Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DIVLJA GRADNJA I LOKALNI IZBORI: Najvredniji resurs vlasti

Objavljeno prije

na

U predizborno vrijeme u Crnoj Gori za izabrane građane sve je moguće. Jedan Podgoričanin se nedavno dosjetio pa objavio oglas da prodaje opštinsko zemljište na Malom brdu i u Zagoriču. ,,Državne” parcele cijeni po 1.000 eura. Zna tajnu – pravo je vrijeme za divlju gradnju.

Prema podacima Uprave za nekretnine na teritoriji Podgorice upisano je 16.382 nelegalnih objekata. Njihova ukupna površina iznosi 1.285.665 kvadrata, ili prosječno 78,48 kvadrata po objektu. Malo brdo, Kakaricka gora, Zagorič, Konik, djelovi su Podgorice u kojima divlji objekti niču kao pečurke prije izbora. U tim naseljima divlja gradnja je najvidljivija, ali je ima u svim djelovima glavnog grada – od Centra, Drača i Stare varoši do Tuzi i Rogama.

Kako je neizgrađenih površina sve manje, divlji graditelji ne prezaju da uzurpiraju i zaštićene zone. Od početka godine Komunalna policija je u zonama vodoizvorišta Zagorič, na Kakarickoj gori i Koniku stopirala izgradnju 75 nelegalnih objekata.

,,Zbog gradnje tih objekata Vodovod je podnio krivične prijave jer je bukvalno bilo dovedeno u pitanje funkcionisanje vodosnadbijevanja”, objasnio je Filip Makrid, tehnički direktor podgoričkog Vodovoda. On je dalje pojasnio da su građani sami uklonili nelegalne objekte, pa je Vodovod bio milostiv. ,,Mi smo povukli prijave jer nema potrebe da se svađamo sa njima kada je efekat postignut, objekti su porušeni a vodoizvorište je bezbjedno”.

Da DPS vlast nije voljna da se prije izbora svađa sa građanima znaju i stanovnici Malog brda koji su nedavno uputili pismo predsjedniku Komisije za reviziju i verifikaciju Prostorno urbanističkog plana (PUP) Mihailu Buriću. Kažu da im je gradonačelnik Miomir Mugoša kroz kuće ucrtao ,,nenormalan put” i traže da se ta saobraćajnica izbriše iz PUP-a.

,,Ovih 300 stanovnika nikako ne shvataju to rješenje – da se tuda gradi cesta i da se ovi objekti koji su divlje sagrađeni ruše”, navodi se u pismu Buriću. A mještani imaju i argumente: vodu i telefon dobili su kada je Mugoša biran za gradonačelnika.

Iako preciznih podataka o razmjerama divlje gradnje u Crnoj Gori nema, čak i u nadležnom Ministarstvu održivog razvoja i turizma barataju cifrom od 100.000 objekata. U jednoj od Vladinih strategija navodi se da: ,,u zemlji koja ima oko 632.000 stanovnika, a prosječno domaćinstvo broji 3,4 člana, 100.000 nelegalnih objekata ukazuje da polovina domaćinstava u Crnoj Gori posjeduje neformalno izgrađen objekat”. Najviše ih je u Podgorici i primorskim opštinama.

Ucjene i manipulacija sa najavama legalizacije divlje gradnje decenijama su nepresušan izvor glasova DPS-u. Gradonačelnici poput Miomira Mugoše ili svojevremeno Rajka Kuljače u Budvi ubjedljivo su trijumfovali na izborima u nelegalno sagrađenim naseljima. Ipak, to na posljednjim izborima u Beranama nije pomoglo Vuki Goluboviću za čijeg je mandata u ovom gradu niklo preko 800 bespravnih objekata.

Iako nelegalna gradnja nanosi milionske štete državi, vlastima se ne žuri da riješe ovaj problem i sasjeku granu na kojoj uveliko zasnivaju izborne rezultate. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. uveden je moratorijum na rušenje objekata koji su sagrađeni do njegovog usvajanja. Još nije napravljen ni popis nelegalnih objekata, a nije urađena ni kategorizacija objekata, pa se jednako tretira zgrada na pjeni od mora, vikendica u Nacionalnom parku Durmitor i baraka na Vrelima Ribničkim.

Podgorička Komunalna policija nedavno je oštro reagovala na navode opozicije da njeni službenici zastrašuju vlasnike nelegalnih objekata i prisiljavaju ih da se prijave aktivistima DPS-a. Oni tvrde kako to nije tačno, i da oni nijesu nadležni za nelegalne stambene objekte već Uprave za inspekcijske poslove – Inspekcije zaštite prostora.

Uz pomenutih 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, reklo bi se da Inspekcija za zaštitu prostora ima pune ruke posla. No, kada se pogleda njihov izvještaj za prošlu godinu, vidi se mali broj rješenja o rušenju – 356 (i117 krivičnih prijava). A izvršeno je samo 70 rješenja. Više djeluju edukativno, pa iz ove Inspekcije upozoravaju nelegalne graditelje da rizikuju: materijalnu i novčanu štetu, kao i krivično gonjenje i osudu na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina!

,,Odlazeća korumpirana vlast imala je 25 godina da riješi problem divlje gradnje. Nijesu ga riješili samo iz jednog razloga. Shvatili su da se ovo važno životno pitanje može beskonačno zloupotrebljavati uz ucjenu 40.000 građana”, poručili su iz DF-a.

Oni su najavili da će, ukoliko osvoje vlast u Podgorici, besplatno legalizovati sve stambene objekte osim onih koji su podignuti na prostoru predviđenom za škole, vrtiće, bolnice i prostoru javnog zelenila.

,,Bavićemo se sanacijom tog problema koji će uvažiti postojeće stanje s tim da se nigdje neće povrijediti Ustav i zakoni. Ne smije se iz jednog bezakonja ići u drugo. Mora se sanirati postojeće stanje ili treba mjenjati važeće prostorne planove”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, šef odborničkog kluba SNP-a.

On smatra da za nelegalnu gradnju nijesu krivi građani, već vlast. ,,Građani moraju da žive i da rješavaju svoje stambene probleme, a tu je vlast koja treba da organizuje prostor. Ako imate toliki broj divljih objekata, onda je očito da imate i divlju vlast koja to toleriše”, kaže Vujović.

Iz Vlade često ističu da je prostor naš najvredniji resurs. Međutim, podaci govore da je DPS, zbog ličnih i partijskih interesa, trajno devastirao prostor Crne Gore: nakon Podgorice, najviše nelegalnih objekata ima Ulcinj 5.300, slijede Bar preko 4.000, Tivat – 2.400, Bijelo Polje skoro 2.000, Pljevlja 1600, Cetinje više od 1.300, Budva preko 1.1000, Plav – 1.000… I iz Ministarstva održivog razvoja priznaju da je obala toliko betonirana da je izgrađenost na primorju preko 45 odsto. U Italiji, Francuskoj ili Španiji koje imaju znatno veću gustinu naseljenosti obale, taj procenat je oko 30 odsto. Divljom gradnjom su ugroženi i svi nacionalni parkovi. U skupštinskoj proceduri je zakon kojim je planirana revizija granica NP Durmitor. Nacionalni park treba skratiti za skoro 1,2 hiljade hektara, na kojima je sagrađeno 350 bespravno sagrađenih objekata.

A šta vlast radi? Vlada je u decembru prošle godine usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana pretvaranja neformalnih naselja u formalna i regularizacije objekata. Zaključili su da će lokalne samouprave u Crnoj Gori u periodu od 20 godina ubrati ukupno 500 miliona eura prihoda od legalizacije 100.000 bespravno sagrađenih objekata. Pored ovih naveli su i još neke blagotvorne efekte legalizacije divlje gradnje – 80 miliona eura od PDV-a, 27 odsto manji uvoz struje, 6.200 novih radnih mjesta… U Izvještaju nije navedeno šta je do sada sprječavalo opštine i Vladu da se ozbiljnije pozabave ovim problemom. Biće da su izbori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo