Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DIVLJA GRADNJA I LOKALNI IZBORI: Najvredniji resurs vlasti

Objavljeno prije

na

U predizborno vrijeme u Crnoj Gori za izabrane građane sve je moguće. Jedan Podgoričanin se nedavno dosjetio pa objavio oglas da prodaje opštinsko zemljište na Malom brdu i u Zagoriču. ,,Državne” parcele cijeni po 1.000 eura. Zna tajnu – pravo je vrijeme za divlju gradnju.

Prema podacima Uprave za nekretnine na teritoriji Podgorice upisano je 16.382 nelegalnih objekata. Njihova ukupna površina iznosi 1.285.665 kvadrata, ili prosječno 78,48 kvadrata po objektu. Malo brdo, Kakaricka gora, Zagorič, Konik, djelovi su Podgorice u kojima divlji objekti niču kao pečurke prije izbora. U tim naseljima divlja gradnja je najvidljivija, ali je ima u svim djelovima glavnog grada – od Centra, Drača i Stare varoši do Tuzi i Rogama.

Kako je neizgrađenih površina sve manje, divlji graditelji ne prezaju da uzurpiraju i zaštićene zone. Od početka godine Komunalna policija je u zonama vodoizvorišta Zagorič, na Kakarickoj gori i Koniku stopirala izgradnju 75 nelegalnih objekata.

,,Zbog gradnje tih objekata Vodovod je podnio krivične prijave jer je bukvalno bilo dovedeno u pitanje funkcionisanje vodosnadbijevanja”, objasnio je Filip Makrid, tehnički direktor podgoričkog Vodovoda. On je dalje pojasnio da su građani sami uklonili nelegalne objekte, pa je Vodovod bio milostiv. ,,Mi smo povukli prijave jer nema potrebe da se svađamo sa njima kada je efekat postignut, objekti su porušeni a vodoizvorište je bezbjedno”.

Da DPS vlast nije voljna da se prije izbora svađa sa građanima znaju i stanovnici Malog brda koji su nedavno uputili pismo predsjedniku Komisije za reviziju i verifikaciju Prostorno urbanističkog plana (PUP) Mihailu Buriću. Kažu da im je gradonačelnik Miomir Mugoša kroz kuće ucrtao ,,nenormalan put” i traže da se ta saobraćajnica izbriše iz PUP-a.

,,Ovih 300 stanovnika nikako ne shvataju to rješenje – da se tuda gradi cesta i da se ovi objekti koji su divlje sagrađeni ruše”, navodi se u pismu Buriću. A mještani imaju i argumente: vodu i telefon dobili su kada je Mugoša biran za gradonačelnika.

Iako preciznih podataka o razmjerama divlje gradnje u Crnoj Gori nema, čak i u nadležnom Ministarstvu održivog razvoja i turizma barataju cifrom od 100.000 objekata. U jednoj od Vladinih strategija navodi se da: ,,u zemlji koja ima oko 632.000 stanovnika, a prosječno domaćinstvo broji 3,4 člana, 100.000 nelegalnih objekata ukazuje da polovina domaćinstava u Crnoj Gori posjeduje neformalno izgrađen objekat”. Najviše ih je u Podgorici i primorskim opštinama.

Ucjene i manipulacija sa najavama legalizacije divlje gradnje decenijama su nepresušan izvor glasova DPS-u. Gradonačelnici poput Miomira Mugoše ili svojevremeno Rajka Kuljače u Budvi ubjedljivo su trijumfovali na izborima u nelegalno sagrađenim naseljima. Ipak, to na posljednjim izborima u Beranama nije pomoglo Vuki Goluboviću za čijeg je mandata u ovom gradu niklo preko 800 bespravnih objekata.

Iako nelegalna gradnja nanosi milionske štete državi, vlastima se ne žuri da riješe ovaj problem i sasjeku granu na kojoj uveliko zasnivaju izborne rezultate. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. uveden je moratorijum na rušenje objekata koji su sagrađeni do njegovog usvajanja. Još nije napravljen ni popis nelegalnih objekata, a nije urađena ni kategorizacija objekata, pa se jednako tretira zgrada na pjeni od mora, vikendica u Nacionalnom parku Durmitor i baraka na Vrelima Ribničkim.

Podgorička Komunalna policija nedavno je oštro reagovala na navode opozicije da njeni službenici zastrašuju vlasnike nelegalnih objekata i prisiljavaju ih da se prijave aktivistima DPS-a. Oni tvrde kako to nije tačno, i da oni nijesu nadležni za nelegalne stambene objekte već Uprave za inspekcijske poslove – Inspekcije zaštite prostora.

Uz pomenutih 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, reklo bi se da Inspekcija za zaštitu prostora ima pune ruke posla. No, kada se pogleda njihov izvještaj za prošlu godinu, vidi se mali broj rješenja o rušenju – 356 (i117 krivičnih prijava). A izvršeno je samo 70 rješenja. Više djeluju edukativno, pa iz ove Inspekcije upozoravaju nelegalne graditelje da rizikuju: materijalnu i novčanu štetu, kao i krivično gonjenje i osudu na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina!

,,Odlazeća korumpirana vlast imala je 25 godina da riješi problem divlje gradnje. Nijesu ga riješili samo iz jednog razloga. Shvatili su da se ovo važno životno pitanje može beskonačno zloupotrebljavati uz ucjenu 40.000 građana”, poručili su iz DF-a.

Oni su najavili da će, ukoliko osvoje vlast u Podgorici, besplatno legalizovati sve stambene objekte osim onih koji su podignuti na prostoru predviđenom za škole, vrtiće, bolnice i prostoru javnog zelenila.

,,Bavićemo se sanacijom tog problema koji će uvažiti postojeće stanje s tim da se nigdje neće povrijediti Ustav i zakoni. Ne smije se iz jednog bezakonja ići u drugo. Mora se sanirati postojeće stanje ili treba mjenjati važeće prostorne planove”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, šef odborničkog kluba SNP-a.

On smatra da za nelegalnu gradnju nijesu krivi građani, već vlast. ,,Građani moraju da žive i da rješavaju svoje stambene probleme, a tu je vlast koja treba da organizuje prostor. Ako imate toliki broj divljih objekata, onda je očito da imate i divlju vlast koja to toleriše”, kaže Vujović.

Iz Vlade često ističu da je prostor naš najvredniji resurs. Međutim, podaci govore da je DPS, zbog ličnih i partijskih interesa, trajno devastirao prostor Crne Gore: nakon Podgorice, najviše nelegalnih objekata ima Ulcinj 5.300, slijede Bar preko 4.000, Tivat – 2.400, Bijelo Polje skoro 2.000, Pljevlja 1600, Cetinje više od 1.300, Budva preko 1.1000, Plav – 1.000… I iz Ministarstva održivog razvoja priznaju da je obala toliko betonirana da je izgrađenost na primorju preko 45 odsto. U Italiji, Francuskoj ili Španiji koje imaju znatno veću gustinu naseljenosti obale, taj procenat je oko 30 odsto. Divljom gradnjom su ugroženi i svi nacionalni parkovi. U skupštinskoj proceduri je zakon kojim je planirana revizija granica NP Durmitor. Nacionalni park treba skratiti za skoro 1,2 hiljade hektara, na kojima je sagrađeno 350 bespravno sagrađenih objekata.

A šta vlast radi? Vlada je u decembru prošle godine usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana pretvaranja neformalnih naselja u formalna i regularizacije objekata. Zaključili su da će lokalne samouprave u Crnoj Gori u periodu od 20 godina ubrati ukupno 500 miliona eura prihoda od legalizacije 100.000 bespravno sagrađenih objekata. Pored ovih naveli su i još neke blagotvorne efekte legalizacije divlje gradnje – 80 miliona eura od PDV-a, 27 odsto manji uvoz struje, 6.200 novih radnih mjesta… U Izvještaju nije navedeno šta je do sada sprječavalo opštine i Vladu da se ozbiljnije pozabave ovim problemom. Biće da su izbori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo