Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRVI MAJ: Da se počine

Objavljeno prije

na

Ovoga Prvog maja, kao i puno prethodnih, sva priča o radničkim pravima, solidarnosti, zakonima o radu i kolektivnim ugovorima staje u banalnu rečenicu: ,,Ako ti se ne sviđa, ti nađi gdje ti je bolje”. To je crnogorsko tranziciono ishodište onoga što se učtivo zove fleksigurnost, savršena slika pogubljenosti onih koji se, u širem smislu riječi, u Crnoj Gori mogu nazvati radnicima. Zakon ih zove ,,zaposlenima”, u stvarnosti im više odgovara riječ ,,najamnik”. Ne u smislu poznatom iz marksističke teorije, već po tradicionalnom crnogorskom nazivu za sirotinju koja mora da dirinči kod seoskog gazde.

Broj zaposlenih u Crnoj Gori zna se samo otprilike. Jedne podatke ima vlada, druge razna ministarstva, treće Zavod za statistiku, četvrte Zavod za zapošljavanje i tako dalje. Vrti se oko 170 hiljada.

Prosječna plata u martu je u Crnoj Gori bila 474 eura. Potrošačka korpa – spisak onoga što četvoročlanoj porodici treba za mjesec – u martu je koštala 792 eura. Prosječnom crnogorskom radniku, ako je jedini zaposleni u familiji, za preživljavanje fali 318 eura. Ne može se ni živjeti ni mrijeti od rada.

Najbrojniju grupu radnika, prema Monstatovim podacima, u Crnoj Gori čine uslužni radnici i trgovci. Ima ih preko 52 hiljade, od toga 28 i po hiljada žena. Prodavačice su, dakle, osnovna snaga crnogorskog proletarijata.

Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka radnički pokreti su se izborili za pet radnih dana i posljednja dva dana u sedmici kao neradna. Petodnevna radna nedjelja u Jugoslaviji uvedena je šezdesetih godina. Iz ugla crnogorskih prodavačica druge decenije dvadeset prvog vijeka, i jedni i drugi su se zaludu mučili. Po pravilu, žene koje rade u prodavnicama u Crnoj Gori imaju jedan ili dva slobodna dana mjesečno. Zadovoljne su kad ih gazde za Novu godinu ili Vaskrs ,,puste” dan. Istovremeno su magacinski radnici, čistačice ili štogod drugo što zatreba. Prosječna plata u trgovini je 347 eura. Dužne su da budu nasmijane. Evropa smo mi, ej.

U turizmu, našoj uzdanici, u dijelu koji statistika bilježi kao ,,usluge smještaja i ishrane”, radi oko 17 hiljada ljudi. Njihova prosječna plata je 391 euro. U prosvjeti zaposleni u prosjeku primaju 455 eura, u zdravstvu su knap prosječni – 474.

Više od polovine zaposlenih, oko 86.000 odnosno 50,26 odsto, u Crnoj Gori prima plate do 250, dok nešto iznad tri odsto ima platu veću od 1000 eura. Blizu 31 odsto radnika prima između 250 i 500 eura, dok njih oko 16 procenata zaradi između 500 i 1000 eura.

Krajem prošle godine, najveći poslodavac u zemlji – Vlada Crne Gore – najavila je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi za deset odsto u naredne tri godine. To bi značilo da će oko 6.000 ljudi ostati bez posla u državnoj službi, a u budžetu biti ostvarena ušteda od oko 64 miliona eura. Generalni direktor za državnu upravu u Vladi Crne Gore Veselin Vučković kazao je tada da u javnom sektoru ima oko 60.000 zaposlenih i da broj treba smanjiti za deset odsto otpuštanjima ili penzionisanjem u policiji, zdravstvu i prosvjeti. Uobičajeno, čim su počele priče o izborima, one o otkazima su utihnule.

Nedavno je vlada, pozivajući se na rezultate analize koju je uradio Ekonomski fakultet, objavila da 14 odsto radnika u Crnoj Gori radi na crno, dok poslodavci za 16 odsto uplaćuju poreze i doprinose na minimalnu zaradu od 193 eura. To bi značilo da na crno radi oko 24 hiljade ljudi, dok za 27 hiljada zaposlenih poslodavci uplaćuju minimalne doprinose. Naravno, vlada je računala kolika je to šteta za državnu kasu, ne koliko je ljudi kojima su uskraćena osnovna radnička prava ili koliko će njih sjutra primati penzije mizernije od mizernih.

Industrijske radnike, koji su nekad bili radničko jezgro, pojela je tranzicija. To jest pljačka. Početkom 1990-ih učešće industrijske proizvodnje u ukupnoj proizvodnji bilo je 40, dvijehiljadite 19,1, a 2012. – 10, 4 odsto.

U sektoru industrijske proizvodnje u 2001. godine je radilo 36.690 ljudi,

na kraju 2012. godine ostalo je 18.028 zaposelnih.

Najznačajnije apsolutno smanjenje je ostvareno u sektoru prerađivačke industrije, u kojoj se broj zaposlenih sa 26.786, koliko je iznosio 2001. godine, smanjio na 13.041 u 2012. godini. To je pad od više nego 48 procenata.

Broj zaposlenih u sektoru vađenja ruda i kamena je smanjen sa 4.132 u 2001. godini, na 1.893 u 2012, dok je u istom periodu u sektoru proizvodnja električne energije, gasa i vode, broj zaposlenih smanjen sa 5.772 na 3.094.

Više nego radnici, u Crnoj Gori je, kada je o radništvu riječ, ugrožena jedino radnička solidarnost. Radnički štrajkovi po pravilu su slike pregaženih ljudi koji bez iđe ikakve podrške, pokušavaju da izmole pokojeg vladinog činovnika da za njih izdvoji malo dragocjenog vremena. I nešto slaže.

Podaci jesu tužni, ali je najbrojnija sindikalna organizacija u Crnoj Gori Savez sindikata, odlučila da udari brigu na veselje. Praznik rada će obilježiti protestnom šetnjom i završiti muzičkim hepeningom. ,,Cilj je da ovogodišnje praznike provedemo sa mladima, uz dobru muziku i zabavu. Pretpostavljamo da će se odazvati našem pozivu zato što u ekonomskoj krizi mnogi od njih neće otići na turistička putovanja i izlete, jer za to nemaju novca”, objasnio je generalni sekretar Marko Nikčević. Kazao je da će to biti prilika da iskusni sindikalni aktivisti skrenu pažnju mladima na to da ih u budućnosti čeka i te kako surova borba za svako novo radno mjesto, sa čim oni moraju već danas da se upoznaju. „Zamislimo se nad činjenicom da trenutno u Crnoj Gori osam hiljada visokoškolaca čeka posao”, pozvao je Nikčević. Prigodno, čelnici SSSCG ukazali su na ogromne probleme koje im pravi – Zakon o finansiranju političkih partija.

Iz Unije slobodnih sindikata su ocijenili da su dvije grupe radnika, oni bez ugovora i oni sa ugovorom, jednako bez prava. Prvi nemaju pravo na godišnji odmor, strahuju od otkaza, nemaju fiksno radno vrijeme, nemaju osiguranje, nemaju definisanu zaradu. Drugi doskoro nisu imali Opšti kolektivni ugovor kako bi definisali svoja prava. Crnogorski radnik od svoje plate, pa i da je ona viša od crnogorskog prosjeka – a nije, ne može da preživi cijeli mjesec, kažu u USS.

Vlada k'o vlada, hrli u Evropu. Povodom 28. aprila, koji Međunarodna organizacija rada obilježava kao Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja javili su kako će, zajedno sa drugim državnim institucijama, nastaviti da rade na promociji prevencije zaštite na radu i zdravstvene kulture u cilju unapređenja ove oblasti u Crnoj Gori. Tako će se u toku 2014. i 2015. godine realizovati kampanja, koju je na evropskom nivou pokrenula Evropska agencija za zaštitu i zdravlje na radu, pod nazivom Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta. Sopstveni doprinos oblikovanju kampanje, naša ministarstva će dati primjenom djelotvornog sistema uklanjanja stresa i kreiranjem zdravih radnih mjesta uz pomoć partijske knjižice.

Umornoj i sitoj svega, većini građana Crne Gore Prvi će maj, ipak, donijeti nešto dobro. Nekoliko dana da se počine.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo