Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MURINO: NASILJE NAD PORODICAMA ŽRTAVA NATO BOMBARDOVANJA: Država traži da vrate pare

Objavljeno prije

na

Država Crna Gora je opet odlučila da demonstira silu prema – žrtvama. Ovaj put murinskim. Zatražila je od porodice žrtava stradalih u bombardovanju te varošice 1999. godine, da vrati novac koji im je dodijeljen po osnovu odštete, nakon što je Vrhovni sud preinačio ranije pravosnažne presude nižih sudskih instanci

Pema riječima advokata ovih porodica Velije Murića takav razvoj događaja predstavlja apsurd. On je poručio da će u slučaju da dođe do toga da porodice budu zaista morale da vrate novac, o tome obavijestiti sve relevantne međunarodne adrese.

Murić kaže da slučaj oštećene porodice iz Murine govori i mnogo toga o crnogorskom pravosuđu. „Prvostepeni sud je dosudio porodici odštetu za duševnu bol a takođe i izgradnju spomenika. Drugostepeni sud je potvrdio tu presudu. Ja sam presudu izvršio u kratkom vremenu, jer je pravosnažnost davala mogućnost izvršenja. Radi se o iznosu od 80 hiljada eura. Vrhovni sud je preinačio i jednu i drugu presudu i odbio tužbeni zahtjev. Porodica je primila novac i potrošile ga. Država Crna Gora traži da murinske žrtve vrate novac u izvršnom postupku”, kaže Murić.

On objašnjava zbog čega i po kojem pravnom osnovu kao advokat osporava tu činjenicu.

„Na potezu je Osnovni sud u Podgorici koji je dozvolio kontraizvršenje. Ja sam prigovorio tome. Očekujem odluku suda da li porodica da vrati ili ne vrati novac. Ako bude morala da ga vrati – svijet će znati za taj slučaj. Pravne argumente imam. Upoznaću sve relevantne adrese međunarodne zajednice. Ovaj slučaj govori koliko je Crna Gora pravna država”, priča Murić.

Advokat porodica murinskih žrtava pita ako je pravosuđe jedna cjelovita institucija od više segmenata – prvostepenih, drugostepenih, Vrhovnog suda, Sudskog savjeta i ostalog, zbog čega se u jednom istom sudu, o istom događaju, u jednoj presudi usvaja tužbeni zahtjev, a u drugom odbija?

„Zbog čega drugostepeni sud potvrđuje prvostepenu presudu da se usvaja tužbeni zahtjev porodice sa Murina, i tu presudu potpisuje jedan doktor pravnih nauka i sudija Višeg suda u Podgorici, neću govoriti o imenima, a Vrhovni sud preinačuje i odbija tužbeni zahtjev. Ja tu presudu doživljavam kao pad crnogorskog pravosuđa. Papiri će trajati, a imena će se mijenjati. Vidjećemo dokle”, poručuje Murić.

On izražava ogorčenje odnosom koji država Crna Gora pokazuje prema ovom slučaju, optužujući je istovremeno da je nečinjenjem kriva za taj tragični događaj, s kraja aprila 1999. godine, kada je stradalo šest nedužnih civila, među kojima i troje maloljetne djece.

Murić podsjeća da slučaju žrtava granatiranja Murine nije podignut ni spomenik, niti je, kako kaže, učinjen državnički obzir prema porodicama žrtava kako treba.

„ Porodice su lutale od beogradskih advokatskih kancelarija do ne znam koga. Došli su kod mene, i onda smo se okupili u Domu kulture u Murini. Obećao sam im da ću pravno opservirati slučaj i odlučio sam se na podnošenje tužbi protiv države Crne Gore”, kaže Murić.

Prema njegovim riječima u Crnoj Gori ne postoji volja ni želja da se ratni zločini privedu kraju. „Ja slučaj Murina smatram klasičnim zločinom. I šta se dogodilo? Vrhovni sud hladnokrvno, pravnički zauzima stav da u radnjama mogućih odgovornih nema elemenata krivičnog djela. Time je trebalo da se bavi Vrhovni državni tužilac, jer objektivna odgovornost postoji. Neko ne želi da se priča oko ratnih zločina privede kraju. Iza toga su političke strukture”, smatra Murić.

On tvrdi da je bombardovanje Murine od strane NATO alijanse bilo najavljeno, i optužuje državu Crnu Goru da nije učinila ništa da obavijesti građane da se sklone.

„Bombardovanje Murine je bilo apsolutno najavljeno. Ja imam tekst, javno objavljen, gdje je komandant NATO snaga Vesli Klark potvrdio da je svaki nalet i prelet NATO aviona najavljen, i znalo se kada uzlijeću avioni sa Aviana, u kom pravcu će da idu. Oni su to činili i najavljivali, kako su tvrdili, iz humanitarnih razloga. To što u Murini ni lokalni organi, policija ili vojska, nijesu stavili do znanja tim ljudima da se sklone, to je stvar države Crne Gore. Pouzdano vam mogu reći da je Crna Gora bila dužna to da učini, odgovorna je zato što to nije učinila, i moralno i ljudski i tradicionalno. Jer te žrtve su nedužne”, kazao je Murić.

Advokat Murić objašnjava da je Murina bila važna vojna tačka.

„Most na Murini je kratka veza sa Kosovom. Ponavljam bombardovanje je bilo apsolutno najavljeno. Vlast Crne Gore koja je kontrolisala granicu nije preduzela ono što je bila dužna po Ustavu i zakonu, da obavijesti ili uzbuni građanstvo”, precizira Murić.

On pojašnjava i zašto se odlučio da podnese tužbu protiv Crne Gore, kada Crna Gora nije granatirala.

„Crna Gora je odgovorna za sve ono što se događa na njenim prostorima. Odgovorna je sa aspekta, kako mi pravnici kažemo, takozvane objektivne odgovornosti, sa aspekta pravičnosti. Na drugoj strani odgovorna je zbog takozvanog nečinjenja koje pravo poznaje kao svojevrsnu odgovornost”, kaže Murić.

Prema njegovim riječima država nije preko svojih institucionalnih organa, u skladu sa Ustavom, obezbijedila građanima miran život.

„Neko će reći pa gdje je Crna Gora, a gdje je NATO. Ustavna odgovornost stoji, bez obzira je li onaj jači ili nije jači”, kaže Murić.

On napominje da je u toku sudskih postupaka nailazio na broje probleme.

„Prije svega postojala je nevjerovatna autističnost države kada se radi o odgovornosti i moralnom osjećaju koji je ona ispoljila preko svojih pravnih zastupnika da bi izbjegla da plati štetu porodicama, koja im po zakonu pripada”, ističe advokat porodica žrtava stradalih u bombardovanju Murine.

Murić naglašava da i ovaj slučaj pokazuje da crnogorsko pravosuđe nije slobodno.

„Pravosuđe je zavisno. Smatram da je ono ispolitizovano i to ne zato što pravosuđe to želi, nego zato što ova Crna Gora još želi da to tako bude”.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo