Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA U ZAVODU ZA ŠKOLSTVO: Kad politika zgazi  struku

Objavljeno prije

na

Direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić promijenio je ocjenu sa inspekcijskog nadzora JPU Đina Vrbica sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava  za Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom. Direktor JPU Đina Vrbica je Vuk Stanišić kojeg je na to mjesto postavio ministar prosvjete Damir Šehović

 

Jedna od najvećih vaspitno-obrazovna ustanova u Crnoj Gori JPU Đina Vrbica u Podgorici, u kojoj se godišnje upisuje blizu 5.000 djece predškolskog uzrasta, u posljednjih sedam godina doživjela je drastičan pad kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada. To su utvrdili nadzornici Zavoda za školstvo koji su u periodu od 22. oktobra do 2. novembra 2018. obavili nadzor ove ustanove i sačinili Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta-vaspitno obrazovnog rada JPU Đina Vrbica.

Ova ustanova je tokom nadzora 2011. dobila srednju ocjenu 7,75, da bi tokom najnovijeg nadzora ta ocjena pala na 3,74. Nazadak je zabilježen u nadgledanim indikatorima: Kvalitet kadrovskih, materijalnih i bezbjednosnih uslova rada, Etos ustanove, Podrška, Vaspitno-obrazovni rad, Postignuća, Saradnja sa roditeljima… Najveći pad zabilježen je u Kvalitetu upravljanja i rukovođenja koji je 2011. imao srednju ocjenu 7,32, a sada je ocjenjen sa 2,04.

U Izvještaju koji su sačinili nadzornici Vojin Cicmil, Aleksandra Vešković-Ivanović, Fran Vuljaj i Nataša Tomanović, navodi se da – brojni problemi u upravljanju i rukovođenju JPU Đina Vrbica negativno utiču na vaspitno-obrazovnu proces i pedagošku praksu, posebno na cjelovit razvoj djece.

Nadzornik Cicmil u Izvještaju konstatuje ,,krizu međuljudskih odnosa i izražene podjele među zaposlenima na svim nivoima rada Ustanove – između uprave, uprave i zaposlenih, unutar vaspitnih jedinica”, zaključuje i da se ,,u vaspitno–obrazovnom procesu zabilježeni česti slučajevi međusobnih konflikta, nepoštovanje ličnosti  kolega od strane uprave, ignorisanje, kao i međusobno nepoštovanje, odustvo saradnje, pa i revanšizam”.

Prosvjetni nadzornik Aleksandra Vešović–Ivanović u Izvještaju navodi  ,,Uprava vrši premještanje zaposlenih iz jedne vaspitne jedinice (ili grupe) u drugu, bez obrazloženja, ne vodeći dovoljno računa o potrebama zaposlenih, što stvara njihovo nezadovoljstvo i utiče na kvalitet vaspitno- obrazovnog rada. Nezadovoljstvo premještajima vaspitača i medicinskog osoblja izražavaju u znatnom procentu i anketirani roditelji”.

Nadzornici su uspostavili dijagnozu i dali preporuke kako da se loše stanje poboljša, kao i u mnogo slučajeva do sada kada je vršen nadzor vaspitno-obrazovnih ustanova.

Radeći svoj posao, očigledno se nisu obazirali na činjenicu da je ministar prosvjete Damir Šehović sredinom 2017. postavio na mjesto direktora JPU Đina Vrbica svog partijskog kolegu Vuka Stanišića. Taj izbor nije prošao glatko, jer Stanišćeva protivkandidatkinja za direktorsko mjesto Milena Mijović tuži državu i ministra zbog diskriminacije po osnovu političkog opredjeljenja, odnosno njenog neopredjeljenja.

Prigovor na Izvještaj, Stanišić je Zavodu za školstvo uputio 14. decembra. Većina primjedbi se odnosi na nalaze nadzornika Cicmila, a između ostalog navodi se da je nalaz da direktor sprovodi revanšizam, neosnovnan i tendenciozan. Zaključuje se da je nalaz posebno Cicmila, koji je upravi dao negativnu ocjenu, napotpun, paušalan, proizvoljan, te da ima populistički pristup bez konkretnih dokaza.

Istog dana, kada je upućen prigovor,  direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić formira tročlanu komisiju s ciljem da analizira i da mišljenje o Stanišićevom prigovoru.

Nakon desetak dana komisija Zavoda za školstvo donosi Mišljenje da Stanišićev prigovor treba odbiti u cjelini kao neosnovan, tvrdi Cicmil.

Što se nakon toga dešava znaju samo Sijarić i ministar Šehović. Tek urađeno je novo Mišljenje komisije u kome stoji da se prigovor treba djelimično usvojiti i ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja popraviti sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava.

Cicmil u dopisu koji je, ovog mjeseca, uputio Upravi za inspekcijske poslove tvrdi da je prvo Mišljenje komisije nestalo  iz arhive i na njegovo mjesto je stavljeno drugo zvanično Mišljenje, koje su potpisala dva člana tročlane komisije.

Na osnovu revidiranog Mišljenja, direktor Zavoda Sijarić 28. decembra donosi rješenje u kojima se usvaja prigovor JPU Đina Vrbica na određene indikatora i na ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom.

Kako je u prigovoru Stanišića prvooptuženi, nadzornik Cicmil se 18. januara obraća se Zavodu sa tvrdnjom da je komisija na volšeban način usvojila najsporiniji dio prigovora i čak dala mogućnost da se promjeni ocjena u ključnoj oblasti Kvalitet upravljanja i rukovođenje ustanovom. Navodi i da će komisija ostati zapisana u istoriji Zavoda po ,,izdvajanju dva mišljenja, jednom stručnom ali ‘izgubljenom/nestalom’ i drugom ‘naručenom’ i zvaničnom”.

,,Očekivano je bilo da se na osnovu ovog izvještaja o utvrđivanju kvaliteta, Zavod za školstvo ozbiljno zabrine za ovu najveću javnu ustanovu u Crnoj Gori sa oko 5.000 djece, u cilju pružanja stručne pomoći na prevazilaženju alarmantnog stanja u svim oblastima kvaliteta rada, a ne da se umjesto toga, pažnja preusmjeri na osporavanje izvještaja pošto-poto, kako bi se zadovoljili nečiji lični interesi ili sujete pojedinaca”, navodi Cicmil .

U dopisu iz ovog mjeseca Cicmil Zavodu spočitava brojne nezakonitosti ,,Rukovodstvo Zavoda je zajedno sa komisijom o prigovoru arbitriralo o primjeni zakona, indikatorima/standardima kvaliteta, o utvrđenim činjenicama kako bi legalizovali nazakonitosti u svom radu. I to je nažalost učinjeno na štetu javnog interesa – roditelja, djece i javne predškolske ustanove”, tvrdi Cicmil. Upozorava da je ovim slučajem napravljen skandalozan presedan u radu Zavoda te da je nakon njega sve moguće – ,,sve je prepušteno (samo)volji pojedinca koji odlučuje o ‘sudbini’ nekog izvještaja i nezadovoljstvu neke škole”.

Na dopise Cicmila iz Zavoda i Ministartsva prosvjete nijesu odgovarali.

Kako mu uprava nije omogućila uvid u rješenje direktora i odluke komisije nakon prigovora JPU Đina Vrbica, kao i zbog, kako tvrdi, nezakonitog rješenja Sijarića o promjeni ocjene za rukovodstvo ustanovom, Cicmil se u januaru obratio Upravnoj inspekciji tražeći inspekcijski nadzor u Zavodu za školstvo.

,,Kako se rukovodstvu Zavoda nije svidjelo prvo Mišljenje u kojem se prigovor odbija kao neosnovan, upotrijebili su sva sredstva ‘pritiska’ da se ono ukloni i da članovi komisije, mimo svih dosadašnjih metoda rada i procedura u slučajevima postupanja po prigovoru, izvrše posjetu ovoj predškolskoj ustanovi i na osnovu naknadno sačinjenih dokumenata izvrše vrednovanje i ustanove novo stanje kvaliteta, tj. faktički izvrše novi nadzor”, piše u Cicmilovom dopisu Upravi.

,,Ovo su paušalne i subjektivne konstatacije koje nemaju utemeljenje. Zavod nikad nije dozvoljavao, niti će, bilo koji vid pritisaka”, odgovoreno je Monitoru iz Zavoda za školstvo na pitanje da li je bilo pritisaka iz Ministarstva prosvjete.

Zavod negira i postojanje dva mišljenja komisije, kažu da postoji samo jedno kojim se prigovor djelimično usvaja. Tvrde i da naknadno mijenjanje ocjene nije presedan: ,,Daćemo kao jedan primjer JU OŠ ,,Milija Nikčević”, gdje je komisija konkretno mijenjala ocjenu iz izvještaja, odnosno dala sopstvenu ocjenu. To je upravo i osnovni posao drugostepenog organa: provjera odluka prvostepenog. Kao što znate, od sudske vlasti do javne uprave čest je slučaj da drugostepena odluka pobije prvostepenu pa niko ne govori o omalovažavanjima provostepenog organa”, odgovorili su nam iz Zavoda.

 

Čim se Cicmil obratio Upravi za inspekcijske poslove iz uprave Zavoda za školstvo predočili su mu da je protiv njega podnesena anonimna prijava. Cicmil već 20 godina radi u Zavodu, a na početku ovog mjeseca, za razliku od svojih kolega, nije dobio uobičajeni raspored za nazor.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA KONTRA USTAVA: Dvaput, pa opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stav profesora Mitrića da izbor predsjednika Vrhovnog suda treći put uzastopno ugrožava pravni poredak i pravni sistem Crne Gore prenijeli su svi vladini i provladini mediji i time otvorili pitanje: ko je tu koga izabrao i ko iza koga stoji. Na dnevni red ponovo je došla priča o klanovima u DPS-u

 

Samo nekoliko dana prije nego što je treći put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda Vesna Medenica je donijela Načelni   pravni stav da sudovi ne mogu ocjenjivati odluke Skupštine o izboru i smjenama funkcionera. To znači da ako skupštinska većina, po ugledu na onog rimskog imperatora, odluči da pravog konja proglasi za poslanika – niko neće imati pravo da se žali sudu. I ko da je onda ne izabere po treći put, uprkos cviležu koji je pažljivo uho moglo čuti iz Ustava, Ustavnog zakona i sličnih knjiga?

Uostalom, što se ona ne bi uklopila u fine slike crnogorske demokratije: jedan čovjek je već je bio predsjednik države tri puta, drugi je sedam puta bio premijer i sad mu teče drugi predsjednički mandat. Dva dosadašnja mandata predsjednice Vrhovnog suda trajala su, umjesto deset, dvanaest godina, ali to kompoziciju čini još zanimljivijom. Ljudi smo, ustavopisci su bili zaboravili da ograniče mandat predsjedniku Vrhovnog suda.

Ako se zanemari sitan fakat skakanja trupačke u Ustav, sve je oko izbora Medenice odrađeno po redu i po propisima. Bio konkurs, završio se konkurs, prijavila se samo važeća predsjednica. Sastao se Vrhovni sud i na Opštoj sjednici odlučio jednoglasno da je jedina kandidatkinja toliko jedinstvena da treba bez zadrške predložiti Sudskom savjetu da je izabere za predsjednicu najvišeg suda u zemlji.

Onda se sastao i Sudski savjet. Posao mu je, bio i da obavi intervju sa kandidatkinjom. Obavljeno.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

UBIJEN ŽIVOT U ĆEHOTINI I VEZIŠNICI: Ko je dotukao rijeke

Objavljeno prije

na

Objavio:

O kvalitetu vode i živom svijetu u njoj iz Termoelektrane ne brinu. Krivica se prebacuje sa jednih na druge, a iz fokusa se gubi ono glavno – ekocid je i zločin protiv čovjeka i ljudske vrste. Ministru Milutinu Simoviću na um ne pada da zbog toga podnese ostavku

 

Apokaliptičan je bio prizor rijeka Vezišnice i Ćehotine prošlog petka. Nizvodno od Termoelektrane Pljevlja tekla je bijela voda, mrtve ribe je bilo posvuda: plutale su po površini rijeka, a neke su se zakačile i za okolno rastinje. Riječno dno ovih rijeka je pretvoreno u pustoš. Ni crv  nije pretekao.

Iz Sportsko-ribolovnog kluba Lipljen saopštili su da je do ekološke tragedije došlo usljed ispuštanja otpadnih voda i materijala iz TE Pljevlja. Oni su na svom fejsbuk profilu objavili i fotografije koje jasno ukazuju na to kakve su posljedice nebrige čovjeka. ,,U toku je akcija sakupljanja uginulih riba, većinu je odnijela voda, dobar dio je na dnu dubokih virova, ali želimo da pokažemo odgovornima za ovo da nije u pitanju ’desetak riba’. Incident je prijavljen nadležnoj inspekciji, uzeti su uzorci vode i uginule ribe. SRK Lipljen je preuzeo sve neophodne mjere, obaviješten je i ministar Milutin Simović i svi relevantni subjekti iz Sektora za slatkovodno ribarstvo, kao i uprava Elektroprivrede”, rekao je predsjednik ovog kluba, Vaso Knežević.

U razgovoru za Monitor, Milorad Mitrović, izvršni direktor NVO Breznica, kaže da ljudski faktor nije prvi put uzrok ekocida u Pljevljima: ,,Već je bilo izručivanja štetnih materija u ove rijeke, ali je sada bilo kobno. Šteta je neprocjenjiva i nenadoknadiva, i ne mjeri se samo u količini izgubljene ribe, koje je uništeno oko tonu”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

VELEDROGERIJE I NAŠE PARE: Monopol na profit

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukupni prihodi 26 kompanija koje se bave prometom ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materijala za posljednje četiri godine bili su 883,12 miliona eura! Tokom protekle godine najveći udio u ovom poslu imala je firma Glosarij, Branislava Martinovića‚ od 27 odsto i prihodom od 66,2 miliona eura

 

Na ovonedjeljnoj panel diskusiji Izazovi javne potrošnje: Koliko košta zdravlje, koja je održana u Podgorici, ekonomska analitičarka Mila Kasalica predstavila je svoju analizu Brojke zdravstva Crne Gore iz perspektive poreskih obveznika. U njoj je po prvi put na jednom mjestu prezentovani podaci o prihodima veledrogerija koje se bave prometom ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materija.

Ukupni prihodi 26 kompanija koje se bave ovim poslom za posljednje četiri godine su 883,12 miliona eura!

Tokom protekle godine najveći udio u ovom poslu imala je firma Glosarij, Branislava Martinovića‚ od 27 odsto i prihodom od 66,2 miliona eura. Drugorangirani je državni Montefarm sa prihodom od 57,4 miliona, i udjelom u tržištu od 24 odsto. Slijede, privatna Farmegra, sa 30,3 miliona, udio 13 odsto, i Hemomont, crnogorska podružnica kompanije iz Vršca u kojoj Vlada CG ima 19,3 odsto udjela, a Fond za zdravstveno osiguranje 9,63, sa prihodom 22,9 miliona eura, udio 22,9 odsto. Sve ostale kompanije – Benu, Farmont MP, Medica, Urion, Osmi red…, imaju učešće u ukupnim prihodima ispod 10 odsto.

Prihodi kompanija koje se bave ovim poslom rastu iz godine u godinu – 2015. su iznosili 177,75 miliona, 2016. – 195,14 miliona, 2017. – 218, 68. Zbirni prihod svih kompanija tokom prošle godine bio je 241,55 miliona eura.

Fond za zdravstvo je za ljekove koji se izdaju na recept i za medikamente za potrebe javnog zdravstva platio 64,13 miliona eura. Prošlogodišnji budžet koji je Fond izdvojio bio je povećan za za čak 8,4 miliona eura više u odnosu na 2017. godinu, dok ovogodišnji iznosi 72,5 miliona eura, i veći je za 3,1 milion od prošlogodišnjeg.

Da veledrogerije ne treba da brinu za profit govore i podaci Agencije za ljekove i medicinska sredstva prema kojima je prosječan porast potrošnje ljekova u Crnoj Gori 6,9 odsto, što je znatno veće od evropskog prosjeka koji iznosi 3,8 odsto prosječnog rasta godišnje.

Veliki prihodi međutim ne utiču na cijenu ljekova. Organizacija KOD je tokom prošle godine objavila spisak ljekova koji su u Crnoj Gori dva ili više puta skuplji u odnosu na zemlje regiona. Kasalica je u analizi navela primjer – ,,crnogorsko tržište mora da plaća za litar medicinskog alkohola (banalni primjer) bar tri puta veću cijenu nego u regionu”. Iz Ministarstva zdravlja su ranije za Monitor objasnili da se cijene ljekova, koji nijesu obuhvaćeni Osnovnom i Doplatnom listom, formiraju na slobodnom tržištu, te da  Crna Gora time poštuje propise Evropske unije koji govore da cijene ljekova u slobodnoj prodaji ne mogu biti administrativno ograničene.

Ni visoke cijene nijesu garant da će ljekova biti. Samo posljednjih mjeseci mediji su izvjestili da nedostaju ljekovi koji se izdaju na ljekarski recept, recimo panklav, Kliničkom centru su nedostajala dva citostatika…

Razlog zašto plaćamo najskuplje cijene u regionu uz povremene nedostatke ljekova, pojedini nalaze u svojevrsnom monopolu privatnih veledrogerija, prije svega Glosarija i Farmerge. Zbog toga što je u Skupštini, Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, ustvrdio da farmaceutska firma „Glosarij“ ima monopol na tržištu ljekova i da nadležni ne hapse vlasnika te firme zbog nezakonitih radnji jer je kum glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet. Krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje protiv Medojevića, početkom ove godine, Osnovno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je. Specijalno nije dalje nastavljalo da ispituje eventualno postojanje monopola.

Glosarij je prva privatna veledrogerija u Crnoj Gori koja je osnovana 1992. godine na Cetinju. Ova kompanija, kao i Famerga, godinama su u vrhu liste po milionima koje dobijaju u poslovima sa državom I lokalnim samoupravama. Istraživački centar MANS objavio je da su Glosarij i Farmegra bile među privilegovanim firmama kojima je 2013. godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao kroz dodjelu povoljnih kredita, ali i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1,8 miliona eura.

U ranijem istraživanju CIN-CG je prezentovano je da je Glosarij od 2012. do 2017. za ljekove i medicinska sredstva od države dobio preko 90 miliona eura. To je gotovo polovina sredstava kojima je Monterfam raspolagao za nabavku ljekova iz državnog budžeta. Znatan dio ove cifre dobio je “Glosarij”, dok je na čelu „Montefarma“ bio Budimir Stanišić. On je Montefarm, nakon 11 godina rukovođenja, napustio krajem 2014, da bi početkom 2017, postao jedan od dva vlasnika preduzeća koje se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima. Kao drugi vlasnik, 2017. Godine, bio je upisan Goran Martinović, sin vlasnika Glosarija.

Tvrdnje o monopolu u ovom visokoprofitabilnom biznisu ne čuju se samo iz opozicionih redova. Fond za zdravstvo je svojevremeno od Miniistarstva finansija tražio promjenu načina nabavki ljekova i medicinskih sredstava. Ta institucija, na čijem je čelu Sead Čirgić, upozorila je Ministarstvo da su složeni i dugi postupci javnih nabavki u zdravstvu doveli do postojanja monopola, značajnog poskupljenja pojedinih ljekova, kao i čestih nestašica. U inicijativi FZO pisalo je da je došlo do postojanja monopola, jer se veliki broj ljekova nudi od jednog ponuđača, čime se neposredno utiče na cijenu.

Iz FZO su istakli da za određene ljekove nema ponuda, čime veledrogerije ,,želi da iznude” povećanje cijena.

Fond je ovo zaključio još prije tri godine. I od tada se ništa nije promjenilo. Ljekovi su i dalje skupi, ponekad ih i nema, a prihodi veledrogerijama su uvećani za milione eura.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo