Povežite se sa nama

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Ovakav sporazum je ranije potpisan, na osnovu ovlašćenja iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ) i kasnije opet potvrđen od Srbije kao njene pravne nasljednice. S obzirom da predsjednik države i šef Vlade nisu uputili poziv Dodiku, prilično je jasno da je ovaj Dodikov potez više provokacija, ili opipavanje pulsa. Mandić se nadovezao da će po pitanju prijedloga specijalnih veza otvoriti dijalog sa predstavnicima vlasti i opozicije rekavši da ga je bivša vlast odbila ali da on ne vidi problem u tome kao što ni saradnja sa susjednom Albanijom i Srbijom nije problem.

Iako se često navodi da između Crne i Gore i njenog zapadnog susjeda nema otvorenih pitanja, o problemu korištenja voda Rijeke Trebišnjice i Bilećkog jezera i neplaćanju naknada Crnoj Gori se i dalje šuti kao i u vrijeme vladavine nekadašnjeg Dodikovog prijatelja Mila Đukanovića. Prema procjeni Univerziteta Crne Gore, oko 24 odsto zapremine jezera pripada Crnoj Gori i za korištenje te vode ni Hrvatska ni BiH ne plaćaju naknade već više od trideset godina iako Crna Gora na to ima pravo prema svim međunarodnim konvencijama i običajnom pravu. U doba SFRJ naknade su redovno isplaćivane opštini Nikšić od 1971. do 1992. kada je izbio rat. Hrvatska i danas daje BiH 50 odsto električne energije koju proizvodi Hidroelektrana Dubrovnik od slivova iz BiH i Crne Gore.

Možda jednog dana se bude moglo ispitati da li je Đukanović pravio neke privatne dilove sa Dodikom i Hrvatima oko tih naknada, ali tu priču Mandić ne želi ni pomenuti a kamoli potencirati. O Bilećkom jezeru je govorio u budućem vremenu kao onome što su “tek potencijali koji će donijeti korist”. Njegova Nova srpska demokratija (NSD) je “sestrinska stranka” sa Dodikovom Strankom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa kojim ima “najbolje moguće odnose”. Dodik i Mandić su zajedno  posjetili i grob bivšeg mitropolita Amfilohija u Sabornom hramu. NSD koji je opet nedavno izabrao Mandića za predsjednika ima sestrinske odnose i sa Srpskom naprednom strankom (SNS) srbijanskog autokrate Aleksandra Vučića. Mandić ne želi koristiti bratske i prijateljske odnose da pita Vučića zbog čega štiti osuđenog šefa organizovane kriminalne grupe iz Budve i ne isporučuje ga “bratskoj Crnoj Gori”.

Mandić je nekoliko puta, od kada je izabran za šefa Skupštine, naglašavao da je prioritetni cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj Uniji (EU) kao i da će se kroz članstvo u EU Srbi u ostalim državama spojiti opet zajedno u jednom prostoru.

No, da je NSD spremna da stavi pod noge borbu protiv organizovanog kriminala, vladavinu prava i samu Crnu Goru kao državu upućuje podaničko ponašanje dijela njenih lokalnih i državnih funkcionera prema šefu režima u Beogradu i kriminalnim strukturama bliskim vlasti. Osim javne podrške i prisustva u izbornom štabu SNS-a tokom izborne noći, mnogi funkcioneri NSD-a se ponašaju kao da im je Srbija matična zemlja i kao da je Beograd nadležan za rješavanje njihovih problema. Na takve izlive podaništva susjednoj državi Andrija Mandić nije ni jednom javno reagovao.

Nacionalistički ostrašćen gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš je prije nekoliko dana imao sastanak sa gospodarem Srbije oko problema toplifikacije Pljevalja i izgradnje dalekovoda koji je “trenutno najveći problem pljevaljskog kraja” jer radove treba da izvede firma u kojoj su ljudi bliski srbijanskom predsjedniku. Vlasnik Kodar energomontaže Beograd Ivan Pantelić je u konzorcijumu sa Energoinvestom iz Sarajeva na gradnji dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja i u bliskim je poslovnim vezama sa Nikolom Petrovićem, kontroverznim i sa kriminalcima povezanim kumom predsjednika Srbije. Posredno je povezan i sa porodicom narko bosa (kako ga opisuju procurjeli srpski policijski i obavještajni dokumenti) Zvonka Veselinovića. Srbijanski opozicioni mediji navode da su Petrović i Pantelić, uz podršku narko klana braće Veselinović, moćan energetski lobi koji dobija ključne poslove u srbijanskom energetskom sektoru vrijedne desetine miliona eura.

Vraneš je pozvao predsjednika Vučića, prema zvaničnom saopštenju njegovog kabineta, da “i u narednom periodu, kao i do sada, hrabro i mudro štiti interese Srba u Crnoj Gori, izrazivši očekivanje da će pljevaljski Srbi imati vrlo brzo priliku da o brojnim problemima u Pljevljima razgovaraju sa predsjednikom Vučićem”. Vraneš je iskoristio razgovor “da upozna predsjednika Vučića sa situacijom u pljevaljskom kraju”.

Na ovakvo izlive poltronstva se nadovezuje i ponašanje isto toliko nacionalistički ostrašćenog gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića koji je nedavno na partijskom kogresu Mandićevog NDS-a izabran za jednog od četiri potpredsjednika stranke. Prije osam dana je u Ruskom domu u Beogradu organizovan humanitarni koncert kojim su se prikupljala sredstva za rekonstrukciju Hrama Svetog Vasilija u Nikšiću. Na skupu je gradonačelnik Kovačević rekao da je rekonstrukcija hrama i skupljanje sredstava “zajedno sa našim prijateljima iz Rusije” počelo u Beogradu koji je “prestonica svih Srba”. Kovačević je ranije nazvao Srbiju “maticom svih Srba” i išao u srbijansku skupštinu na sastanke srpske dijaspore.

Milo Božović, gradonačelnik Budve se nije eksponirao pokloničkim odlascima u Beograd, dok je još bio na slobodi, ali je zato gradska RTV Budva pažljivo pratila narative iz Beograda. Lokalna televizija i portal su prećutali masovno okupljanje ruskih građana ispred starog grada i paljenje svijeća za ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog skoro ubijenog u ruskoj kažnjeničkoj koloniji na Arktiku.

NSD uprkos slatkoj retorici o pomirenju svih građana Crne Gore, međunacionalnom skladu i budućnosti u EU, sve se više očituje kao filijala Vučićeve SNS za Crnu Goru. Za Mandića i ostale funkcionere je zarobljena privatna država jedne porodice u kojoj caruju kriminal i korupcija, koja proganja novinare, opoziciju i gazi izborna prava svojih građana uzor i model po kome trebaju svi Srbi da se nađu u takozvanom srpskom svetu po ugledu na brata Putina i njegov ruski svet. U tome ima potpunu podršku Milorada Dodika, koji je takođe, kao i Vučić, iskopirao model Đukanovićeve privatne države i primijenio ga u svom entitetu. Da je Đukanović kojim slučajem ostao vjeran srpskom svetu, Mandić i NSD bi i dalje bili desno krilo podrške DPS-u.

DPS je uputio zahtjev da   poslanici Andriju Mandića smijene sa funkcije šefa parlamenta. Sudeći po reagovanjima glavnih  konstituenata vlasti, ( Spajićev PES) I Bečićeve (Demokrate)  ta inicijativa nema šanse da prođe. Mandić ostaje predsjednik paralmenta. Open srpski svet, će u doglednoj budućnosti biti živa tema. Crna Gora će biti u žarištu te priče.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo