriminacije po osnovu političkog opredjeljenja, odnosno njenog neopredjeljenja.

Prigovor na Izvještaj, Stanišić je Zavodu za školstvo uputio 14. decembra. Većina primjedbi se odnosi na nalaze nadzornika Cicmila, a između ostalog navodi se da je nalaz da direktor sprovodi revanšizam, neosnovnan i tendenciozan. Zaključuje se da je nalaz posebno Cicmila, koji je upravi dao negativnu ocjenu, napotpun, paušalan, proizvoljan, te da ima populistički pristup bez konkretnih dokaza.

Istog dana, kada je upućen prigovor,  direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić formira tročlanu komisiju s ciljem da analizira i da mišljenje o Stanišićevom prigovoru.

Nakon desetak dana komisija Zavoda za školstvo donosi Mišljenje da Stanišićev prigovor treba odbiti u cjelini kao neosnovan, tvrdi Cicmil.

Što se nakon toga dešava znaju samo Sijarić i ministar Šehović. Tek urađeno je novo Mišljenje komisije u kome stoji da se prigovor treba djelimično usvojiti i ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja popraviti sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava.

Cicmil u dopisu koji je, ovog mjeseca, uputio Upravi za inspekcijske poslove tvrdi da je prvo Mišljenje komisije nestalo  iz arhive i na njegovo mjesto je stavljeno drugo zvanično Mišljenje, koje su potpisala dva člana tročlane komisije.

Na osnovu revidiranog Mišljenja, direktor Zavoda Sijarić 28. decembra donosi rješenje u kojima se usvaja prigovor JPU Đina Vrbica na određene indikatora i na ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom.

Kako je u prigovoru Stanišića prvooptuženi, nadzornik Cicmil se 18. januara obraća se Zavodu sa tvrdnjom da je komisija na volšeban način usvojila najsporiniji dio prigovora i čak dala mogućnost da se promjeni ocjena u ključnoj oblasti Kvalitet upravljanja i rukovođenje ustanovom. Navodi i da će komisija ostati zapisana u istoriji Zavoda po ,,izdvajanju dva mišljenja, jednom stručnom ali ‘izgubljenom/nestalom’ i drugom ‘naručenom’ i zvaničnom”.

,,Očekivano je bilo da se na osnovu ovog izvještaja o utvrđivanju kvaliteta, Zavod za školstvo ozbiljno zabrine za ovu najveću javnu ustanovu u Crnoj Gori sa oko 5.000 djece, u cilju pružanja stručne pomoći na prevazilaženju alarmantnog stanja u svim oblastima kvaliteta rada, a ne da se umjesto toga, pažnja preusmjeri na osporavanje izvještaja pošto-poto, kako bi se zadovoljili nečiji lični interesi ili sujete pojedinaca”, navodi Cicmil .

U dopisu iz ovog mjeseca Cicmil Zavodu spočitava brojne nezakonitosti ,,Rukovodstvo Zavoda je zajedno sa komisijom o prigovoru arbitriralo o primjeni zakona, indikatorima/standardima kvaliteta, o utvrđenim činjenicama kako bi legalizovali nazakonitosti u svom radu. I to je nažalost učinjeno na štetu javnog interesa – roditelja, djece i javne predškolske ustanove”, tvrdi Cicmil. Upozorava da je ovim slučajem napravljen skandalozan presedan u radu Zavoda te da je nakon njega sve moguće – ,,sve je prepušteno (samo)volji pojedinca koji odlučuje o ‘sudbini’ nekog izvještaja i nezadovoljstvu neke škole”.

Na dopise Cicmila iz Zavoda i Ministartsva prosvjete nijesu odgovarali.

Kako mu uprava nije omogućila uvid u rješenje direktora i odluke komisije nakon prigovora JPU Đina Vrbica, kao i zbog, kako tvrdi, nezakonitog rješenja Sijarića o promjeni ocjene za rukovodstvo ustanovom, Cicmil se u januaru obratio Upravnoj inspekciji tražeći inspekcijski nadzor u Zavodu za školstvo.

,,Kako se rukovodstvu Zavoda nije svidjelo prvo Mišljenje u kojem se prigovor odbija kao neosnovan, upotrijebili su sva sredstva ‘pritiska’ da se ono ukloni i da članovi komisije, mimo svih dosadašnjih metoda rada i procedura u slučajevima postupanja po prigovoru, izvrše posjetu ovoj predškolskoj ustanovi i na osnovu naknadno sačinjenih dokumenata izvrše vrednovanje i ustanove novo stanje kvaliteta, tj. faktički izvrše novi nadzor”, piše u Cicmilovom dopisu Upravi.

,,Ovo su paušalne i subjektivne konstatacije koje nemaju utemeljenje. Zavod nikad nije dozvoljavao, niti će, bilo koji vid pritisaka”, odgovoreno je Monitoru iz Zavoda za školstvo na pitanje da li je bilo pritisaka iz Ministarstva prosvjete.

Zavod negira i postojanje dva mišljenja komisije, kažu da postoji samo jedno kojim se prigovor djelimično usvaja. Tvrde i da naknadno mijenjanje ocjene nije presedan: ,,Daćemo kao jedan primjer JU OŠ ,,Milija Nikčević”, gdje je komisija konkretno mijenjala ocjenu iz izvještaja, odnosno dala sopstvenu ocjenu. To je upravo i osnovni posao drugostepenog organa: provjera odluka prvostepenog. Kao što znate, od sudske vlasti do javne uprave čest je slučaj da drugostepena odluka pobije prvostepenu pa niko ne govori o omalovažavanjima provostepenog organa”, odgovorili su nam iz Zavoda.

 

Čim se Cicmil obratio Upravi za inspekcijske poslove iz uprave Zavoda za školstvo predočili su mu da je protiv njega podnesena anonimna prijava. Cicmil već 20 godina radi u Zavodu, a na početku ovog mjeseca, za razliku od svojih kolega, nije dobio uobičajeni raspored za nazor.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Više straha, manje povjerenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas korona virusa pokazuje se kao opasniji od prvog. NKT polako uvodi mjere, uz obrazloženje da treba misliti i na ekonomiju, turizam, izbore… Pozivaju se na ,,solidarnost, razumijevanje i saradnju”, a prave slične greške kao kolege u Srbiji

 

,,Crna Gora je mala država, ali velike snage, volje i odlučnosti, i ostaje posvećena ključnoj brizi o zdravlju građana i borbi protiv pandemije, na bazi solidarnosti, razumijevanja i saradnje”. To je izdeklamovao  vicepremijer i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Milutin Simović na ovonedjeljnom sastanku sa kineskim ambasadorom u Crnoj Gori Liu Đinom. Medijski naslovi sa ovog sastanka bili su – Pažnju usmjeriti na oporavak ekonomije, uz strogu kontrolu širenja virusa.

Oporavka ekonomije nema ni na vidiku a epidemija se otrgla kontroli. Najviše  novooboljelih tokom prvog talasa zabilježeno je 3. aprila – 30, a u utorak 7. jula broj novozaraženih je bio 66. Ukupan broj inficiranih korona virusom je 960, od čega je od početka juna registrovano 636 slučajeva. Umrlo je ukupno 17 ljudi, od početka juna osam.

I pored goreg  stanja nego tokom prvog talasa, epidemija je proglašena samo u opštinama na sjeveru zemlje: Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Rožajama i Gusinju. Rad ugostiteljskih objekata ograničen je do 22 sata u kontinentalnom dijelu, osim primorja.

I najveći optimisti u turizmu svjesni su da od ove sezone nema ništa. Raspršen je san o mogućnosti dolaska turista iz Srbije. NKT je uvela obaveznu mjeru karantina za osobe koje dolaze iz Srbije.  Za one koji iz Crne Gore ulaze u Srbiju od ove nedjelje na snazi je obavezna samoizolacija od dvije nedjelje.

Na granici ispod 25 inficiranih na 100.000 stanovnika ostali su Hrvatska 23 i Slovenija 11, dok je u ostalim zemljama regiona broj drastično porastao. U Crnoj Gori na 99, Sjevernoj Makedoniji 168, Kosovu 98, BiH 85, Srbiji (u kojoj se računa broj oboljelih u bolnicama) 45, Albaniji 43.

Direktor Dječje bolnice u Podgorici Saša Radović rekao je da je u Crnoj Gori, tokom drugog talasa, virus potvrđen kod 33 djece do devet godina. Ukupno je  98 zaraženih do 19 godina.

Nakon što je potvrđeno da je korona virusom zaražena vaspitačica u vrtiću u Tivtu, a zatim i medicinska sestra u vrtiću u Podgorci, NKT je odlučio da zatvori vrtiće.  Jedan od roditelja i samohrani roditelji imaju plaćeno odsustvo sa posla.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVA VEĆINA ZADUŽUJE BUDVU: Preokret Crnogorske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko Crnogorske i Stevana Džakovića DPS ostvaruje plan da od Budve naplati iznos od 29,3 miliona eura koje je Ministarstvo finansija isplatilo njemačko-austrijskom koncernu WTE/EVN nakon aktiviranja državnih garancija koje je odobrila Vlada za posao izrade postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima

 

Nasilnom promjenom vlasti u Budvi, ova opština najednom se, od finansijski konsolidovane lokalne samouprave, sa zavidnim bužetom, našla u kolapsu. Svi računi Opštine blokirani su uoči udara na legalno izabranu gradsku vlast, pa su prvi put u posljednje tri i po godine zaposleni u Opštini i javnim ustanovama, ostali bez redovne plate. Oko hiljadu zaposlenih, koliko broji opštinska administracija, nije primilo platu prvog u mjesecu, što je bila ustaljena praksa od kada su opozicione partije osvojile većinu glasova birača na izborima 2016, i formirale lokalnu vlast.  To je bila značajna razlika u odnosu na ponašanje prethodne lokalne uprave tokom vladavine Demokratske partije socijalista, kada je bilo „normalno” da plata kasni i po nekoliko mjeseci. Pored neredovnih plata, opštinski službenici bili su dodatno ponižavani jer im je često, umjesto novca na ime ličnih dohodaka, opštinska vlast dijelila bonove koje su mogli potrošiti za osnovne namirnice isključivo u marketima jedne povlašćene trgovačke firme u Budvi.

Opštini Budva prijeti i dužnička kriza u koju će je uvesti novi predstavnici vlasti, izabrani prekrajanjem političke volje građana. Riječ je o predsjedniku Opštine Nikoli Divanoviću iz DPS-a i predsjednici Skupštine Anđeli Ivanović, liderki Crnogorske. Iza nasilne smjene budvanskih funkcionera samo dva mjeseca uoči izbora, stoji, između ostalog, veliki finansijski interes. Milioni koje treba uzeti iz budvanske gradske kase.

Preko Crnogorske i Stevana Džakovića DPS ostvaruje plan da od Budve naplati iznos od 29,3 miliona eura koje je Ministarstvo finansija isplatilo njemačko-austrijskom koncernu WTE/EVN nakon aktiviranja državnih garancija koje je odobrila Vlada za posao izrade postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima.

Vlada je uoči nove 2020. godine isplatila garanciju njemačko-austrijskoj firmi „kako se ne bi narušavao međunarodni ugled Crne Gore, da se ne bi pokazali kao država koja ne poštuje međunarodne obaveze”, kazao je tada Nemanja Katnić, državni sekretar Ministarstva finansija. Tehnički neispravno postrojenje u Bečićima i korupcija visokog ranga koja je obilježila skandalozni posao izgradnje kolektora, u kojoj je učestvovao predstavnik WTE Ginter Faust, nije pokolebala ministra Darka Radunovića u odluci da bezrezervno isplati novac Njemcima.

Prethodno su angažovane i dvije ekspertske grupe za procjenu uloženih sredstava. Prema nalazu slovenačke konsultantske kuće „Dr. Duhovnik”, koju je angažovao tadašnji predsjednik Dragan Krapović, u kolektor otpadnih voda uloženo je 39 miliona eura. Investitor nije prihvatio ovu procjenu, pa je kasnije predsjednik Marko  Carević angažovao mješovitu ekspertsku komisiju koju je finansirala Vlada, prema čijoj je računici utrošeno manje, oko 29 miliona eura.

Njemci, međutim, potražuju 76,6 miliona eura, kolika je, prema njihovim tvrdnjama, ukupna vrijednost izvedenih radova. Do sada su uspjeli naplatiti nešto više od 43 miliona, jer je Opština u nekoliko navrata uplatila na račun investitora ukupno 13,8 miliona eura. Od Opštine i građana očekuju još 36 miliona eura.

Koalicija stranaka koja je činila vlast u Budvi jednoglasno je bila protiv takvog redosljeda stvari. Najglasniji u odbrani opštinskih interesa i osudi postupka Ministarstva finansija bili su odbornici Crnogorske. Na burnim sjednicama lokalnog parlamenta čule su se optužbe nekadašnjeg lidera te partije i odbornika Dragana Purka Ivančevića, potpredsjednika Opštine Vlada Bulatovića i odbornice Anđele Ivanović, ključnih aktera otimanja vlasti u Budvi, kako je projekat WTE/EVN u Bečićima korupcionaški posao, kako je njime nanijeta ogromna šteta Opštini, tražili su krivičnu odgovornost za aktere sklapanja štetnog ugovora, rukovodioce postrojenja, za one koji su davali upotrebne dozvole…

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

ĐUKANOVIĆ RASPISAO IZBORE PO SVOJOJ MJERI: Bojkot je izbor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko je naum vlasti jasan i precizan, toliko je stav opozicije prema dolazećim avgustovskim izborima nedorečen i konfuzan. Svjesni su da neće imati ni najmanju šansu za pobjedu. A, opet, ne pokazuju volju da se odreknu dodijeljene uloge statista-gubitnika u precizno režiranoj DPS predstavi

 

Nakon konsultacija sa partijskim saradnicima i partnerima iz vladajuće koalicije, predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović raspisao je izbore za 30. avgust. Da ugrabe dok ne zahladni. I dok nas ne stignu posljedice kriza koje stižu. Ili su već tu: politička, finansijska, ekonomska, zdravstvena.

Uglavnom, vlast je procijenila da je ljeto pravo vrijeme da ostvare svoj naum i zadrže vlast osvojenu 2016, na najkontroverznijim izborima u istoriji crnogorskog višepartizma. Nerazriješene afere, od Koverte do Državnog udara, i danas podsjećaju na sinđina vremena. Na sve ono što nam se dešavalo, i dešava nakon tih izbora održanih uz zvuke policijskih sirena i snimke uhapšenih terorista i njihovog, u zadnji tren, zaplijenjenog, oružja. Tek smo naknadno saznali kako je to bio pripremljeni igrokaz sa oružjem pozajmljenim na revers iz magacina vojske i policije. Izbornu funkciju je savršeno obavio.

Vlast ne sumnja da će ishod avgustovskih izbora biti sličan onima od prije četiri godine. Oni već polako oglašavaju pobjedu. „Ako pobijedite na tim izborima, ja ću vam prvi čestitati“, poručio je neki dan premijer Duško Marković oponentima iz parlamentarne opozicije, s finom dozom cinizma.

Koliko je naum vlasti jasan i precizan, toliko je stav opozicije prema dolazećim avgustovskim izborima nedorečen i konfuzan. Svjesni su da nemaju šansi da pobijede. A, opet, ne pokazuju volju da se odreknu dodijeljene uloge statista-gubitnika u precizno režiranoj DPS predstavi.

Nije tu u pitanju samo izborni rezultat.

Brutalno preotimanje vlasti u Kotoru i Budvi; način na koji je vođen postupak za tzv. državni udar dok tužilaštvo i pravosuđe sa prezirom, i pored očiglednih dokaza, odbacuju  mogućnost da procesuiraju koruptivne aktivnosti državnih zvaničnika („nema ni udaljene sumnje“); nekažnjeno stavljanje u pritvor opozicionih poslanika; privođenje, hapšenje i bespotrebno zadržavanje u policijskim prostorijama (maltretiranje) sveštenika SPC; nezakonita i neprimjerena grubost uniformisanih čuvara reda i njihovih, neidentifikovanih, pomagača u civilu spram onih koji se usude na protest protiv režima; jasno iskazana spremnost vlasti da se, pod izgovorom borbe protiv posljedica korona-krize, podmite, ucijene i(li) zastraše svi oni koji na bilo koji način zavise od volje vlasti ili njihovih pomagača iz svijeta državnog i privatnog biznisa… Sve to ukazuje na suštinsku nespremnost DPS režima da odstupi sa vlasti, kakav god da bude ishod zakazanog glasanja.

Prisjetimo se onoga što je prethodilo posljednjim paralmentarnim izborima. Desetak mjeseci prije izbora dobili smo vladu izbornog povjerenja kroz koju su, makar u pojedinim resorima, predstavnici opozicije imali mogućnost da kontrolišu dešavanja i preduprijede ili, makar, smanje uobičajene predizborne zloupotrebe državnog budžeta. Opozicija je ipak imala i vremena i novca da se obrati svim glasačima. Potencijalni birači su živjeli u ubjeđenju da imaju pravo da se nadaju i biraju. Činjenica da smo glasali u atmosferi državnog udara i da je aktuelna vlast pobijedila u fotofinišu, na mišiće, svjedoči da je sve to  naškodilo trodecenijskom modelu DPS vladavine.

Danas su stvari bitno drugačije. Zastanimo, na tren, na pola puta između prethodnih i tek zakazanih izbora. U martu prošle godine svi su predstavnici parlamentarne opozicije, sada se čini – možda i ne potpuno svojevoljno, potpisali Sporazum za budućnost u kome su precizno navedeni „minimalni uslovi za održavanje prvih fer i slobodnih izbora u istoriji crnogorskog višepartizma“. I obaveza da potpisnici „neće učestvovati ni na jednim izborima: lokalnim, državnim i predsjedničkim, koji budu zakazani prije ispunjenja osnovnog zadatka – formiranja vlade građanskog  jedinstva“.

Za priču o uslovima za fer izbore, nije ko je „sa druge strane“ potpisao Sporazum. Formalno, riječ je o nekoliko predstavnika građanskog pokreta Odupri se 97.000 (navodni iznos novca iz koverte koju je Slavoljub Stijepović, ministar gradonačelnik Glavnog grada i Generalni sekretar u  kabinetu predsjednika Đukanovića preuzeo od Duška Kneževića i odnio… Milivoje Katnić zna đe). Suštinski, opozicioni poslanici taj su sporazum potpisali sa javnošću sa svim biračima. I sa onima koji su prisustvovali na Trgu i sa onima koji nijesu..

Demokrate su početkom godine predstavile svoj plan saradnje opozicije u sedam tačaka. Makar tri od njih sedam direktno se tiču izbora. U njima se više ne pominje vlada građanskog jedinstva, ili neka druga vlada koja bi ukinula suštinski monopol DPS-a. Ali se traži: odlaganje izbora do stvaranja uslova za njihovo održavanje; ispunjenje „svih uslova“ za održavanje slobodnih izbora i „aktivna medijacija međunarodne zajednice u postupku kreiranja rješenja za slobodne izbore“. Ostale zahtjeve ne moramo posmatrati kao neodvojivi dio predizbornog paketa (bojkot parlamenta, opoziciono nenapadanje, odbrana opozicionih opština „svim demokratskim sredstvima“, insistiranju na dogovoru Vlade sa crkvama i vjerskim zajednicama).

U stvarnosti, imamo izborne zakone usvojene glasovima vladajućigh sranaka   koji ne ispunjavaju ni minimum uslova za fer izbore. Tamo gdje je trebala dvotrećinska većina ostala su na snazi „stara“ zakonska rješenja. Prošla godina je potrošena u pokušajima da se pod pokroviteljstvom EU, a uz pomoć stručnjaka Venecijanske komisije, Savjeta Evrope i OEBS-a, dođe do kompromisnog predloga paketa izbornih zakona koji bi nas doveli u poziciju „da niko ne osporava rezultat predstojećih izbora”. Bez uspjeha.

Pa opet, sve je manje onih koji se pitaju zašto bi ovdašnja opozicija pristala na unaprijed pripremljen poraz. Partije u Crnoj Gori organizovane su kao privredna društva – hrane previše gladnih usta da bi se njihovi šefovi (direktori i predsjednici) tek tako odrekli najznačajnijeg izvora prihoda (budžeta). A on direktno zavisi od izbornog rezultata. Prema toj računici, bojkot vodi u stečaj. U DPS-u to vrlo dobro znaju. I zatežu omču.

Zato smo,  uz sinđin parlament koji pojedine opozicione partije do danas bojkotuju (URA i Demokrate) dobili v.d. stanje u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Agenciji za sprječavanje korupcije, Vrhovnom državnom tužilaštvu.  Izbor starješina Ustavnog i Vrhovnog suda i Državne izborne komisije osporen je sa više strana, kao nezakonit, odnosno, jednopartijski (DIK).  A u prvi plan je, ponovo, izbio birački spisak.

Pravo glasa na avgustovskim izborima, zvanično je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, imaće 541.000 birača. Opozicija tvrdi da je stvarna brojka mnogo manja, i da vlast na taj način, preko fantomskih birača, ostvaruje startnu prednost od nekih 10 poslaničkih mandata (u Skupštini CG bira se 81 poslanik). Crna Gora ima 620.000 stanovnika, računaju u opoziciji, među kojima je i makar 140.000 mlađih od 18 godina.  Uz to, ni svi punoljetni stanovnici Crne Gore nemaju pravo glasa.

Vlast se ne trudi da objasni postojanje tih 60-ak hiljada prekobrojnih u biračkom spisku. Umjesto toga, sve ćešće su informacije o „paralelnom knjigovodstvu“ DPS u kome se za sve stanovnike Crne Gore prikupljaju podaci o porodičnim prilikama, radnom mjestu, prihodima, političkoj orijentaciji, tvrdoći političkih ubjeđenja i načinima na koji bi se moglo uticati na njihovo glasanje.

„Tu nema ništa sporno“, kaže Đukanović, objašnjavajući kako je to samo još jedan način opozicije da unaprijed pripremi alibi za izborni poraz. Dok oni predano rade. Po spisku.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo