OKO NAS
BERANE – RIJEŠEN PROBLEM VATROGASNIH VOZILA: Vlada se dosjetila

Predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva unutrašnjih poslova i Opštine Berane potpisali sporazum na osnovu kojeg se lokalna uprava oslobađa plaćanja kredita za vatrogasna vozila. Osim Berana, Vlada je plaćanja duga za vatrogasna vozila oslobodila još neke opštine
Pobuna zbog kreditnih zaduženja za specijalizovana vatrogasna vozila, koja je krenula iz Berana, završila se kako je i trebalo – Vladinom kapitulacijom: nakon više od deset godina problem tri vatrogasna vozila u Beranama, koja su za to vrijeme bila neregistrovana, riješen je tako što su Vlada Crne Gore i Opština Berane uspjele da postignu dogovor o otplati duga.
Predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva unutrašnjih poslova i Opštine Berane potpisali su sporazum na osnovu kojeg se lokalna uprava oslobađa plaćanja obaveza po osnovu preuzetih specijalnih vozila za gašenje požara i spašavanje. U tom se ugovoru navodi da je Vlada oslobodila crnogorske opštine od plaćanja obaveza vezanih za izmirenje duga za vatrogasna vozila. Kada je riječ o Beranama, Vlada je preuzela obaveze na ime kreditnog zaduženja u visini od 1.168.736. eura.
,,Ministarstvo finansija je saglasno da se Opština Berane oslobađa plaćanja po osnovu preuzetih specijalnih vozila za gašenje požara i spasavanje i to dva tipa Unimag U5000 4 x 4 i jedno tipa Actos 203 E КA 4 x 4”, navodi se u ugovoru.
Načelnik beranske Službe zaštite i spasavanja Tihomir Bogavac naglašava da je na ovaj način stavljena tačka na dugogodišnji problem koji je opterećivao službu na čijem se čelu nalazi.
,,Opština Berane zbog finansijskih ograničenja nije mogla da izmiruje obaveze za preuzeta vatrogasna vozila. Zato smo od Vlade godinama tražili da preuzme dug i na taj način omogući našoj službi normalno funkcionisanje. Na kraju, na opšte zadovoljstvo, našem zahtjevu je udovoljeno što nam daje mogućnost da svoje zadatke izvršavamo onako kako to pravila nalažu”, ističe Bogavac.
Bogavac je potvrdio da tri sepecijalizovana vatrogasna vozila zbog nedostatka odgovarajuće dokumentacije nije bilo moguće registrovati i da su i pored toga bili prinuđeni da ih koriste za određene intervencije.
,,Vozila smo povremeno koristili prilikom spasavanja imovine i ljudskih života, iako ona nijesu bila registrovana. Radili smo to jer mi nemamo drugih vozila za gašenje požara i za druge intervencije. Sada, kada je Vlada preuzela izmirivanje kreditnih obaveza stekli su se uslovi za registovanje vozila bez kojih bi funkcionisanje vitalnih funkcija u gradu bilo nezamislivo. U toku je priprema neophodne dokumentacije na osnovu koje će ovo pitanje biti pozitivno riješeno”, naglašava načelnik beranske Službe zaštite i spašavanja.
Problem s neregistrovanim specijalizovanim vatrogasnim vozilima prevazilazio je problem Berana. To je bio problem države Crne Gore, koja je najprije počela da ga selektivno rješava od opštine do opštine.
Od ukupno pedeset devet savremenih vatrogasnih spasilačkih vozila koje je Vlada nabavila u periodu od 2009. do 2011. godine registrovano je samo nešto više nego pola.
Tako još uvijek po tri vozila nijesu registrovana u Beranama, Ulcinju i Bijelom Polju. Pet specijalnih vatrogasnih vozila nije registrovano u Kotoru, šest u Pljevljima…
Ranije je zvanično potvrđeno da je nekim opštinama ovo dugovanje otpisano, dok su neke, među kojima i beranska, obavezane da potpišu ugovor o otplati dugovanja.
U beranskoj lokalnoj upravi tvrdili su čitavo vrijeme, međutim, da prilikom preuzimanja vlasti od DPS prije pet godina nijesu zatekli dokumentaciju koja bi potvrdila ko je stvarni kupac, pa samim tim i vlasnik vatrogasnih vozila.
Priča o specijalizovanim i skupim vatrogasnim vozilima u ovom gradu ista je kao i u drugim opštinama.
Vozila su nabavljena na osnovu ugovora o kreditu i finansiranju koje je 2009. godine sklopilo Ministarstvo finansija sa Steiermarkishe Bank und Sparkassen. Visina tog kreditnog aranžmana iznosila je 22.001.709. eura, od čega je Opština Berane tada obavezana za 1.168.736 eura.
Prema utvrđenom planu, Opštini Berane je naloženo da kredit vrati u roku od deset godina i to u dvadeset jednakih mjesečnih rata koje su iznosile po 58.436 eura. Planom je bilo predviđeno da se prva rata uplati 15. jula 2011, a posljednja 15. januara 2021. godine.
Iz Ministarstva finansija ranije su tvrdili da je Opština Berane svojim dopisom od 27. novembra 2008. godine potvrdila saglasnost da prihvata vatrgoasna vozila i da će zaključiti ugovor s Vladom Crne Gore o obavezama vraćanja kredita.
Iz lokalne uprave su saopštavali da raspoloživa dokumentacija ukazuje da je bivše rukovodstvo (DPS) odbijalo da potpište ugovor s Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom finansija o prosljeđivanju kredita. Osim toga, nigdje nije pronađeno da je Skupština opštine Berane dala saglasnost za ovo milionsko kreditno zaduženje.
„U našoj arhivi nije bilo dokumentacije koja bi obavezivala Opštinu Berane da vraća prispjele rate kredita. Uostalom, ni lokalni parlament nije dao saglasnost o kreditnom zaduženju što samo po sebi govori da je Vlada bila prinuđena da sada napravi ovaj korak“, objašnjavaju iz lokalne uprave i naglašavaju da se radilo o velikim sredstvima koja jedino država može da vrati, kao i da nije prihvatljivo da se u postojećim okolnostima dug svaljuje na siromašne opštine, tim prije što se zna da su vozila nabavljena za potrebe Službe zaštite i spasavanja koja je od izuzetnog značaja i koja iziskuje pomoć državnih organa.
Očigledno da su se, kao i u Beranama, pobunile i lokalne vlasti u drugim gradovima, jer su prije toga neke opštine oslobođene dugovanja po ovom osnovu.
Tako je sada s Pljevljima postugnut dogovor da četiri vozila zadrže i da ih Vlada plati, dok će dva, od ukupno šest koliko je ta opština dobila, ustupiti Službi zaštite i spašavanja u Podgorici.
Da je Vlada poslije deset godina svojevoljno pristala da preuzme milionska dugovanja jednog dijela siromašnijih opština, teško je povjerovati. Ovaj problem je trajao previše dugo a pritisci iz opština, poput Berana, iako veliki nisu davali nikakve rezultate. U pregovorima s Evropskom unijom to je moralo biti registrovano…
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
RADIKALIZACIJA USPORILA TREND PRIHVATANJA LGBT OSOBA U CRNOJ GORI: Kornjačinim korakom do prava i zaštite

Prema nedavnoj analizi Centra za građansko obrazovanje, smanjuje se broj onih koji misle da su osobe drugačije seksualne orijentacije opasne za društvo. Ipak, radikalizacija društva i učestaliji govor mržnje uticali su na stagnaciju, pa čak i unazađivanje u pojedinim oblastima koje se tiču prava i zaštite LGBT osoba
Nedavno istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazalo je – u Crnoj Gori se smanjuje broj onih koji smatraju da su osobe različite seksualne orijentacije štetne i opasne. Ipak, blizu polovine građana smatra da te osobe nijesu ugrožene. Na stagnaciju, pa čak i unazađivanje u pojedinim oblastima uticale su radikalizacija i klerikalizacija društva u posljednjih par godina.
„Skoro polovina ispitanika vjeruje da je u javnom diskursu korisno čuti naučno objašnjenje različite seksualne orijentacije radi boljeg razumijevanja ove pojave. No, u odnosu na 2019, osjetan je porast onih koji misle da su te priče u javnom prostoru nepotrebne i da ne bi pomogle, kao i da, uprkos naučnom tumačenju, ta pojava ostaje izuzetno štetna za svako društvo“, saopštila je na prezentaciji rezultata istraživanja javnog mnjenja koordinatorka pri CGO-u Željka Ćetković.
U posljednje tri godine, prema riječima izvršnog direktora NVO Spektra Jovana Džolija Ulićevića, naše se društvo radikalizovalo i svjedočimo pojačanom govoru mržnje. ,,Uglavnom se targetiraju žene, osobe sa invaliditetom i LGBTI osobe. Uprkos povećanju podrške unutar opšte populacije prema LGBTI osobama, važno je imati na umu radikalizaciju mladih, koja je posljedica neadekvatnog obrazovnog sistema i opšte klerikalizacije društva. U obrazovnom sistemu izostaje volja da se predmeti kao što su građansko obrazovanje, zdravi stilovi života ili medijska pismenost učine obaveznim, ali se nedovoljno pažnje daje i adresiranju pitanja roda, pola i seksualnosti i kroz prirodne nauke, recimo biologiju“.
Kako je istakao, zaštititi prava marginalizovanih grupa, a naročito LGBT osoba, je i dalje hrabrost i avangardna politika, ali samo onda kada je autentična i iskrena, a ne instrument u pristupnom procesu Evropskoj uniji.
Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PRIVREDNI SUD KUBURI SA KADROVIMA: Sudije na granici izdržljivosti

Nakon hapšenja predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića ta institucija radi samo sa četvoro sudija od sistematizovanih 16. Da će se u Privrednom sudu pojaviti ozbiljne kadrovske nevolje, znalo se još polovinom prošle godine
Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda i predsjednika Privrednog, sudska grana vlasti u Crnoj Gori je dotakla dno. Sudije sada pored sprovođenja pravde imaju i obavezu da speru ljagu sa institucije i svoje profesije. To će biti vrlo teško, jer se mnogi sudovi odavno bore sa nedostatkom kadrova. Takav je slučaj bio sa Privrednim sudom. Nakon hapšenja predsjednika Blaža Jovanića i sa četiri puta manje sudija nego što je to predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji, ovaj organ nalazi se pred kolapsom, zatrpan brojnim, neriješenim predmetima i bez mogućnosti da mjesecima organizuje makar jedno sudsko vijeće za postupanje u izvršnim predmetima.
U sudu trenutno rade samo vršiteljka dužnosti predsjednika Privrednog suda Dijana Raičković i sudije Dragan Vučević, Radmila Perović i Zoran Ašanin, koji postupaju u 1.376 parnica, 451 stečaj i 414 izvršnih predmeta, za koje postoji veliko interesovanje stranaka u postupcima, ali i javnosti jer je riječ i o najznačajnijim privrednim predmetima sa velikom imovinom.
Novom raspodjelom predmeta, četvoro sudija nedavno je dobilo u rad i predmete koji su morali preuzeti kao nezavršene od penzionisanih sudija, kolega koji su na bolovanju, ali i od osumnjičenog Jovanića – zbog čega se ročišta često odlažu.
Prema pisanju Vijesti, Raičkovićeva tvrdi da se Privredni sud, stranke i učesnici u postupcima nalaze u nezavidnoj situaciji. Privredni sud Crne Gore ima sistematizovanih 16 sudijskih mjesta sa predsjednikom suda, a taj broj predstavlja minimum neophodnog broja sudija. Činjenica je da se i ovaj broj sudija, imajući u vidu nadležnost i složenost predmeta koje ovaj sud ima u radu, pokazuje nedovoljnim za potpuno efikasno i ažurno postupanje.
„Već se u 2021. godini pokazalo da sudu nedostaju sudije, odnosno da je sud sistemski nepopunjen sa pet sudija (zbog odlaska u penziju), te da je određen broj sudija bio na bolovanju. Još uvijek ova mjesta nijesu popunjena, skoro godinu, jer su na ta mjesta u međuvremenu primljena lica koja su u statusu sudijskih kandidata, koja na funkciju sudije mogu stupiti tek nakon uspješno završenih obuka, dakle najranije u septembru, odnosno oktobru. Jedno sudijsko mjesto je u međuvremenu ostalo upražnjeno zbog izbora jednog sudije u Apelacioni sud, a u međuvremenu je došlo do suspenzije predsjednika suda. Sada je od sistematizovanih sudijskih mjesta upražnjeno šest, bez mjesta predsjednika suda. U odnosu na bolovanja sudija, jedna sutkinja je na porodiljskom bolovanju, dok je četvoro sudija na bolovanju zbog ozbiljnih zdravstvenih problema”, kaže Raičković.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
BROJ NAPUŠTENIH ŽIVOTINJA NA SJEVERU RASTE: Strategije na papiru, lutalice na ulicama

Iako skoro svaka opština „na papiru“ ima strategiju kako kontrolisati populaciju napuštenih životinja, u praksi broj pasa se povećava, sve je više građana koje povrijede, troškovi za naknade po tom osnovu u opštinskim budžetima rastu, malobrojna privremena prihvatilišta i azili gotovo su bez slobodnog mjesta
Pred sam početak ljetnje turističke sezone, na ulicama Kolašina je na desetine napuštenih pasa. Tokom minulih dva mjeseca, nekoliko Kolašinaca su napali, a višestruke povrede nenijeli i jednoj srednjoškolki, na samom izlazu iz školskog dvorišta. Od nasrtaja gladnih pasa nekad se brane i turisti. Da je to jedan od većih problema Kolašina pred turističko ljeto primijetila je i novoizabrana predsjednica Marta Šćepanović. Ona je u svom prvom obraćanju građanima, kao jednu od svojih prioritenih aktivnosti sa te funkcije, najavila efikasno i brzo sklanjanje napuštenih životinja sa ulica. Tek prije nekoliko sedmica, u nadležnim opštinskim službama tvrdili su da nemaju rješenje, jer su azili u Podgorici i Beranama bez slobodnog mjesta.
Program populacije pasa na teritoriji kolašinske opštine usvojen je prije dvije godine, ali gotovo nijedan cilj zacrtan tim dokumentom do sada nije ispunjen. Program se odnosi na period do 2025. godine, a ukoliko se potpuno realizuje, trebalo bi da populacija napuštenih životinja bude smanjena za 50 odsto. Predviđeno je i građenje azila. No, novac za to nije ni ove godine planiran opštinskim budžetom.
U Kolašinu postoji samo privatno prihvatilište za napuštene životinje, koje funkcioniše s mnogo problema. Vlasnica tog azila Danijela Vuksanović više puta je upozoravala da životinjama koje je ona sklonila s ulice nedostaje hrana i stručna veterinarska njega. Pomoć koju je dobila sa državnog i lokalnog nivoa, kaže ona, nije dovoljna.
U kolašinskom Sekreterijatu za zaštitu životne sredine kažu da je jedan od načina rješavanja problema izgradnja azila. Planirani cilj je da uskoro na kolašinskim ulicama ne bude pasa lutalica, ali i da podignemo svijest o odgovornom vlasništvu. Podsjećaju da je Opština opredijelila sredstva za identifikaciju, vakcinaciju i sterilizaciju vlasničkih i nevlasničkih pasa. Identične izjave iz tog resora stizale su i minulih godina.
Sugrađanima poručuju da ,,ukoliko se ne planira registrovati uzgoj pasa, sterilizacija ljubimca dio je odgovornog vlasništva”. U opštini Kolašin do sada je čipovano tek 600 vlasničkih pasa, a ukupna populacija se procjenjuje na oko 1.800.
,,Prema slobodnim procjenama, na teritoriji opštine Kolašin postoji oko 50 napuštenih pasa na seoskom području i oko 100 u gradu i prigradskim naseljima, dok ih je u privatnom skloništu oko 170. Veliki broj napuštenih životinja na ulicama grada, okolnih naseljenih mjesta i polja, rezultat je napuštanja životinja usljed loših navika i teške ekonomske situacije građana”, piše u Programu za sprovođenje kontrole populacije pasa.
Pored lutalica vlasnički psi su jedna od prepreka kvalitetu kolašinske turističke ponude, kažu izdavaoci smještaja. Iz Udruženja vlasnika privatnog smještaja tvrde da lavež iz dvorišta privatnih kuća uzmerava tokom noći goste u njihovim objektima. Povodom toga, objašnjavaju, opštinske službe do sada ništa nijesu radile.
Budžet opštine iz godine u godinu opterećuju i odštetni zahtjevi građana, koji su, usljed napada pasa lutalica, pretrpjeli fizički i duševni bol. Za četiri godine iz opštinske kase, na ime te vrste odštete, isplaćeno je oko 10.000 eura Kolašincima koji su tvrdili da su ih napali psi na ulici.
Neke veće sjeverne opštine izdvajaju i značajno više sredstava iz budžeta po tom osnovu. Iz opštinske kase Bijelog Polja, na primjer, za naknadu štete za povrede nastale ujedom napuštenih pasa, za dvije minule godine, isplaćeno je 116. 204 eura za 126 odštenih zahtjeva. Za odvođenje pasa lutalica u azil u Beranama ta opština godišnje izdvoji od 30.000 do 40.000 eura. U azil u Beranama bjelopoljsko Komunalno preduzeće uhvati i isporuči oko 200 pasa, a za svakog psa Opština plaća 120 eura. No, sav taj novac ne doprinosi utisku da je na ulicama manje napuštenih životinja. Bjelopoljci kažu da se psi kreću u čoporima po prigradskim naseljima, a na magistrali ometaju saobraćaj i velika su opasnost za sve učesnike u saobraćaju. Po selima napadaju ovce i sitniju stoku. Slični problemi su i u Rožajama, gdje se godinama najavljuje gradnja azila, ali su čopori pasa dio „razglednice“ i najužeg centra grada. Više uspjeha u kontroli broja napuštenih životinja ne postižu ni u Plavu, Gusinju, Žabljaku …
U opštinama na sjeveru uglavnom procjenjuju da je pravljenje pojedinačnih azila preskupo. Zbog toga, objašnjavaju, rješenje je regionalni azil, kakav postoji u Beranama, ali koji je trenutno pretrpan. Nažalost, nikad nije zaživjela ideja da se sličan napravi i u Bijelom Polju. U tu svrhu, još prije deceniju, Opština je kupila 4,5 hektra zemljišta za 42.000 eura između Ribarevina i Ramčine.
Istraživanje, rađeno za potrebe nacionalnog Programa kontrole populacije pasa pokazalo je da na nivou lokalne samouprave nema razvijene infrastrukture za sistemsko rješavanje problema napuštenih životnja. Takođe, opštine su, kao prepreke navodile, nedostatak novca, kao i nedovljno znanja i obučenog osoblja.
Vlasnica privatnog prihvatilištu u Kolašinu za Monitor podsjeća da je sistem identifikacije i registracije pasa u Crnoj Gori uspostavljen tek prije tri godine. Do tada, objašnjava, nije bilo nikavih zvaničnih podataka o broju vlasničkih ili napuštenh pasa. To, kaže ona, dovoljno govori „u prilog činjenici da je briga o životinjama uvijek bila na kraju spiska prioriteta“. Sada se, tvrdi Vuksanovićeva, time intenzivnije bavimo „samo forme radi, jer nam se žuri u Evropu“.
„Kada se to kombinuje sa našom preovlađujućom sviješću, onda dođemo u situaciju da se na pse gleda samo kao na problem i opasnost. To i jesu, ali zbog nebrige. Taj problem mjerimo novcem izdvojenim za saniranje posljedica, a ne ulažemo u rješavanje onoga što je dovelo do posljedica. Donošenje planova ne znači da se išta promijenilo. Naprotiv, stanje je mnogo gore kad je riječ o nedostatku brige i broju napuštenih životinja“, tvrdi ona.
U privremnom prihvatilištu koje je Vuksanovićeva osnovala više nema mjesta ni za jednu napuštenu životinju. Upros tome, svakodnevno, kako kaže, zatekne novu mlandučad pasa ili mačaka ostavljenu na kapiji tog objekta. Vuksanovićeva objašnjava da je ključno odgovorno vlasništvo, kojem bi prethodila edukacija. Sankcije moraju postati praksa, ocjenjuje ona, za neodgovorne vlasnike ili nehumano postupanje prema životinjama. Upozorava na desetine otrovanih pasa u Kolašinu, ali i činjenicu „da su samo prije nekoliko godina na taj način problem lutalica „rješavale“ i nedležne opštinske službe u više gradova“.
Svjetska organizacija za zaštitu životinja (OIE), procjenom urađenom u regionu Zapadnog Balkana u periodu od 2015. do 2018., identifikovano je da je ogroman broj pasa na ulicama posljedica neodgovornog vlasništva. Evropska platforma za dobrobit životinja pokrenuta je, zbog toga, kampanja Be his hero, čiji je cilj podizanje svijesti djece školskog uzrasta na Balkanskom poluostrvu o odgovornom vlasništvu.
U nacionalnom programu koji se odnosi na tu oblast konstatovali su da je, dugoročno, edukacija je jedan od najbitnijih elemenata sveobuhvatnog pristupa upravljanju populacijom pasa.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
DUŠAN PETROVIĆ, PILOT: Poletio sam i znao sam – to je to
-
FOKUS4 sedmice
AFERA TELEKOM: Optužnica koja je morala pasti
-
Izdvojeno4 sedmice
TAJNE AUTO-PUTA BAR–BOLJARE: Zid ćutanja o milionskim potraživanjima
-
Izdvojeno4 sedmice
DEKRIMINALIZACIJA MARIHUANE I NJENA LEGALIZACIJA U MEDICINSKE SVRHE: Pitanje od milion dolara
-
INTERVJU4 sedmice
DR VESNA PUSIĆ, SOCIOLOŠKINJA, MINISTARKA INOSTRANIH I EVROPSKIH POSLOVA HRVATSKE 2011–2016: Pokušaji da se diktatori odobrovolje uvijek su jalovi i pogrešni
-
INTERVJU4 sedmice
TEA GORJANC PRELEVIĆ, AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA: Kad optužnice padaju, gubi društvo
-
FELJTON4 sedmice
VELIZAR RADONJIĆ: HRONIKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI (XXIII): Crkve iz doba Balšića, Kosača, Crnojevića
-
HORIZONTI4 sedmice
DOMETI OTKAZANE POSJETE SERGEJA LAVROVA SRBIJI: Bijes, buka i govor mržnje