Povežite se sa nama

INTERVJU

DORIS PAK, GENERALNA SEKRETARKA NJEMAČKO-FRANCUSKOG VISOKOG SAVJETA ZA KULTURU: Tek kad se pobunite, Zapad otvara oči

Objavljeno prije

na

MONITOR: Kako se, prema Vašim shvatanjima, Evropa nosi sa velikom izbjegličkom krizom, koja traje već mjesecima?
PAK: Ne kako bi trebalo da je bila pripremljena. Dugo traje rat u Siriji, a odavno su i drugi problemi u Maloj Aziji i Africi, pa se rijeka izbjeglica mogla predvidjeti. Sada se, nažalost, samo neke zemlje EU ozbiljno bave različitim problemima koji rastu zbog masovnog pokreta migranata.

MONITOR: Stiče se dojam da je teret izbjegličke krize pao u Evropskoj uniji na nekoliko zemalja, posebno na Njemačku, gdje je i najveći pritisak migranata. Kako se Njemačka nosi sa tim pitanjem i zašto se teret krize ne dijeli i na ostale zemlje u EU?
PAK: Da, teret još nije podijeljen ravnomjerno na sve članice EU. To u mojim očima izgleda kao da ideja na kojoj počiva Evropa – solidarnost – nije zajednička za sve. Imam osjećaj da su se neke zemlje priključile EU samo zbog ekonomskih razloga, a neke zbog sopstvene strategije i bezbjednosnih pitanja. Ispada da zajedničke evropske vrijednosti nijesu više temelj Unije.

Izbjeglice moraju biti dobrodošle kod svih ako bježe od rata i straha za sopstvene živote. Njemačka nastoji da pruži sve od sebe. I ubuduće mi ćemo raditi više od drugih, ali očekujemo i da ostalih 27 članica podijele teret sa nama.

Trebalo bi da ubrzamo administrativne procedure registracije izbjeglica koje ulaze u naše zemlje. Mi direktno upisujemo u škole djecu, forsiramo učenje jezika za mlade i starije. Nastojimo da osposobimo ljude da se, što je moguće prije, stabilizuju i nađu zaposlenje.

MONITOR: Neke zemlje, kao recimo Mađarska, na izazove migrantske krize reagovale su podizanjem ograda i bodljikavih žica. Kako to tumačite?
PAK: Ograde su veoma egoistične i ne zaustavljaju poplavu – migranti pronalaze put, kao što vidimo.

MONITOR: Zemlje Balkana su takođe pogođene migrantskom krizom. Kako Vam se čini da se one nose sa tom krizom?
PAK: Ni balkanske zemlje nijesu bile pripremeljene. Vidjeli smo da je situacija bila strašna u nekim kampovima. Ali na samitu prošle nedjelje došlo se do zajedničkog plana u 17 tačaka koji bi trebalo da osigura bolju organizuju, finansije i tako dalje. Kao prvo Grčkoj se mora pomoći da se nosi sa migrantima koji naviru, a i Turska bi trebalo da djeluje u skladu sa potrebama.

MONITOR: Dugo godina ste se kao poslanica Evropskog parlamenta bavili Balkanom koji, nakon ratova, još pritiskaju teški problemi – ekonomski i politički. U Bosni još se ne može govoriti o funkcionalnoj državi, a i u Makedoniji je velika politička kriza. Kako Vam se čine prilike u te dvije zemlje i da li Evropa ima neke odgovore na izazove u Bosni i Makedoniji?
PAK: Bosna je u goroj situaciji nego prije deset godina. Dejtonski ustav je ostavio previše mjesta za nacionalističko ponašanje. Neki politički lideri nemaju namjeru da od BiH naprave normalnu zemlju sa svim onim institucijama koje su neophodne na nacionalnom nivou. Aktuelni predsjednik srpskog entiteta radi sve da bi omeo stvaranje normalne države. On vjeruje da je Republika Srpska država, a ne jedan od dva entiteta koji čine državu BiH. A na drugoj strani, Federacija BiH je nažalost napravljena tako da teško može funkcionisati – previše je nivoa – opština, deset kantona, a vlada ima skupa oko 160 ministara.

Stalni partijsko-politički problemi i nacionalistički motivisani sukobi sprječavaju stvaranje novih radnih mjesta i razvoj ekonomije, zdravstvenog sistema, obrazovanja… EU pomaže na više polja, predstavljena je preko Delegacije i Specijalnog predstavnika EU. Nažalost, Ured visokog predstavnika sa vlašću u Bonu je još uvijek na snazi, iako je to nezamislivo za normalnu demokratiju.

Makedonija je mogla već biti članica EU – postala je kandidat 2005, čak prije Hrvatske, i veoma se dobro predstavljala tada. Nažalost, i tada je i još uvijek je ometana od susjeda – Grčke. Veto Grčke vezan za ime, izazvao je i u Makedoniji takođe nacionalističke reakcije.

Situacija se pogoršava, politička klima je u sjenci puta ka EU. U stvari, meni izgleda kao da niko ne želi da zemlja izađe iz krize. Evropski komesar Han i poslanici Evropskog parlamenta su uradili sve što su mogli u posredovanju, ali na kraju sve je bilo uzaludno.

MONITOR: Crna Gora je, prema ocjenama koje su dugo stizale iz Evrope, bila primjer, kako se govorilo u Briselu, stabilnosti na evropskom putu. Međutim, događaji posljednjih sedmica, pa i mjeseci, govore da zemlja upada u duboku političku krizu. Šta mislite da je u suštini te krize?
PAK: Crna Gora nema probleme kao ostali u regionu. Zato je ona cijelo vrijeme u ovim okolnostima u kojima se region nalazi bila obožavana od svih i posmatrana kao stabilan faktor. Nacionalni, religijski i manjinski problemi bili su bolje riješeni nego u susjednim državama.

Crna Gora je djelovala stabilno. I dobro – svi su zbog toga izgledali srećni, jer se činilo da funkcioniše. Mislim da smo nekako i nekada zatvarali naše oči, nadajući se da će se sve na kraju poboljšati. Možda sam i ja nekad tako radila. A pravosuđe je bilo, a i sada je, veliki problem, kao i korupcija i nepotizam. Država prava izgleda drugačije.

MONITOR: Komentarisali ste demonstracije protiv Đukanovića. Kritikovali ste upotrebu sile. Rekli ste da demonstracije nijesu anti-NATO, već anti – Đukanović. Zašto mnoge Vaše kolege na Zapadu ne vide tu dimenziju protesta, nego u prvi plan ističu da je opozicija protiv NATO-a?
PAK: Tačno, komentarisala sam demonstracije na način kako ste rekli. Neki drugi nijesu. Ponekad je komfornije poricati, zanemariti stvarnost. U protivnom, morate zauzeti stav i reagovati.

Kao i u svim zemljama Jugoistočne Evrope, pažljivo pratim prilike u Crnoj Gori. Slušam i prijatelje koji su tamo, u koje imam dugogodišnje povjerenje. Ove demonstracije u Crnoj Gori su bile protiv premijera i njegove Vlade. Ljudima je dodijao njihov život u siromaštvu, korupcija, nepotizam… Jasno je – izbori nikada nijesu bili korektni. Parlament je donio novo izborno zakonodavstvo, da bi se spriječile izborne prevare. Ali, premijer ne želi da to implementira, jer „previše je skupo”. Eto, to je jedan od razloga za demonstracije.

Manji broj ljudi zloupotrebljava demonstracije za druge stvari – kao što je anti-NATO – to se ne može spriječiti. Ali pokretač ovog bunta je – da se završi sa Đukanovićem i njegovim metodama. Brutalna reakcija njegove policije bila je neprimjerena. Ta sila mijenja imidž Crne Gore, ne mirne demonstracije.

MONITOR: Crna Gora je utonula u duboku političku krizu. Oponenti Đukanovića ne vjeruju da su sa njim mogući slobodni izbori, neki traže i aktivno učešće Evropske unije u pregovorima vlasti i opozicije oko organizovanja prvih slobodnih izbora u zemlji. Smatrate li da Evropska unija treba da se uključi u rješavanje krize i pomogne oko organizacije slobodnih izbora, koji bi trebalo da se organizuju sljedeće godine?
PAK: Evropska unija bi trebalo da interveniše i pomogne Crnoj Gori – zemlji kandidatu i u pocesu pregovora – u najmanju ruku oko organizovanja slobodnih i fer izbora. To znači nametanje i implementaciju novog izbornog zakonodavstva, koje će spriječiti oko 70.000 mrtvih duša da izađu iz grobova i glasaju za Đukanovića. To je ono zbog čega su ustali demonstranti.

I Milošević je bio faktor stabilnosti

MONITOR: Za Đukanovića se često govorilo da je faktor stabilnosti. Međutim, može li neko ko vlada tako dugo zahvaljujući monopolima, korupciji i sili, biti faktor stabilnosti i partner Zapada?
PAK: Sjećate li se koliko dugo je Zapad posmatrao Miloševića kao faktor stabilnosti. Zapad ima mnogo problema sa kojima se nosi, pa neki političari vide realnost – i u Crnoj Gori – jedino kada se probudi narod.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo