Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DIVLJA GRADNJA I LOKALNI IZBORI: Najvredniji resurs vlasti

Objavljeno prije

na

U predizborno vrijeme u Crnoj Gori za izabrane građane sve je moguće. Jedan Podgoričanin se nedavno dosjetio pa objavio oglas da prodaje opštinsko zemljište na Malom brdu i u Zagoriču. ,,Državne” parcele cijeni po 1.000 eura. Zna tajnu – pravo je vrijeme za divlju gradnju.

Prema podacima Uprave za nekretnine na teritoriji Podgorice upisano je 16.382 nelegalnih objekata. Njihova ukupna površina iznosi 1.285.665 kvadrata, ili prosječno 78,48 kvadrata po objektu. Malo brdo, Kakaricka gora, Zagorič, Konik, djelovi su Podgorice u kojima divlji objekti niču kao pečurke prije izbora. U tim naseljima divlja gradnja je najvidljivija, ali je ima u svim djelovima glavnog grada – od Centra, Drača i Stare varoši do Tuzi i Rogama.

Kako je neizgrađenih površina sve manje, divlji graditelji ne prezaju da uzurpiraju i zaštićene zone. Od početka godine Komunalna policija je u zonama vodoizvorišta Zagorič, na Kakarickoj gori i Koniku stopirala izgradnju 75 nelegalnih objekata.

,,Zbog gradnje tih objekata Vodovod je podnio krivične prijave jer je bukvalno bilo dovedeno u pitanje funkcionisanje vodosnadbijevanja”, objasnio je Filip Makrid, tehnički direktor podgoričkog Vodovoda. On je dalje pojasnio da su građani sami uklonili nelegalne objekte, pa je Vodovod bio milostiv. ,,Mi smo povukli prijave jer nema potrebe da se svađamo sa njima kada je efekat postignut, objekti su porušeni a vodoizvorište je bezbjedno”.

Da DPS vlast nije voljna da se prije izbora svađa sa građanima znaju i stanovnici Malog brda koji su nedavno uputili pismo predsjedniku Komisije za reviziju i verifikaciju Prostorno urbanističkog plana (PUP) Mihailu Buriću. Kažu da im je gradonačelnik Miomir Mugoša kroz kuće ucrtao ,,nenormalan put” i traže da se ta saobraćajnica izbriše iz PUP-a.

,,Ovih 300 stanovnika nikako ne shvataju to rješenje – da se tuda gradi cesta i da se ovi objekti koji su divlje sagrađeni ruše”, navodi se u pismu Buriću. A mještani imaju i argumente: vodu i telefon dobili su kada je Mugoša biran za gradonačelnika.

Iako preciznih podataka o razmjerama divlje gradnje u Crnoj Gori nema, čak i u nadležnom Ministarstvu održivog razvoja i turizma barataju cifrom od 100.000 objekata. U jednoj od Vladinih strategija navodi se da: ,,u zemlji koja ima oko 632.000 stanovnika, a prosječno domaćinstvo broji 3,4 člana, 100.000 nelegalnih objekata ukazuje da polovina domaćinstava u Crnoj Gori posjeduje neformalno izgrađen objekat”. Najviše ih je u Podgorici i primorskim opštinama.

Ucjene i manipulacija sa najavama legalizacije divlje gradnje decenijama su nepresušan izvor glasova DPS-u. Gradonačelnici poput Miomira Mugoše ili svojevremeno Rajka Kuljače u Budvi ubjedljivo su trijumfovali na izborima u nelegalno sagrađenim naseljima. Ipak, to na posljednjim izborima u Beranama nije pomoglo Vuki Goluboviću za čijeg je mandata u ovom gradu niklo preko 800 bespravnih objekata.

Iako nelegalna gradnja nanosi milionske štete državi, vlastima se ne žuri da riješe ovaj problem i sasjeku granu na kojoj uveliko zasnivaju izborne rezultate. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. uveden je moratorijum na rušenje objekata koji su sagrađeni do njegovog usvajanja. Još nije napravljen ni popis nelegalnih objekata, a nije urađena ni kategorizacija objekata, pa se jednako tretira zgrada na pjeni od mora, vikendica u Nacionalnom parku Durmitor i baraka na Vrelima Ribničkim.

Podgorička Komunalna policija nedavno je oštro reagovala na navode opozicije da njeni službenici zastrašuju vlasnike nelegalnih objekata i prisiljavaju ih da se prijave aktivistima DPS-a. Oni tvrde kako to nije tačno, i da oni nijesu nadležni za nelegalne stambene objekte već Uprave za inspekcijske poslove – Inspekcije zaštite prostora.

Uz pomenutih 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, reklo bi se da Inspekcija za zaštitu prostora ima pune ruke posla. No, kada se pogleda njihov izvještaj za prošlu godinu, vidi se mali broj rješenja o rušenju – 356 (i117 krivičnih prijava). A izvršeno je samo 70 rješenja. Više djeluju edukativno, pa iz ove Inspekcije upozoravaju nelegalne graditelje da rizikuju: materijalnu i novčanu štetu, kao i krivično gonjenje i osudu na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina!

,,Odlazeća korumpirana vlast imala je 25 godina da riješi problem divlje gradnje. Nijesu ga riješili samo iz jednog razloga. Shvatili su da se ovo važno životno pitanje može beskonačno zloupotrebljavati uz ucjenu 40.000 građana”, poručili su iz DF-a.

Oni su najavili da će, ukoliko osvoje vlast u Podgorici, besplatno legalizovati sve stambene objekte osim onih koji su podignuti na prostoru predviđenom za škole, vrtiće, bolnice i prostoru javnog zelenila.

,,Bavićemo se sanacijom tog problema koji će uvažiti postojeće stanje s tim da se nigdje neće povrijediti Ustav i zakoni. Ne smije se iz jednog bezakonja ići u drugo. Mora se sanirati postojeće stanje ili treba mjenjati važeće prostorne planove”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, šef odborničkog kluba SNP-a.

On smatra da za nelegalnu gradnju nijesu krivi građani, već vlast. ,,Građani moraju da žive i da rješavaju svoje stambene probleme, a tu je vlast koja treba da organizuje prostor. Ako imate toliki broj divljih objekata, onda je očito da imate i divlju vlast koja to toleriše”, kaže Vujović.

Iz Vlade često ističu da je prostor naš najvredniji resurs. Međutim, podaci govore da je DPS, zbog ličnih i partijskih interesa, trajno devastirao prostor Crne Gore: nakon Podgorice, najviše nelegalnih objekata ima Ulcinj 5.300, slijede Bar preko 4.000, Tivat – 2.400, Bijelo Polje skoro 2.000, Pljevlja 1600, Cetinje više od 1.300, Budva preko 1.1000, Plav – 1.000… I iz Ministarstva održivog razvoja priznaju da je obala toliko betonirana da je izgrađenost na primorju preko 45 odsto. U Italiji, Francuskoj ili Španiji koje imaju znatno veću gustinu naseljenosti obale, taj procenat je oko 30 odsto. Divljom gradnjom su ugroženi i svi nacionalni parkovi. U skupštinskoj proceduri je zakon kojim je planirana revizija granica NP Durmitor. Nacionalni park treba skratiti za skoro 1,2 hiljade hektara, na kojima je sagrađeno 350 bespravno sagrađenih objekata.

A šta vlast radi? Vlada je u decembru prošle godine usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana pretvaranja neformalnih naselja u formalna i regularizacije objekata. Zaključili su da će lokalne samouprave u Crnoj Gori u periodu od 20 godina ubrati ukupno 500 miliona eura prihoda od legalizacije 100.000 bespravno sagrađenih objekata. Pored ovih naveli su i još neke blagotvorne efekte legalizacije divlje gradnje – 80 miliona eura od PDV-a, 27 odsto manji uvoz struje, 6.200 novih radnih mjesta… U Izvještaju nije navedeno šta je do sada sprječavalo opštine i Vladu da se ozbiljnije pozabave ovim problemom. Biće da su izbori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo