Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BESPRAVNA GRADNJA U CENTRU BUDVE: Inspektori kao advokati

Objavljeno prije

na

Bespravna gradnja u Crnoj Gori proglašena je krivičnim djelom 2008. godine. „Ko protivno propisima o izgradnji objekata i planiranju i uređenju prostora započne građenje objekta bez prethodno pribavljene građevinske dozvole ili gradi objekat suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli ili suprotno odluci nadležnog organa o zabrani građenja – kazniće se zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina.”

Iako ozbiljno i prijeteći zvuči, ova klauzula Krivičnog zakonika Crne Gore ostala je mrtvo slovo na papiru. Bespravna gradnja je nastavljena, iako ne u mjeri u kojoj je bila sveprisutna prije donošenja ovih kaznenih odredbi. Nije poznato da je ijedan investitor završio u zatvoru zbog divlje gradnje.

Primjenu mjera za suzbijanje divlje gradnje u praksi karakteriše krajnje selektivan pristup nadležnih inspekcijskih službi koje strogoću treniraju najčešće na sirotinji, po zabačenim crnogorskim selima ili prigradskim naseljima, dok moćne „divlje” investitore, koji betoniraju obalu primorja ili podižu svoje građevine unutar zaštićenih prirodnih ili gradskih cjelina, po pravilu zaobilaze.

U Upravi za inspekcijske poslove Sektor zaštite prostora sa tri odsjeka koja se odnose na planiranje, uređenje prostora i gradnju, vodi pomoćnica direktora Biljana Jakić. Inspekcijske službe organizovane su tako da su običnom građaninu sve teže dostupne. Direktan kontakt sa nadležnim inspektorima ili pomoćnicom Jakić gotovo je nemoguć. Iako su na sajtu Uprave uredno navedeni brojevi telefona svih inspekcijskih službi, na njih se niko ne odaziva. Građani koji traže pomoć inspekcije ili žele da prijave neku nezakonitu gradnju ili korupciju upućuju se na call centar, neimenovani telefonski glas ili automat, kome treba potanko da objasne sve detalje problema koji prijavljuju.

Prijava može biti anonimna, ali ukoliko građanin želi povratnu informaciju, koja uglavnom ne uslijedi, treba da ostavi svoje lične podatke i broj telefona, na koji ga i ne pozovu.

Građani mogu i lično da se zapute u Podgoricu i da tamo, na licu mjesta zavedu svoje prijave, ili da iste proslijede putem e-mail adresa navedenih na sajtu Uprave, od koje odgovor rijetko stiže.

Na poslovima zaštite prostora i gradnje objekata angažovano je ukupno 26 inspektora, uključujući i glavne inspektore. Svi poslovi inspekcijskog nadzora centralizovani su u Podgorici, čime su lokalne uprave izgubile nadležnost kontrole bespravne gradnje na svojoj teritoriji.

Kako to izgleda u praksi vjerno ilustruju dva slučaja divlje gradnje u Budvi, koja uprkos prijavama građana nije spriječena. Nemoć pojedinca da istjera pravdu protiv bahatih graditelja koji ugrožavaju njegovu imovinu i pravo na miran život i okruženje, dovedena je do apsurda.

U Starom gradu u Budvi, ruska državljanka Tatiana Jakovleva podigla je krov na četvrtom spratu svoje porodične kuće, dok je dvorište i terase na prvom i drugom spratu pokrila neprimjerenom drvenom konstrukcijom. Prijavu o nelegalnim građevinskim radovima, za koje investitor ne posjeduje građevinsku dozvolu, podnio je arhitekta Bobo Mitrović, kao predsjednik Mjesne zajednice Stari grad, na adresu direktora Uprave za inspekcijske poslove Božidara Vuksanovića i direktorici Uprave za zaštitu kukturnih dobara Anastaziji Miranović.

O izvođenju nelegalnih radova unutar Starog grada, zakonom zaštićenog nacionalnog kulturnog dobra, Mitrović je prethodno, 28. aprila, obavijestio inspektora Uprave za zaštitu prostora, Zorana Boškovića. Prijavu je istovremeno izdiktirao i telefonskoj sekretarici call centra na broju 080555555, na koji se niko nije javljao. Obavijestio je i Komunalnu policiju u Budvi i dobio odgovor da nisu nadležni za građevinske poslove.

Uprkos prijavama, radovi u Starom gradu neometano su nastavljeni tako da je gospođa Tatiana Jakovleva i pored obaviještenog inspektora i organa lokalne uprave u Budvi, punih mjesec dana izvodila građevinske radove bez građevinske dozvole i završila adaptaciju porodične kuće u hotel.

„Poštovani g-dine Vuksanoviću, ovakva degradacija kulturnog dobra Stari grad Budva traje godinama zbog potpune neefikasnosti inspektora. Po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara i Zakonu o izgradnji objekata ovo je krivično djelo. Omogućili su ga inspektori koji nisu reagovali na adekvatan način, stopiranjem radova i mjerama prema izvođaču radova i arhitekti koji je radio projekat, na šta ga Zakon o izgradnji objekata obavezuje…”, navodi se u prijavi predsjednika MZ Stari grad, kojom se traži da se krov kuće i terase dovedu u pređašnje stanje.

Prijava je dostavljena i predsjedniku Opštine Budva Srđi Popoviću kao i načelniku Komunalne policije. Iako je Mitrović insistirao da mu se dostavi dokumentacija koja je pratila ovaj slučaj bespravne gradnje radi obraćanja državnom tužilaštvu, nikakav odgovor od navedenih državnih i opštinskih institucija nije dobio.

Identičan slučaj odigrava se u neposrednoj blizini Starog grada, u budvanskom naselju Gospoština. Srpski državljanin Slobodan Marković započeo je u aprilu građevinske radove na izgradnji objekta na sedmom spratu zgrade čiji je vlasnik, za koje nema građevinsku dozvolu.Riječ je o spornoj zgradi čija je spratnost rezultat korupcije budvanskih funkcionera odgovornih u postupku donošenja DUP-a Budva-centar, kada je na prevaru i protivno Zakonu o uređenju prostora i gradnji objekata, nakon sprovedene javne rasprave, Markoviću duplirana planom predviđena spratnost.

Time su vlasnici nekoliko susjednih kuća u naselju pretrpjeli ogromnu štetu, gubitkom dotadašnjih vizura, sunca i vazduha, a njihove kuće izgubile na vrijednosti. Tri godine kasnije, Marković zida stan na sedmom spratu za koji nije pribavio odobrenja za gradnju, nije se ni trudio znajući iz iskustva na koji način funkcionišu lokalne i državne službe. U Budvi sve ima svoju cijenu.

Radove na sedmom spratu zgrade Butua Residens prijavile su porodice Radonjić i Milisav, kojima je pored sunca, novim građevinskim zahvatom Markovića, oduzeto i njihovo parče neba.

Uslijedila je prepiska sa inspektorom Zoranom Boškovićem koji je nakon nekoliko kontrola zapečatio gradilište, napisao rješenje o rušenju i vraćanju prostora na krovu zgrade u prvobitno stanje. Inspektor zaštite prostora podnio je i krivičnu prijavu protiv Markovića. Nakon urgencija mještana, konačno je zakazano i rušenje objekta na krovu, koje je odmah i odloženo jer je Marković uložio žalbu.

Zatražio je pomoć Ministarstva održivog razvoja i turizma. Bilo bi baš zgodno da Ministarstvo aminuje nepoštovanje zakona o suzbijanju divlje gradnje i podrži Markovića u njegovom poduhvatu. „Obavještavam Vas da je izvršenje odloženo. Advokat subjekta nadzora je uložio Žalbu na Rješenje o rušenju ukazujući na propuste u prvostepenom postupku o kojima će se, u daljem postupku, izjasniti i odlučiti drugostepeni organ – Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Upravni sud. Do odluke Upravnog suda Rješenje nije pravosnažno”, navodi se u mejlu inspektora Vladana Juretića upućenom gospođi Marini Milisav.

Pečaćenje gradilišta, rješenje o rušenju i krivična prijava nisu omeli Markovića da nastavi radove i mjesec dana nakon inspekcijskih kontrola završi svoju kućicu na sedmom spratu. To što nije spriječen nastavak nelegalnih radova, izaziva kod građana sumnju u korupciju.

Tokom mučnog postupka prijavljivanja i prepiske sa Upravom za inspekcijske poslove ostaje saznanje da država ne može da spovede zakone koje je donijela. Inspektori nijesu iskoristili sve zakonske ovlasti koje im stoje na raspolaganju da zaustave bespravnu gradnju u centru Budve. Nastupali su kao advokati pohlepnih investitora, Slobodana Markovića i Tatiane Jakovleve i njihovih naraslih potreba za novim prostorom za koji ne mogu pribaviti potrebne dozvole.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo