Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI: Strah i nada

Objavljeno prije

10 godina

na

migo

Desetak dana pred izbore na kojima će dvije trećine građana Crne Gore birati lokalnu vlast jasno je da će i ovi izbori biti održani u istim uslovima kao i svi prethodni. Zloupotrebe državnih dobara za partijske potrebe, kupovina ličnih karata, brljanja po biračkim spiskovima, prazna obećanja nijesu incidenti već način na koji vlast učestvuje na izborima. Usputne prljavštine u kampanji namnožile su se i utemeljile tako i toliko da mirne duše možemo govoriti o glibavoj, ne prljavoj kampanji.

Najrasprostranjenija, vjerovatno i najveća zloupotreba državnih dobara na ovim izborima je bila kampanja državnih institucija i firmi protiv Zakona o finansiranju političkih partija. Partijski marš podrazumijevao je da iz sata u sat stižu vijesti o tome kako, zahvaljujući zakonu koji su izglasale opozicija i Socijademokratska partija, neće biti studentskih kredita, naknada za porodilje, pomoći za invalide, sezonskih radnika, honorarnih saradnika. Život će, bezbroj puta je objasnio ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, stati. Evo, ne stade. Na terenu je stizalo dotle da su direktorice po školama objašnjavale roditeljima kako dječije priredbe neće moći da se organizuju jer se, zbog Zakona o finansiranju političkih partija, za to ne smiju trošiti školski novci. Iako je vascijeli državni aparat bio uključen u sprovođenje akcije, ne bi se reklo da je vlast ubilježila neki važan dobitak. Prosto je: svak odveć dobro zna gdje su pare i koliko je DPS-u stalo do poštovanja propisa i sličnih lanjskih snjegova.

Još na početku kampanje šef Demokratske partije socijalista Milo Đukanović odredio je njen osnovni tok: ako njegova partija izgubi na izborima u Podgorici, nestade država Crna Gora. Sljedbenicima je ostalo da smišljaju varijacije na temu.

Nosilac liste i kandidat za gradonačelnika koalicije Za evropsku Podgoricu – Milo Đukanović Slavoljub Migo Stijepović pozvao je iz Gornje Gorice građane Podgorice da glasaju za ,,onog kandidata koji će rješavati njihove probleme, a ne za one čiji je prevashodni cilj destabilizacija Vlade”. Kiša je, đavo je ponio, donekle ugrozila impozantnost skupa na kom je Stijepović predstavio projekat Doma za stare i nemoćne. Mnogo bi bolje izgledale đevojke koje su držale panoe sa kompjuterskom slikom budućeg doma i petnaestak prikupljenih penzionera, kao i sam Migo, da su bili bez kišobrana. Dom će moći da primi 210 ljudi, koštaće pet miliona eura i zaposliće 90 ljudi, objasnio je DPS-ov kandidat.

Krasotu je pomalo narušilo kad je objavljeno da je najava izgradnje istog tog Doma bila dio kampanje za podgoričke lokalne izbore 2010. Iz SNP-a su podsjetili da je u izbornom programu DPS-a pod nazivom „Naš program govori djelima – Sigurno za evropsku Podgoricu – dr Miomir Mugoša” tada blistala fotografija Doma starih u Donjoj Gorici. ,,Ne samo da ni poslije četiri godine od ovog DPS-ovog obećanja nema ni jednog kamenčića kao znaka da su radovi započeli, već ni u Budžetu Glavnog grada za 2014. godinu nije predviđen niti jedan cent za realizaciju ovog, prije četiri godine pompezno obećanog, investicionog projekta”, precizirano je u saopštenju nosioca Izborne liste SNP-a Alekse Bečića.

Gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša uredno promoviše Stijepovića objašnjavajući kako mu ostavlja uređenu Podgoricu, on samo treba da produži. Upućeni ukazuju da je tokom posljednjih mjeseci propalo više tendera važnih za razvoj grada i, naravno, gromoglasno najavljivanih: tender za projekat za prečišćavanje ot-padnih voda, za gradsku televiziju, gradsko pozorište.

Opozicija tvrdi da je riječ o osveti Miomira Mugoše sopstvenoj partiji koja ga je zamijenila Migom, ali i o nesposobnosti gradske vlasti da ispuni ono što je obećavala. Ko će mu ga znati.

Prevashodno zbog problema sa maternjim jezikom Slavoljub Stjepović je tokom kampanje postao internet atrakcija. Da zabava koju Migo proizvodi nema nikakve veze sa njegovom ,,operativnošću” i da bi njegov izbor mogao značiti još rigidniji način vladanja Podgoricom od Mugošinog, pokazuje gvozdena partijska disciplina uvedena u prosvjeti tokom njegovog mandata. Jednostavnije: činjenica da je smiješan, ne znači da nije opasan.

O uobičajenim izbornim radnjama ovih dana je Demokratski front pisao Državnoj izbornoj komisiji i Delegaciji Evropske unije tvrdeći da se u partijske svrhe zloupotrebljavaju Domovi zdravlja, Pošta, Kulturni centar Budo Tomović, Pozorište za djecu u Glavnom gradu, ministarstva.

Kako su objasnili iz DF-a, DPS prostorije državnih organa koristi za sastanke sa aktivistima i kao mjesta za mini štabove. ,,Posebno je zabrinjavajuće to što su predmet ove zloupotrebe prostorije domova zdravlja koji treba da služe za zdravstvenu zaštitu svim građanima, a ne mjesto partijskog okupljanja i političke zloupotrebe. Ovakav presedan vjerujemo da nije zabilježen u istoriji izbornih procesa”, piše u pismu DF-a.

Budući da je Snimak, gledajući iz ugla državnog tužilaštva, uzalud odjekivao, DPS nije imao razloga da od svojih predizbornih običaja odustane. Dodatni napori uloženi su u pokušaje optuživanja onih koji objavljuju snimke kako rade nezakonite stvari i, prirodno, ruše državu. ,,Umjesto da tužilaštvo i policija ispituju slučajeve kupovine glasova, svi postupci koje su oni do sada sprovodili bili su isključivo usmjereni na otkrivanje identiteta lica koja su otkrila kupovinu ličnih karata, snimanjem razgovora ili nekim drugim metodama”, ukazao je MANS.

Predsjednik Odbora DPS-a Glavnog grada Vladan Vučelić optužio je danas na konferenciji za novinare MANS i Dan da u javnost iznose lažne optužbe: ,,Manipulacije koje iznose i režiraju MANS i Dan su u službi Demokratskog fronta i imaju za cilj da unesu nemir među poštene građane i destabilišu Crnu Goru uoči lokalnih izbora”. On je zatražio ,,zaštitu od državnih organa i procesuiranje svih kreatora optužbi o navodnoj kupovini ličnih karata”.

Iz MANS-a su odgovorili da bi Vučelić, umjesto što optužuje MANS da ,,unosi nemir” među građane, mogao građanima i javnosti Crne Gore da objasni kako je moguće da se na izbornoj listi njegove partije u Pljevljima nalaze osobe protiv kojih se vodi krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonite raspodjele socijalne pomoći uoči parlamentarnih izbora 2012. godine.

Iz MANS-a su ukazali i da je, u posljednjih 13 mjeseci, od predsjed-ničkih izbora do danas, u birački spisak upisano oko 14,5 hiljada, a izbrisano preko 7,2 hiljada ljudi. Od novoupisanih birača, po njihovim podacima, 1.453 je starijih od 40 godina, „što znači da se radi o ljudima koji već dugo žive u Crnoj Gori, i sad se prvi put upi-suju u birački spisak, što je apsolutno neshvatljivo”. Ponovo su istakli primjere birača koji su u spisak upisani po dva puta.

O lokalnim izborima u gradovima koji nijesu glavni i dalje se vrlo malo govori. Jedino nas je obradovalo da je u Bijelom Polju i Baru bio Malik Obama, predsjednik Međunarodne fondacije mira Barak Husein Obama, brat američkog predsjednika. Sa rukovodstvom Balkanskog kluba mira i predsjednikom bjelopoljske opštine Aleksandrom Žurićem razgovarao je o značaju mira na ovim prostorima, ali i o razvojnim projektima za koje je, kako je rekao, vrlo zainteresovan. Prošlog marta novine su objavljivale kako je pedesetčetvorogodišnji računovođa Malik Obama, polubrat američkog predsjednika Baraka Obame, na izborima za guvernera na zapadu Kenije dobio jedan odsto glasova. Pa sad čovjek nečim mora da se zanima.

Fakat da je u kampanji sve isto, ne znači da će isti biti i izborni rezultati. O tome više govori DPS-ov strah nego nada ostalih.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo