Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRVI MAJ: Da se počine

Objavljeno prije

na

Ovoga Prvog maja, kao i puno prethodnih, sva priča o radničkim pravima, solidarnosti, zakonima o radu i kolektivnim ugovorima staje u banalnu rečenicu: ,,Ako ti se ne sviđa, ti nađi gdje ti je bolje”. To je crnogorsko tranziciono ishodište onoga što se učtivo zove fleksigurnost, savršena slika pogubljenosti onih koji se, u širem smislu riječi, u Crnoj Gori mogu nazvati radnicima. Zakon ih zove ,,zaposlenima”, u stvarnosti im više odgovara riječ ,,najamnik”. Ne u smislu poznatom iz marksističke teorije, već po tradicionalnom crnogorskom nazivu za sirotinju koja mora da dirinči kod seoskog gazde.

Broj zaposlenih u Crnoj Gori zna se samo otprilike. Jedne podatke ima vlada, druge razna ministarstva, treće Zavod za statistiku, četvrte Zavod za zapošljavanje i tako dalje. Vrti se oko 170 hiljada.

Prosječna plata u martu je u Crnoj Gori bila 474 eura. Potrošačka korpa – spisak onoga što četvoročlanoj porodici treba za mjesec – u martu je koštala 792 eura. Prosječnom crnogorskom radniku, ako je jedini zaposleni u familiji, za preživljavanje fali 318 eura. Ne može se ni živjeti ni mrijeti od rada.

Najbrojniju grupu radnika, prema Monstatovim podacima, u Crnoj Gori čine uslužni radnici i trgovci. Ima ih preko 52 hiljade, od toga 28 i po hiljada žena. Prodavačice su, dakle, osnovna snaga crnogorskog proletarijata.

Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka radnički pokreti su se izborili za pet radnih dana i posljednja dva dana u sedmici kao neradna. Petodnevna radna nedjelja u Jugoslaviji uvedena je šezdesetih godina. Iz ugla crnogorskih prodavačica druge decenije dvadeset prvog vijeka, i jedni i drugi su se zaludu mučili. Po pravilu, žene koje rade u prodavnicama u Crnoj Gori imaju jedan ili dva slobodna dana mjesečno. Zadovoljne su kad ih gazde za Novu godinu ili Vaskrs ,,puste” dan. Istovremeno su magacinski radnici, čistačice ili štogod drugo što zatreba. Prosječna plata u trgovini je 347 eura. Dužne su da budu nasmijane. Evropa smo mi, ej.

U turizmu, našoj uzdanici, u dijelu koji statistika bilježi kao ,,usluge smještaja i ishrane”, radi oko 17 hiljada ljudi. Njihova prosječna plata je 391 euro. U prosvjeti zaposleni u prosjeku primaju 455 eura, u zdravstvu su knap prosječni – 474.

Više od polovine zaposlenih, oko 86.000 odnosno 50,26 odsto, u Crnoj Gori prima plate do 250, dok nešto iznad tri odsto ima platu veću od 1000 eura. Blizu 31 odsto radnika prima između 250 i 500 eura, dok njih oko 16 procenata zaradi između 500 i 1000 eura.

Krajem prošle godine, najveći poslodavac u zemlji – Vlada Crne Gore – najavila je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi za deset odsto u naredne tri godine. To bi značilo da će oko 6.000 ljudi ostati bez posla u državnoj službi, a u budžetu biti ostvarena ušteda od oko 64 miliona eura. Generalni direktor za državnu upravu u Vladi Crne Gore Veselin Vučković kazao je tada da u javnom sektoru ima oko 60.000 zaposlenih i da broj treba smanjiti za deset odsto otpuštanjima ili penzionisanjem u policiji, zdravstvu i prosvjeti. Uobičajeno, čim su počele priče o izborima, one o otkazima su utihnule.

Nedavno je vlada, pozivajući se na rezultate analize koju je uradio Ekonomski fakultet, objavila da 14 odsto radnika u Crnoj Gori radi na crno, dok poslodavci za 16 odsto uplaćuju poreze i doprinose na minimalnu zaradu od 193 eura. To bi značilo da na crno radi oko 24 hiljade ljudi, dok za 27 hiljada zaposlenih poslodavci uplaćuju minimalne doprinose. Naravno, vlada je računala kolika je to šteta za državnu kasu, ne koliko je ljudi kojima su uskraćena osnovna radnička prava ili koliko će njih sjutra primati penzije mizernije od mizernih.

Industrijske radnike, koji su nekad bili radničko jezgro, pojela je tranzicija. To jest pljačka. Početkom 1990-ih učešće industrijske proizvodnje u ukupnoj proizvodnji bilo je 40, dvijehiljadite 19,1, a 2012. – 10, 4 odsto.

U sektoru industrijske proizvodnje u 2001. godine je radilo 36.690 ljudi,

na kraju 2012. godine ostalo je 18.028 zaposelnih.

Najznačajnije apsolutno smanjenje je ostvareno u sektoru prerađivačke industrije, u kojoj se broj zaposlenih sa 26.786, koliko je iznosio 2001. godine, smanjio na 13.041 u 2012. godini. To je pad od više nego 48 procenata.

Broj zaposlenih u sektoru vađenja ruda i kamena je smanjen sa 4.132 u 2001. godini, na 1.893 u 2012, dok je u istom periodu u sektoru proizvodnja električne energije, gasa i vode, broj zaposlenih smanjen sa 5.772 na 3.094.

Više nego radnici, u Crnoj Gori je, kada je o radništvu riječ, ugrožena jedino radnička solidarnost. Radnički štrajkovi po pravilu su slike pregaženih ljudi koji bez iđe ikakve podrške, pokušavaju da izmole pokojeg vladinog činovnika da za njih izdvoji malo dragocjenog vremena. I nešto slaže.

Podaci jesu tužni, ali je najbrojnija sindikalna organizacija u Crnoj Gori Savez sindikata, odlučila da udari brigu na veselje. Praznik rada će obilježiti protestnom šetnjom i završiti muzičkim hepeningom. ,,Cilj je da ovogodišnje praznike provedemo sa mladima, uz dobru muziku i zabavu. Pretpostavljamo da će se odazvati našem pozivu zato što u ekonomskoj krizi mnogi od njih neće otići na turistička putovanja i izlete, jer za to nemaju novca”, objasnio je generalni sekretar Marko Nikčević. Kazao je da će to biti prilika da iskusni sindikalni aktivisti skrenu pažnju mladima na to da ih u budućnosti čeka i te kako surova borba za svako novo radno mjesto, sa čim oni moraju već danas da se upoznaju. „Zamislimo se nad činjenicom da trenutno u Crnoj Gori osam hiljada visokoškolaca čeka posao”, pozvao je Nikčević. Prigodno, čelnici SSSCG ukazali su na ogromne probleme koje im pravi – Zakon o finansiranju političkih partija.

Iz Unije slobodnih sindikata su ocijenili da su dvije grupe radnika, oni bez ugovora i oni sa ugovorom, jednako bez prava. Prvi nemaju pravo na godišnji odmor, strahuju od otkaza, nemaju fiksno radno vrijeme, nemaju osiguranje, nemaju definisanu zaradu. Drugi doskoro nisu imali Opšti kolektivni ugovor kako bi definisali svoja prava. Crnogorski radnik od svoje plate, pa i da je ona viša od crnogorskog prosjeka – a nije, ne može da preživi cijeli mjesec, kažu u USS.

Vlada k'o vlada, hrli u Evropu. Povodom 28. aprila, koji Međunarodna organizacija rada obilježava kao Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja javili su kako će, zajedno sa drugim državnim institucijama, nastaviti da rade na promociji prevencije zaštite na radu i zdravstvene kulture u cilju unapređenja ove oblasti u Crnoj Gori. Tako će se u toku 2014. i 2015. godine realizovati kampanja, koju je na evropskom nivou pokrenula Evropska agencija za zaštitu i zdravlje na radu, pod nazivom Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta. Sopstveni doprinos oblikovanju kampanje, naša ministarstva će dati primjenom djelotvornog sistema uklanjanja stresa i kreiranjem zdravih radnih mjesta uz pomoć partijske knjižice.

Umornoj i sitoj svega, većini građana Crne Gore Prvi će maj, ipak, donijeti nešto dobro. Nekoliko dana da se počine.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo