Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RIJEČ, SLIKA, NEPRILIKA: Bes/konačni Boro

Objavljeno prije

na

Nakon što je, 28. juna, u Pobjedi objavio posljednji, četvrti, nastavak (4×4 pune strane) – nazovimo ga – Vidovdanskog panegirika premijeru – Sve za Crnu Goru – preko leša Crne Gore – publicist Boro Krivokapić, kako stvari stoje, poslije dobro obavljenog posla, otišao je na odmor. No, iako je u pomenutom hvalospjevu kazao kako se ,,desi da možda u dvije-tri godine jednom objavi, ili kaže u Crnoj Gori…”, evo ga – ni dva mjeseca kasnije, 13. avgusta – javlja se, i to sa – odmora! Stvar je, dakle, urgentna, jer Krivokapić se, znamo, oglašava samo kada su u pitanju ogromne stvari (kakve i dolikuju njemu): istorija, geopolitika, nacija ili premijer. Šta je to javnosti poručio nekadašnji pisac Đukanovićevih govora?

U izjavi za javnost Krivokapić se zahvaljuje Pobjedi – u međuvremenu otišloj u stečaj – na integralnom objavljivanju njegove, kako je on, po uzoru na velikane, krsti – rasprave. Pa kaže: ,,Poslije dužeg boravka u inostranstvu, tim povodom obaviješten sam o više opskurantskih , ‘odjeka i reagovanja’ (a i sličnih političkih ispada od istih lučevina). Zbog tačnosti uvida, zamolio sam podgorički press clipping servis da dotični otpad prikupi i sistematizuje. Budući da sam na tromjesečnom ljetnjem odmoru, negdje na jesen pozabaviću se ovim okorelim desperadosima demokratije i njihovim svijetlim jazbinama”.

Prije svega, kuriozitet: takozvana ,,izjava za javnost”, zapravo nije izjava za javnost, nema je, već najava neke buduće – ,,negdje na jesen” – izjave za javnost. Krivokapić je, dakle, prekinuo odmor kako bi javnosti saopštio – ništa, uz jednu prijetnju u naznaci: da će se ubrzo pozabaviti ,,okorelim desperadosima demokratije i njihovim svijetlim jazbinama”. Ko preživi, pripovijedaće.

Znamo, čitajući njegova štiva: za Krivokapića su ,,desperadosi demokratije” neistomišljenici režima – od dijela NVO sektora, preko neposlušnih pojedinaca, do crnogorske opozicije. Nije do sada zabilježeno da narečeni novinar odmor prekida zbog, recimo, organizovanog kriminala, ubistava sa političkom pozadinom, sveopšte korupcije generisane u vrhu vlasti, izjedajućeg nepotizma, Snimka…

Ne. Krivokapića ne tangiraju pomenute trivijalnosti. On se posvetio istorijskoj kodifikaciji i medijskoj kanonizaciji sedmostrukog premijera Mila Đukanovića (pisali smo o tome u tekstu Preko keša Crne Gore, 4. jula). Ili, kako ga on oslovljava – ,,nesporno istorijskog Đukanovića”. Tako, na jednom mjestu, u pomenutom panegiriku piše (podsjetimo: tekst je adresiran na predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića): ,,Stati u odbranu države Crne Gore – crnogorski, danas i ovdje – nema se pod koju drugu zastavu, osim zastave DPS/Đukanović…” Ili: ,,I po tome rame uz rame s Kraljem Nikolom i Đilasom – Crna Gora im se kao moralno i mentalno zakržljali delinkvent još izvinjava! – u istoriji nema ni državotvorno i državnički zaslužnijeg Crnogorca koji je crnogorski (i drukčije)… ,,konjima na repove” – osim Knjaza Danila – kao Đukanović.” I tako u nedogled, iz svih uglova, na sve moguće načine, na 16 strana!

Kako se Krivokapić u javnosti obično pojavljuje onda kada je režim u problemu – kada prigusti – tako je bilo i ovog puta, sa pominjanim hvalospjevom: trebalo je, preventivno djelovati, ubiti svaku mogućnost disidentstva Ranka Krivokapića u postizbornoj podgoričkoj kombinatorici. Publicista djelimično može da odahne: Koalicija Evropsko lice Crne Gore je pukla (najviše zahvaljujući najodgovornijem – Ranku Krivokapiću i njegovoj SDP; ne zaostaje mnogo ni Pajovićeva Pozitivna). No – novinarski miljenik vlasti – i prethodnog puta pojavio se kada je šefu najviše trebao. Oktobra 2012. godine. Tada je nakon što je Đukanović izgubio na izborima u rodnom Nikšiću kumio crnogorsku javnost i sveopštu sudbinu za Đukanovićev povratak. Mogao je, nešto kasnije, da odahne: ponovljeni su izbori, DPS pobijedio, a istorijski Đukanović se vratio.

Šta će sada Boro Krivokapić? Ima tu posla: vlast u Podgorici – dva mjeseca nakon izbora – još nije oformljena, odnosi Đukanovića i Krivokapića – makar prema izvještajima medija – nikada lošiji, Crna Gora nije dobila pozivnicu za NATO alijansu, kritičari režima se razmahali…

Krivokapić, naravno, nije sam u razgranatoj mreži (para)režimske propagande. Ali se izdvaja: on je pri vrhu, jedan od (samo)pozvanih ideologa Đukanovićeve četvrtvjekovne distopije. Ima sve potrebno za tu poziciju: zavidno je pismen (iako nezavidno formalno obrazovan) i izrazito voli premijera. Internet polje zadužuje Draško Đuranović sa portalom Analitika. Udarna pesnica televizijskog prostora je Pink M (Željko Mitrović) sa informativnom emisijom Minut, dva… Tu je i Darko Šuković sa Živom istinom. U Vladi – Srđan Kusovac. Van Vlade (samo formalno) – Vladimir Beba Popović. Na kioscima – Pobjeda, Informer… Regionalno – književnik Marko Vešović, novinar Šemsudin Radončić (Sarajevo). Pa, Beograd – Petar Luković…

Vratimo se na početak. U Vidovdanskom panegiriku stoji: ,,Đukanović poodavno – izvinite, buljubaše svi – neopozivo zasjeda u crnogorskom Panteonu istorije, crnogorski jednom i jedinom – na Lovćenu. I to za glavnom trpezom: sedmorica Njegoša, Đilas i – Đukanović!…”

Krivokapić – autor knjige Bes/konačni Tito (i Krležine “Masne laži”) – svojim javnim angažmanom, godinama unazad, ispisuje novu knjigu – Beskonačni Milo. Čak i kada je na ljetnjem odmoru.

Mila ni rođena sestra ne voli koliko Boro

Poznati novinar i publicista Boro Krivokapić je na tromjesečnim ljetnjim pripremama za konačni obračun sa crnogorskim neprijateljima i domaćim izdajnicima, obavještava nas najstariji crnogorski list (u stečaju), piše na svom Facebook profilu crnogorski dramaturg Ljubomir Đurković. “Nameračio se da svima po spisku – od vojvode Andrije Mandića do serdara Novaka Adžića – kaže istinu u Pobjedi. Milo Đukanović će napokon shvatiti da ga ni rođena sestra ne voli koliko Boro Krivokapić. Naravno, g. Krivokapić to radi čista srca i nepomućene pameti i bez eura nadoknade, iz najiskrenije ljubavi prema gospodaru i Crnoj Gori, pa ako ga se za Dan bezbednosti sete…”

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo