Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOSIJE LUTRIJA CRNE GORE (2): Vlada Džigiju već nezakonito produžavala koncesije

Objavljeno prije

na

Lutriji Crne Gore Vlada Igora Lukšića je 2010. godine nezakonito produžila koncesiju za priređivanje lutrijskih igara na sreću. Državna kasa zbog toga je oštećena za dva miliona eura, jer je Vlada istu formulu nezakonitog produžetka koncesije ubrzo primijenila 2011. godine i na HIT Montenegro, vlasnike kazina u Maestralu, odrekavši se tako fiksne naknade od dva miliona koju plaćaju kazina kad opet konkurišu za koncesije.

Vlasnici Lutrije su koncesiju za lutrijske igre naslijedili privatizacijom nekada državne kompanije koja je ugovor o priređivanju lutrijskih igara sklopila još 1996. godine. Kada je usvojen novi Zakon o igrama na sreću, 2004. godine, on je propisao da će pravna lica koja su dobila koncesiju po starom zakonu iz 1995. godine moći da nastave sa priređivanjem igara samo do isteka ugovora koje imaju. Nakon toga, kaže zakonodavac, oni moraju ući u proceduru ponovnog dobijanja koncesije. To znači – mora se raspisati tender, i ponovo konkurisati za koncesiju. U tom slučaju koncesionari za kazina moraju po zakonu da plate dva miliona eura naknade, dok ta naknada u zakonu ne postoji za lutrijske igre. Vlada je tako, produžavanjem koncesija umjesto raspisivanjem tendera na šta je bila obavezna po zakonu praktično oprostila vlasnicima HIT Montenegro dva miliona eura.

Kako je sticanje prava na priređivanje lutrijskih igara regulisano istim odredbama kao za igre na sreću u kazinima, Ministarstvo finansija je primjenjujući analogiju, produžilo i koncesiju HIT Montenergu na isti način kao i Lutriji.

Pri tom u oba postupka produženja koncesije, i za Lutriju i za HIT Montenegro, zaobiđena je Uprava za igre na sreću koja je nadležna za izdavanje koncesija, što dodatno čini postupke produženja tih koncesija nezakonitim.

Ugovor o produžetku koncesije za Lutriju Crne Gore potpisao je tadašnji premijer Igor Lukšić, a ugovor o produženju za HIT Montenegro tada ministar finansija Milorad Katnić, pošto je to ministarstvo nezakonito odradilo cijelu proceduru utvrđivanja predloga i pisanja ugovora o koncesiji. Ugovor o produženju za HIT Montenegro potpisan je 18. jula 2011. godine, na zahtjev koncesionara, a tri godine prije isteka postojeće koncesije.

U Ugovoru koji je sa Lutrijom sklopio Lukšić 10. maja 2010. godine, a u koji je Monitor imao uvid, navodi se da se koncesija Lutrije produžava do 31.12. 2016. godine, a da je ,,predmet ugovora produženje priređivanja lutrijskih igara u skladu sa Zakonom iz 2004″. Pošto je novi zakon predvidio mnogo veći broj lutrijskih igara nego raniji iz 1995. po kom je Lutrija imala ugovor, Lutrija je tako dobila koncesije za igre koje do tada nije imala.

Po novom zakonu lutrijske igre su: ,,ekspres i instant lutrija; bingo; TV tombola i tombola zatvorenog tipa; loto; keno; sportska prognoza; toto; dodatne igre na lotu i totu; video lutrija; fonto; druge slične igre na sreću s izvlačenjem”.

Po ugovoru iz 1996. godine Lutrija je imala pravo da priređuje mnogo manje igara, tek nekoliko: ,,lutrija, ekspres lutrija, sportska prognoza i loto”.

Vlasnik Lutrije je Sava Grbović Džigi, poslovni partner Brana Mićunovića, premijerovog prijatelja sa italijanske optužnice za šverc cigareta. Mićunovićeva porodica takođe imao udio u Lutriji, pošto je njegova kćerka Andrea bila među osnivačima.

Iako Lutrijina koncesija traje do kraja ove godine, Grbović je zahtjev da se ona opet produži, prema dokumentaciji koju je Monitor dobio u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, uputio u julu 2015, skoro godinu i po prije isteka koncesije. A Vlada Mila Đukanovića već više od pola godine odugovlači da usvoji odluku Uprave igre na sreću kojom se Lutriji ponovno produženje koncesije – odbija!

„Odredbe Zakona o koncesijama i Zakona o igrama na sreću jasno propisuju da kada je riječ o lutrijskim i kazinskim igrama na sreću koncesija zajedno sa produženjima može biti dodijeljena najduže 15 godina”, navodi se u obrazloženju odluke Uprave za igre na sreću koje je u septembru 2015. godine potpisao tadašnji direktor Ilija Vukčević.

Vukčević je još ranije u intervjuu za Monitor objasnio detaljno tu odluku: ,,Stav 3 člana 8 Zakona o koncesijama kaže da se ‘rok trajanja koncesije može produžiti nakon isteka prvobitno ugovorenog roka i to najduže za polovinu roka koji je propisan ugovorom o koncesiji’. Zakon o igrama na sreću, kao leks specialis, preciznije razrađuje te norme i propisuje da se koncesija dodjeljuje za period ‘do 10 godina’, a da se produženje može odobriti na period ‘do 5 godina’. Dakle, kao što sam i rekao – najduže 15 godina”, objasnio je tada.

Vukčevića je, o čemu je Monitor već pisao, u međuvremenu razriješen funkcije pošto je donio više odluka koje su stale na put interesima Lutrije i njenom nezakonitom poslovanju.

Vukčević u odluci da odbije novo produženje Lutriji konstatuje i da je Grbović već probio maksimalni rok trajanja koncesije! ,,Uvidom u ugovore na osnovu kojih je Lutrija ostvarivala pravo priređivanja lutrijskih igara na sreću evidentno je da je na osnovu važećih propisa koncesionar već probio maksimalni rok trajanja koncesije”, navodi se u odluci i podsjeća da je Lutrija ugovor iz 1996. godine potpisala na 15 godina, nakon čega joj je 2010. Vlada koncesiju produžila na još pet godina.

,,Na osnovu pomenutih ugovora Lutrija je do sada ostvarila pravo na priređivanje lutrijskih igara na sreću u ukupnom trajanju od 20 godina, dok na osnovu važećih zakona koncesija može biti dodijeljena u najdužem mogućem trajanju od 15 godina” zaključuje Vukčević u rješenju u kom odbija zahtjev Grbovića za novim produženjem koncesije.

Vlada već više od pola godine ignoriše odluku Vukčevića, iako je ona prošla svu zakonsku proceduru i čeka samo usvajanje Vlade. Na osnovu Zakona Uprava utvrđuje zvanični predlog koji usvaja ili odbija Kep. Predlog je na Kep-u jednoglasno je usvojen. Sljedeći korak je Vlada koja treba da usvaji ili odbije predlog. Do danas Vlada – ćuti.

Ne bi bilo prvi put da se mimo zakona izađe u susret Grboviću. Njegov interes da produži koncesiju umjesto da izađe na tender jasan je- sa koncesijom ona više vrijedi. Odavno se govori o prodaji Lutrije stranim investitorima.

No, ukoliko bi Vlada opet nezakonito produžila koncesiju Lutriji, bilo bi ustanovljeno pravilo o neograničenom broju produžetaka koncesije za lutrijske igre, pa bi Lutrija ostvarila doživotno posjedovanje koncesije.

Ako bi se opet ista formula primjenjivala za kazina, kao što je to učinjeno već jednom, rezultat bi bila ogromna šteta za budžet, koji bi bio zakinut za ubiranje koncesionih naknada od dva miliona eura.

Budžet ili Džigi, pitanje je sad. Dosad je bilo lako.

Monitor će u narednim brojevima nastaviti da piše o drugim povlasticama Lutrije i zloupotrebama vlasti koja joj je te ustupke učinila.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo