Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI: Strah i nada

Objavljeno prije

na

Desetak dana pred izbore na kojima će dvije trećine građana Crne Gore birati lokalnu vlast jasno je da će i ovi izbori biti održani u istim uslovima kao i svi prethodni. Zloupotrebe državnih dobara za partijske potrebe, kupovina ličnih karata, brljanja po biračkim spiskovima, prazna obećanja nijesu incidenti već način na koji vlast učestvuje na izborima. Usputne prljavštine u kampanji namnožile su se i utemeljile tako i toliko da mirne duše možemo govoriti o glibavoj, ne prljavoj kampanji.

Najrasprostranjenija, vjerovatno i najveća zloupotreba državnih dobara na ovim izborima je bila kampanja državnih institucija i firmi protiv Zakona o finansiranju političkih partija. Partijski marš podrazumijevao je da iz sata u sat stižu vijesti o tome kako, zahvaljujući zakonu koji su izglasale opozicija i Socijademokratska partija, neće biti studentskih kredita, naknada za porodilje, pomoći za invalide, sezonskih radnika, honorarnih saradnika. Život će, bezbroj puta je objasnio ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, stati. Evo, ne stade. Na terenu je stizalo dotle da su direktorice po školama objašnjavale roditeljima kako dječije priredbe neće moći da se organizuju jer se, zbog Zakona o finansiranju političkih partija, za to ne smiju trošiti školski novci. Iako je vascijeli državni aparat bio uključen u sprovođenje akcije, ne bi se reklo da je vlast ubilježila neki važan dobitak. Prosto je: svak odveć dobro zna gdje su pare i koliko je DPS-u stalo do poštovanja propisa i sličnih lanjskih snjegova.

Još na početku kampanje šef Demokratske partije socijalista Milo Đukanović odredio je njen osnovni tok: ako njegova partija izgubi na izborima u Podgorici, nestade država Crna Gora. Sljedbenicima je ostalo da smišljaju varijacije na temu.

Nosilac liste i kandidat za gradonačelnika koalicije Za evropsku Podgoricu – Milo Đukanović Slavoljub Migo Stijepović pozvao je iz Gornje Gorice građane Podgorice da glasaju za ,,onog kandidata koji će rješavati njihove probleme, a ne za one čiji je prevashodni cilj destabilizacija Vlade”. Kiša je, đavo je ponio, donekle ugrozila impozantnost skupa na kom je Stijepović predstavio projekat Doma za stare i nemoćne. Mnogo bi bolje izgledale đevojke koje su držale panoe sa kompjuterskom slikom budućeg doma i petnaestak prikupljenih penzionera, kao i sam Migo, da su bili bez kišobrana. Dom će moći da primi 210 ljudi, koštaće pet miliona eura i zaposliće 90 ljudi, objasnio je DPS-ov kandidat.

Krasotu je pomalo narušilo kad je objavljeno da je najava izgradnje istog tog Doma bila dio kampanje za podgoričke lokalne izbore 2010. Iz SNP-a su podsjetili da je u izbornom programu DPS-a pod nazivom „Naš program govori djelima – Sigurno za evropsku Podgoricu – dr Miomir Mugoša” tada blistala fotografija Doma starih u Donjoj Gorici. ,,Ne samo da ni poslije četiri godine od ovog DPS-ovog obećanja nema ni jednog kamenčića kao znaka da su radovi započeli, već ni u Budžetu Glavnog grada za 2014. godinu nije predviđen niti jedan cent za realizaciju ovog, prije četiri godine pompezno obećanog, investicionog projekta”, precizirano je u saopštenju nosioca Izborne liste SNP-a Alekse Bečića.

Gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša uredno promoviše Stijepovića objašnjavajući kako mu ostavlja uređenu Podgoricu, on samo treba da produži. Upućeni ukazuju da je tokom posljednjih mjeseci propalo više tendera važnih za razvoj grada i, naravno, gromoglasno najavljivanih: tender za projekat za prečišćavanje ot-padnih voda, za gradsku televiziju, gradsko pozorište.

Opozicija tvrdi da je riječ o osveti Miomira Mugoše sopstvenoj partiji koja ga je zamijenila Migom, ali i o nesposobnosti gradske vlasti da ispuni ono što je obećavala. Ko će mu ga znati.

Prevashodno zbog problema sa maternjim jezikom Slavoljub Stjepović je tokom kampanje postao internet atrakcija. Da zabava koju Migo proizvodi nema nikakve veze sa njegovom ,,operativnošću” i da bi njegov izbor mogao značiti još rigidniji način vladanja Podgoricom od Mugošinog, pokazuje gvozdena partijska disciplina uvedena u prosvjeti tokom njegovog mandata. Jednostavnije: činjenica da je smiješan, ne znači da nije opasan.

O uobičajenim izbornim radnjama ovih dana je Demokratski front pisao Državnoj izbornoj komisiji i Delegaciji Evropske unije tvrdeći da se u partijske svrhe zloupotrebljavaju Domovi zdravlja, Pošta, Kulturni centar Budo Tomović, Pozorište za djecu u Glavnom gradu, ministarstva.

Kako su objasnili iz DF-a, DPS prostorije državnih organa koristi za sastanke sa aktivistima i kao mjesta za mini štabove. ,,Posebno je zabrinjavajuće to što su predmet ove zloupotrebe prostorije domova zdravlja koji treba da služe za zdravstvenu zaštitu svim građanima, a ne mjesto partijskog okupljanja i političke zloupotrebe. Ovakav presedan vjerujemo da nije zabilježen u istoriji izbornih procesa”, piše u pismu DF-a.

Budući da je Snimak, gledajući iz ugla državnog tužilaštva, uzalud odjekivao, DPS nije imao razloga da od svojih predizbornih običaja odustane. Dodatni napori uloženi su u pokušaje optuživanja onih koji objavljuju snimke kako rade nezakonite stvari i, prirodno, ruše državu. ,,Umjesto da tužilaštvo i policija ispituju slučajeve kupovine glasova, svi postupci koje su oni do sada sprovodili bili su isključivo usmjereni na otkrivanje identiteta lica koja su otkrila kupovinu ličnih karata, snimanjem razgovora ili nekim drugim metodama”, ukazao je MANS.

Predsjednik Odbora DPS-a Glavnog grada Vladan Vučelić optužio je danas na konferenciji za novinare MANS i Dan da u javnost iznose lažne optužbe: ,,Manipulacije koje iznose i režiraju MANS i Dan su u službi Demokratskog fronta i imaju za cilj da unesu nemir među poštene građane i destabilišu Crnu Goru uoči lokalnih izbora”. On je zatražio ,,zaštitu od državnih organa i procesuiranje svih kreatora optužbi o navodnoj kupovini ličnih karata”.

Iz MANS-a su odgovorili da bi Vučelić, umjesto što optužuje MANS da ,,unosi nemir” među građane, mogao građanima i javnosti Crne Gore da objasni kako je moguće da se na izbornoj listi njegove partije u Pljevljima nalaze osobe protiv kojih se vodi krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonite raspodjele socijalne pomoći uoči parlamentarnih izbora 2012. godine.

Iz MANS-a su ukazali i da je, u posljednjih 13 mjeseci, od predsjed-ničkih izbora do danas, u birački spisak upisano oko 14,5 hiljada, a izbrisano preko 7,2 hiljada ljudi. Od novoupisanih birača, po njihovim podacima, 1.453 je starijih od 40 godina, „što znači da se radi o ljudima koji već dugo žive u Crnoj Gori, i sad se prvi put upi-suju u birački spisak, što je apsolutno neshvatljivo”. Ponovo su istakli primjere birača koji su u spisak upisani po dva puta.

O lokalnim izborima u gradovima koji nijesu glavni i dalje se vrlo malo govori. Jedino nas je obradovalo da je u Bijelom Polju i Baru bio Malik Obama, predsjednik Međunarodne fondacije mira Barak Husein Obama, brat američkog predsjednika. Sa rukovodstvom Balkanskog kluba mira i predsjednikom bjelopoljske opštine Aleksandrom Žurićem razgovarao je o značaju mira na ovim prostorima, ali i o razvojnim projektima za koje je, kako je rekao, vrlo zainteresovan. Prošlog marta novine su objavljivale kako je pedesetčetvorogodišnji računovođa Malik Obama, polubrat američkog predsjednika Baraka Obame, na izborima za guvernera na zapadu Kenije dobio jedan odsto glasova. Pa sad čovjek nečim mora da se zanima.

Fakat da je u kampanji sve isto, ne znači da će isti biti i izborni rezultati. O tome više govori DPS-ov strah nego nada ostalih.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo