Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DIVLJA GRADNJA I LOKALNI IZBORI: Najvredniji resurs vlasti

Objavljeno prije

na

U predizborno vrijeme u Crnoj Gori za izabrane građane sve je moguće. Jedan Podgoričanin se nedavno dosjetio pa objavio oglas da prodaje opštinsko zemljište na Malom brdu i u Zagoriču. ,,Državne” parcele cijeni po 1.000 eura. Zna tajnu – pravo je vrijeme za divlju gradnju.

Prema podacima Uprave za nekretnine na teritoriji Podgorice upisano je 16.382 nelegalnih objekata. Njihova ukupna površina iznosi 1.285.665 kvadrata, ili prosječno 78,48 kvadrata po objektu. Malo brdo, Kakaricka gora, Zagorič, Konik, djelovi su Podgorice u kojima divlji objekti niču kao pečurke prije izbora. U tim naseljima divlja gradnja je najvidljivija, ali je ima u svim djelovima glavnog grada – od Centra, Drača i Stare varoši do Tuzi i Rogama.

Kako je neizgrađenih površina sve manje, divlji graditelji ne prezaju da uzurpiraju i zaštićene zone. Od početka godine Komunalna policija je u zonama vodoizvorišta Zagorič, na Kakarickoj gori i Koniku stopirala izgradnju 75 nelegalnih objekata.

,,Zbog gradnje tih objekata Vodovod je podnio krivične prijave jer je bukvalno bilo dovedeno u pitanje funkcionisanje vodosnadbijevanja”, objasnio je Filip Makrid, tehnički direktor podgoričkog Vodovoda. On je dalje pojasnio da su građani sami uklonili nelegalne objekte, pa je Vodovod bio milostiv. ,,Mi smo povukli prijave jer nema potrebe da se svađamo sa njima kada je efekat postignut, objekti su porušeni a vodoizvorište je bezbjedno”.

Da DPS vlast nije voljna da se prije izbora svađa sa građanima znaju i stanovnici Malog brda koji su nedavno uputili pismo predsjedniku Komisije za reviziju i verifikaciju Prostorno urbanističkog plana (PUP) Mihailu Buriću. Kažu da im je gradonačelnik Miomir Mugoša kroz kuće ucrtao ,,nenormalan put” i traže da se ta saobraćajnica izbriše iz PUP-a.

,,Ovih 300 stanovnika nikako ne shvataju to rješenje – da se tuda gradi cesta i da se ovi objekti koji su divlje sagrađeni ruše”, navodi se u pismu Buriću. A mještani imaju i argumente: vodu i telefon dobili su kada je Mugoša biran za gradonačelnika.

Iako preciznih podataka o razmjerama divlje gradnje u Crnoj Gori nema, čak i u nadležnom Ministarstvu održivog razvoja i turizma barataju cifrom od 100.000 objekata. U jednoj od Vladinih strategija navodi se da: ,,u zemlji koja ima oko 632.000 stanovnika, a prosječno domaćinstvo broji 3,4 člana, 100.000 nelegalnih objekata ukazuje da polovina domaćinstava u Crnoj Gori posjeduje neformalno izgrađen objekat”. Najviše ih je u Podgorici i primorskim opštinama.

Ucjene i manipulacija sa najavama legalizacije divlje gradnje decenijama su nepresušan izvor glasova DPS-u. Gradonačelnici poput Miomira Mugoše ili svojevremeno Rajka Kuljače u Budvi ubjedljivo su trijumfovali na izborima u nelegalno sagrađenim naseljima. Ipak, to na posljednjim izborima u Beranama nije pomoglo Vuki Goluboviću za čijeg je mandata u ovom gradu niklo preko 800 bespravnih objekata.

Iako nelegalna gradnja nanosi milionske štete državi, vlastima se ne žuri da riješe ovaj problem i sasjeku granu na kojoj uveliko zasnivaju izborne rezultate. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. uveden je moratorijum na rušenje objekata koji su sagrađeni do njegovog usvajanja. Još nije napravljen ni popis nelegalnih objekata, a nije urađena ni kategorizacija objekata, pa se jednako tretira zgrada na pjeni od mora, vikendica u Nacionalnom parku Durmitor i baraka na Vrelima Ribničkim.

Podgorička Komunalna policija nedavno je oštro reagovala na navode opozicije da njeni službenici zastrašuju vlasnike nelegalnih objekata i prisiljavaju ih da se prijave aktivistima DPS-a. Oni tvrde kako to nije tačno, i da oni nijesu nadležni za nelegalne stambene objekte već Uprave za inspekcijske poslove – Inspekcije zaštite prostora.

Uz pomenutih 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, reklo bi se da Inspekcija za zaštitu prostora ima pune ruke posla. No, kada se pogleda njihov izvještaj za prošlu godinu, vidi se mali broj rješenja o rušenju – 356 (i117 krivičnih prijava). A izvršeno je samo 70 rješenja. Više djeluju edukativno, pa iz ove Inspekcije upozoravaju nelegalne graditelje da rizikuju: materijalnu i novčanu štetu, kao i krivično gonjenje i osudu na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina!

,,Odlazeća korumpirana vlast imala je 25 godina da riješi problem divlje gradnje. Nijesu ga riješili samo iz jednog razloga. Shvatili su da se ovo važno životno pitanje može beskonačno zloupotrebljavati uz ucjenu 40.000 građana”, poručili su iz DF-a.

Oni su najavili da će, ukoliko osvoje vlast u Podgorici, besplatno legalizovati sve stambene objekte osim onih koji su podignuti na prostoru predviđenom za škole, vrtiće, bolnice i prostoru javnog zelenila.

,,Bavićemo se sanacijom tog problema koji će uvažiti postojeće stanje s tim da se nigdje neće povrijediti Ustav i zakoni. Ne smije se iz jednog bezakonja ići u drugo. Mora se sanirati postojeće stanje ili treba mjenjati važeće prostorne planove”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, šef odborničkog kluba SNP-a.

On smatra da za nelegalnu gradnju nijesu krivi građani, već vlast. ,,Građani moraju da žive i da rješavaju svoje stambene probleme, a tu je vlast koja treba da organizuje prostor. Ako imate toliki broj divljih objekata, onda je očito da imate i divlju vlast koja to toleriše”, kaže Vujović.

Iz Vlade često ističu da je prostor naš najvredniji resurs. Međutim, podaci govore da je DPS, zbog ličnih i partijskih interesa, trajno devastirao prostor Crne Gore: nakon Podgorice, najviše nelegalnih objekata ima Ulcinj 5.300, slijede Bar preko 4.000, Tivat – 2.400, Bijelo Polje skoro 2.000, Pljevlja 1600, Cetinje više od 1.300, Budva preko 1.1000, Plav – 1.000… I iz Ministarstva održivog razvoja priznaju da je obala toliko betonirana da je izgrađenost na primorju preko 45 odsto. U Italiji, Francuskoj ili Španiji koje imaju znatno veću gustinu naseljenosti obale, taj procenat je oko 30 odsto. Divljom gradnjom su ugroženi i svi nacionalni parkovi. U skupštinskoj proceduri je zakon kojim je planirana revizija granica NP Durmitor. Nacionalni park treba skratiti za skoro 1,2 hiljade hektara, na kojima je sagrađeno 350 bespravno sagrađenih objekata.

A šta vlast radi? Vlada je u decembru prošle godine usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana pretvaranja neformalnih naselja u formalna i regularizacije objekata. Zaključili su da će lokalne samouprave u Crnoj Gori u periodu od 20 godina ubrati ukupno 500 miliona eura prihoda od legalizacije 100.000 bespravno sagrađenih objekata. Pored ovih naveli su i još neke blagotvorne efekte legalizacije divlje gradnje – 80 miliona eura od PDV-a, 27 odsto manji uvoz struje, 6.200 novih radnih mjesta… U Izvještaju nije navedeno šta je do sada sprječavalo opštine i Vladu da se ozbiljnije pozabave ovim problemom. Biće da su izbori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo