Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DONIRANJE ORGANA: Predrasude kao prepreka

Objavljeno prije

na

Mogućnost da zavještaju svoje organe i postanu vlsnici ,,davalačke kartice”, od oktobra 2012. godine do sada je iskoristilo (svega) 300 građana Crne Gore. Tim brojem u Ministarstvu zdravlja nijesu nezadovoljni. Kako kaže generalna direktorica za bioetiku i međunarodnu saradnju dr Mira Jovanovski Dašić, to je, imajući u vidu iskustva iz zemalja koje su dostigle visok stepen razvijenosti u programima transplantacije kao i iz iskustava zemalja iz okruženja, očekivani odziv.

,,To je relativno novi vid liječenja koji nije nov samo za medicinske stručnjake, nego i za građane. Imamo puno humanih ljudi, ali je potrebno vrijeme da svi shvate šta je to što nosi transplantacija, šta možete učiniti time što ćete donirati organ ili možda smatrate da je bolje da završi u zemlji. Međutim, nikad ne treba zaboraviti da jedna osoba može da spasi i 12 života”- argumenti su dr Jovanovski Dašić.

Ona samtra da će biti potrebno dosta vremena da građani shvate značaj i potrebu za tom vrstom liječenja. Ni medicinski napredak, ni poboljšanje ekonomskog rasta, ni savršena tehnološka opremljenost, ni promjene u zakonodavstvu, kaže sagovornica Monitora, ne mogu donijeti povećan broj transplantacija organa od umrlih osoba, ukoliko nema društvene odgovornosti i visokog stepena građanske solidarnosti. Da bi se uspjelo u tome, potrebno je neprekidno informisanje javnosti i edukacija s ciljem da, ponudivši javnosti objašnjenja, podstakne ljude da razmisle, da oforme afirmativan stav o doniranju organa i realizuju ga kroz prijavu za davalačku karticu.

Dr Jovanovski Dašić objašnjava da je Ministarstvo u prethodnom periodu organizovalo veliki broj javnih skupova, nastupa i kampanja. Do kraja godine u planu je i sprovođenje dodatne edukacije izabranih doktora, dok će nacionalni koordinator za transplantacije kroz brojne aktivnosti raditi na podizanju svijesti građana o značaju doniranja organa u svrhu liječenja.

,,Takođe, kako bi transplantacioni program u potpunosti zaživio u Crnoj Gori, veliku podršku očekujemo i od vas medija, koji imaju značajnu ulogu u promociji programa bitnih za zdravlje populacije”, kaže Jovanovski Dašić.

Ona podsjeća i da je zakonska regulativa transplantacionih programa sa živog davaoca, kao i ona vezana za moždanu smrt, u potpunosti završena i usvojena.

No, s obzirom na činjenicu da je u istraživanju, koje je sprovedeno prije četiri godine, čak 78 posto građana bilo „raspoloženo” da postanu donatori, čini se da nemamo puno razloga za zadovoljstvo brojem onih koji su već vlasnici „davalačke kartice”.

Neki zdravstveni radnici smatraju da bi bolji način bio da kartice dijele donorska društva, kao što je slučaj, recimo, u Hrvatskoj. U Crnoj Gori za taj posao su zaduženi izabrani ljekari. Ne treba zanemariti činjenicu ni da prosječni građanin nije do detalja upoznat ni sa procedurom, ali ni sa zakonskom procedurom vezanom za donatorstvo organa. Prepereka su i brojne predrasude. Većina onih koji su protiv takvog vida liječenja ističu bojazan od zloupotreba, skrnavljenje tijela, vjersko ubjeđenje… Međutim, bar prema onome što su u medijima izjavljivali predstavnici nekih vjerskih zajednica, religija ne bi trebalo da bude prepreka za doniranje, odnosno zavještanje organa. Naprotiv.

Većina savremenih učenjaka fikha (šerijatskog prava) smatra dozvoljenim doniranje organa, jednako kada se radi o donaciji živog-živom ili o zavještanju organa, kada donator nakon svoje smrti njima pospješi ozdravljenje ili spasi život nekome.

Slično čin doniranja organa komentarišu i pravoslavni sveštenici.

A argumentacija onih koji su jedva dočekali mogućnost da u svojoj državi mogu postati registrovani donori organa je prilično ubjedljiva. Među njima je i ginekolog u andrijevačkom Domu zdravlja dr Jugoslav Račić. Prema njegovim riječima ,,statistika pokazuje da u svijetu svakih 18 minuta jedna osoba koja se nalazi na listi čekanja za transplantaciju umre, a svakih 11 minuta nova dospije na listu čekanja”

,,Tokom 2011. godine u svijetu je obavljeno oko 170.000 transplantacija. To je tri puta više nego godinu ranije. Danas je medicina toliko napredovala da se sa donora kome je utvrđena moždana smrt mogu uzeti srce, pluća, bubrezi, jetra, rožnjača… Sve ovo govori koliki je značaj postojanja donorstva organa i koliko se na taj način može spasiti zivota”, kaže dr Račić.

On napominje kako je, na primjer, argentinska skupština donijela zakon po kome su svi građani donori ukoliko se za života ne izjasne da su izričito protiv toga. Zbog toga se, napominje on, u Argentini godišnje uradi preko 80 transplantacija.

,,Zavještanje organa treba da bude uzvišen čin nesebične ljubavi, čin vjere i povjerenja iznad svake sumnje o mogućim zolupotrebama. Istina je da, nažalost, postoji trgovina ljudskim organima, ali to ne smije nikoga da spriječi ukoliko ima namjeru da bude donor. To zlo trgovine organima treba iskorijeniti primjenom pozitivnih zakonskih propisa”, napominje dr Račić.

Kolašinka Jelena Šćepanović kaže da ne postoji nijedan razuman razlog protiv tog čina. Ona je za tu mogućnost prvi put čula 1991. godine u Americi, gdje je tada živjela, kada je uzimala vozačku dozvolu. Prema njenim riječima kao donator organa u toj državi taksa pri uzimanju vozačke dozvole bila je umjesto 25 svega 10 dolara.

,,Ne znam kako drugi ljudi gledaju na to, ali moje viđenje je da kad umreš ne ostaje ti ništa do dva metra pod zemlju i to je to. Samim tim zar nije veličanstvena mogućnost da nakon svoje smrti produžiš život nekom drugom. Nijesu mi jasni ljudi koji zaziru od toga, jer ne vidim koliko je bitno da li će čovjek biti sahranjen sa jednim ili dva bubrega, sa jetrom ili bez nje.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo