Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ KENANA HRAPOVIĆA: Privilegovan i za privilegovane

Objavljeno prije

na

Prvi, četvorogodišnji, mandat prvog čovjeka Fonda za zdravstveno osiguranje Kenana Hrapovića istekao je proteklog marta. Nakon konkursa, Upravni odbor Fonda jednoglasno je predložio Hrapovića za nove četiri godine na poziciji direktora. Vlada je potvrdila tu odluku. Narečeni će, dakle, do 2018. godine voditi jednu od najvažnijih institucija u lancu zdravstvenog sistema. Očigledno, mjesto je i bilo rezervisano za njega: jedini je priložio kandidaturu.

Obrazloženo je, opštim mjestima: ,,Ponudio je kvalitetan program rada: jasan, sadržajan, sa jasno definisanom vizijom razvoja Fonda. Najavio je da će poštovati Etički kodeks koji je usvojen 2012. godine. Hrapović je ispunjavao sve uslove konkursa, a i u prethodnom mandatu je kvaliteno obavljao posao.”

Hrapovićevo direktorovanje, prvo četvorogodište, obilježavaju ozbiljne sumnje, o kojima je Monitor u više navrata pisao, da u sprezi, sa pretežno Kliničkim centrom Crne Gore (direktor Milan Mijović), kroz tendere Fonda, otvara teren privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala.

Šema je slična onoj koja je začeta 2008. godine, sa firmom Urion, distributer Simensa, koji je optužen da je u zemljama Jugoistočne Evrope davao mito za velike poslove. Kada dobija najunosniji posao – u vrijednosti od oko osam miliona eura (riječ je o 2008. godini) – Urion ne ispunjava Zakonom određene uslove za dobijanje dozvole za promet medicinske opreme i materijala. Čak ni dvije i po godine kasnije! Nije imao ni zakonom predviđeni stručni kadar za promet medicinskih sredstava i medicinskih proizvoda. To nije bila smetnja.

Prema podacima Direkcije za javne nabavke, Urion godišnje od zdravstvenih ustanova dobije poslove vrijedne više miliona eura. Tokom 2009. na tenderima je dobio poslove od oko šest miliona eura, uprkos tome što nije bila registrovana za trgovinu ljekovima i medicinskom opremom. Naredne godine, kada je Kenan Hrapović preuzeo Fond, Urion od njega dobija skoro četiri miliona eura.

Dvije privatne farmaceutske kompanije već godinu vode pravnu bitku protiv nadležnih zdravstvenih institucija. One su na tender čiji je naručilac Fond, za potrebe Javnih zdravstvenih ustanova, ponudili moderniju i jeftiniju opremu nego konkurencija. Ipak, iako propisuje zakon, nijesu završili prvorangirani. Upravni sud poništio je takvu odluku.

Prostor za sumnje u procese privilegovanja pojedinih firmi proširen je Vladinom Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova Crne Gore (na predlog Ministarstva zdravlja), koja je stupila na snagu u ovo doba prošle godine. Fond, potom, upućuje dva poziva za prikupljanje ponuda. Jedan za ustanove u mreži, na kojem učestvuju samo izabrani Odlukom, i drugi za ostale privatne ustanove za određene oblasti.

Sagovornik iz zdravstva, koji je insistirao na anonimnosti, tim povodom kaže: ,,Ministarstvo je sebi dalo za pravo da u saradnji sa Fondom formira mrežu ustanova bez precizno definisanih uslova i mogućnosti da se proces odabira kontroliše. Opet su privilegovani dobili priliku da dobiju poslove bez borbe i ravnopravnih uslova”.

Prema raspoloživim podacima reklo bi se da su privilegovane i neke firme koje su van države. Recimo beogradska klinika Miloš. Tamo, svake godine, Fond šalje ogroman broj pacijenata, iako u zemlji postoje klinike koje na visokom nivou obavljaju iste vrste medicinskih zahvata. Prema podacima koje nam je ustupio Fond – broj pacijenata koji se šalju u kliniku Miloš svake godine se drastično povećava: 2011. na liječenje, kontrolu i dijagnostiku upućeno je 245 osiguranika; 2012. – 695 osiguranika; 2013. -1188 osiguranika; a od 01.01. do 30. 04. 2014. godine izdato je 574 uputa. Na liječenje je upućeno 2.386 osiguranika, na kontrolu 274 i na dijagnostiku 42.

Iz Fonda su nam saopštili: ,,U cilju prevazilaženja problema dugog čekanja naših osiguranika upućenih u javne zdravstvene ustanove Srbije na operativne zahvate koji se ne rade u Kliničkom centru Crne Gore, a na predlog Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore, dana 05.05.2011.godine sklopljen je ugovor sa Miloš klinikom – Specijalnom bolnicom za oftalmologiju u Beogradu, koja je od više klinika koje su dostavile ponude, ponudila najpovoljnije uslove za liječenje crnogorskih pacijenata i edukaciju ljekara. Pacijenti iz Crne Gore se upućuju na liječenje u ovu ustanovu isključivo na predlog konzilijuma oftalmologa Kliničkog centra Crne Gore.”

Izvori Monitora, koji su insistirali na anonimnosti, tvrde da su neke privatne domaće klinike opremljene i da imaju kadar koji pruža sve oftalmološke operacije opisane u dijelu usluga za koje se pacijenti šalju u Beograd. Smatraju da toliki broj poslatih pacijenata u inostranstvo, koji povlači i ogroman odliv novca, pokazuje da Fond ne radi svoj posao, jer upravo Fond donosi konačnu odluku na predlog Kliničkog centra o slanju pacijenata.

U privilegovanju se ide i dalje. Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova obuhvaćene su i dvije firme čiji je stoprocentni osnivač supruga direktora Fonda Maida Hrapović. Ona je, tokom druge godine muževljevog mandata, u razmaku od samo nekoliko mjeseci osnovala dvije stomatološke ordinacije: ZUB, 5. marta 2012. godine i DENT-ES četiri mjeseca kasnije, 3. jula 2012.

Na sajtu „moderno opremljene ordinacije u City kvartu, DENT-ES”, stoji: „Iz oblasti ortodoncije ordinacija DENT-ES ima ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje tako da djeca mogu dobiti mobilne ortodontske aparate besplatno sa ovjerenom zdravstvenom knjižicom.” Gospođa Hrapović ima ugovor sa gospodinom Hrapovićem.

Indikativno: na spisku privatnih podgoričkih ambulanti (na prilično ažuriranom sajtu Fonda) koje se bave ortodoncijom, a sa kojima je Fond potpisao ugovor, ne nalazi se firma DENT-ES, za razliku od firme ZUB.

Gospođa Hrapović je zaposlena u MUP-u Crne Gore. Tamo takođe radi u stomatološkoj ordinaciji. Koncem pretprošle godine podigla je dva kredita – stambeni, od 30.500 eura i još jedan od 30.000 eura. Vozi Hyndai iz 2011.

Suprug Hrapović, na čije ime se vodi stan u Podgorici od 117m2, osim Fonda (plata 1116 eura) sakupljao je funkcije. Počeo je u MUP-u 1991. godine na poslovima inspektora za suzbijanje privrednog kriminaliteta. Od 1992. do 1993. godine je inspektor finansijske policije. Od 1993. do 2000. godine na poslovima je rukovodioca Agencije za zaštitu autorskih prava u Centru savremene umjetnosti. Od aprila mjeseca 2000. radio je kao pomoćnik Sekretara Republičkog sekretarijata za razvoj Vlade, na poslovima rukovodioca Sektora za bilanse, regionalni razvoj i vanprivredne djelatnosti. Potom, uz Fond, 2012. godine, u jednom trenutku bio je i u: Savjetu za privatizaciju, KHOV-u, Socijalnom savjetu i Hemomontu.

Upućeni tvrde da mu političku pozadinu pruža kum, potpredsjednik SDP-a, Vujica Lazović. Hrapović se našao i na odborničkoj listi SDP-PCG Evropsko lice Podgorice za izbore u glavnom gradu.

Kenan Hrapović: ,,Supruga nije privilegovana”

,,Dr Maida Hrapović, specijalista ortopedije vilica, je potpisala ugovor o zakupu za postojeću stomatološku ambulantu koja nije bila u funkciji u Osnovnoj školi Maksim Gorki, za pružanje usluga izabranog doktora stomatologa. Takođe, osnivač je stomatološke ambulante za pružanje usluga iz oblasti ortopedije vilica-ortodoncije.

Za navedene stomatološke ambulante dobijeno je odobrenje Ministarstva zdravlja o ispunjavanju uslova u pogledu prostora, opreme i kadra, na osnovu čega su upisane u registar privrednih subjekata kod Privrednog suda u Podgorici (CRPS), u skladu sa zakonom.

Obje ambulante su u ugovornom odnosu sa Fondom za zdravstveno osiguranje, tako da su obuhvaćene Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova. Ugovori su zaključeni na osnovu odluke Komisije o izboru, a nakon upućenog javnog poziva od strane Fonda za zdravstveno osiguranje. S obzirom da su obje ambulante ispunjavale uslove za pružanje stomatoloških, odnosno ortodonskih usluga, izabrane su za zaključivanje ugovora sa Fondom, u skladu sa zakonom”.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo