Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BURA OKO RJEČNIKA CRNOGORSKOG NARODNOG I KNJIŽEVNOG JEZIKA: Ispeci pa Rječnik

Objavljeno prije

na

rjecnik-crnogorski

Odavno knjiga nije uzbunila javnost u Crnoj Gori, kao Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika. Kritike idu dotle da se traži da se Rječnik povuče, zabrani, čak i uništi.

Početkom aprila, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) objavila je prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, u tiražu od 500 primjeraka, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Monitor je imao uvid u Rječnik. Tu ima lako uočljivih propusta. U Rečniku se Albanac objašnjava kao: stanovnik Albanije; onaj koji je porijeklom iz Albanije. Uz pojam albanizirati dat je citit: ,,Naime, iako su Malisori albanizirani, njihov govor se znatno razlikuje od standardnog albanskog…”. Dok se kod pojma arnautski citira Novak Kilibarda: ,,Numan-paša kazao je dosta istine caru čestitome, ali je arnautska lukava poturica i mlogo slagala!”. Pojam Agarjanin svodi se na tumačenje: musliman, Turčin; nevjernik, bezbožnik. Agara je inače u Bibliji navedena kao robinja, arapkinja majka jednog od Avramovih sinova – Ismaila. Pojam Alah – označen je kao turcizam. Opštepoznato je da je Alah arapski naziv za Boga, i da tako i Arapi hrišćani nazivaju Boga…

Nije se dugo čekalo na reakcije. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijeva od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika. Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Autorski tim je obećao da će u ponovljenom i novim izdanjima imati više senzibiliteta kako bi se izbjegli nesporazumi potekli iz tumačenja pojedinih odrednica.

Raznim tumačenjima umnogome su doprinijeli citati u kojima su dati primjeri upotrebe pojedinih riječi. Tako se antifašist(a), ilustruje polurečenicom iz medija: ,,…dokažu kako je Draža bio pravi antifašista”.

Rijetki su oni koji su na greške u Rječniku ukazali sa stručnog stanovišta. Vukić Pulević je naveo niz propusta vezanih za odrednice iz narodne nomenklature biljaka. On je istakao da su brojna reagovanja na Rječnik razbila učmalost ne samo u CANU već i u drugim institucijama nauke, kulture i obrazovanja. Preporučio je CANU: ,,Da se svi zajedno dogovorimo, bez teatralnog spaljivanja Rječnika i da s obaveznim dopunama i preradama pripremimo ponovljeno izdanje Rječnika”.

Priča je odmah poprimila politički karakter. Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”. A DPS da se u Rječniku ,,našao čitav niz gluposti, poput one da je Mjesec planeta”. Riječ je o zgodnom falsifikatu jer se u Rječniku nigdje Mjesec ne definiše kao planeta.

Najoštriji u kritici su profesori sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCKJ) na Cetinju. Ta priča ima predistoriju. Kada su iz CANU-a, sredinom 2013, najavili da počinju sa, kako su kazali, najznačajnijim projektom crnogorske kulture, iz tadašnjeg Institut za crnogorski jezik i književnost, sada FCKJ, su ocijenili da se taj posao ne može povjeriti instituciji akademiji koja negira državu i jezik. Pojedini intelektualci su se zalagali da taj posao treba da radi pomenuti Fakultet. Nakon što je 2014. izašao registar Rječnika, dekan FCKJ Andan Čirgić je ocijenio da se radi o ,, još jednom mrtvorođenčetu u crnogorskoj kulturi”.

Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta za izradu Rječnika, je odgovarala da kritike stižu sa ,,neznavenog i nelegitimnog Fakulteta”, čiji je osnivač premijer Milo Đukanović.

Sporenja su kulminirala izlaskom prvog toma Rječnika. U idealnim uslovima ovaj zahtjevan posao, koji druge akademije rade više decenija, objedinio bi sve stručne potencijale države. To se u našim uslovima pokazuje kao neostvarivo.

Iz CANU je na početku najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Ističu da su ovaj projekat finansirali iz svog budžeta. U više navrata su pozvali državu da se uključi: ,,Ostaje dalje na državi da radi, te da je ova publikacija nešto što predstavlja ‘koliko para, toliko i muzike”, izjavio je predsjednik CANU Momir Đurović.

Neposredno prije izlaska prvog toma, Đurović se obratio ministru kulture Pavlu Goranoviću, vanrednom članu CANU, i zatražio da Ministarstvo finansira projekat. ,,Ne tražimo puno para. Da zaposlimo još ljudi, kako bi to brže išlo, bilo bi nam dovoljno jedno stotinak hiljada eura, što je ništa u odnosu na to kako se pare prosipaju” kazao je Đurović. On je rekao da bi CANU, u normalnim uslovima, rad na Rječniku okončala za tri godine.

Bura oko prvog toma pokazala je da ne treba žuriti. Prvo valja ispraviti greške i smiriti strasti, pa onda i nastaviti sa izradom jednog od najznačajnijih kulturnih projekata u Crnoj Gori.

Autorski tim

Savjet za izradu Rječnika: Dr Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta; Miomir Abović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost: Balša Brković, književnik; Nenad Vuković, akademik CANU; Petar Vukoslavčević, akademik CANU; Rajka Glušica, Filološki fakultet, UCG; Draško Došljak, Filološki fakultet, UCG; Žarko Đurović, akademik CANU; Božena Jelušić, magistar; Goran Karaman, akademik CANU; Slavica Perović, redovni profesor univerziteta; Zorica Radulović, Filološki fakultet, UCG; Šerbo Rastoder, vanredni član CANU; Zuvdija Hodžić, vanredni član CANU.

ŠERBO RASTODER
Ne griješi ko ne radi

Ovo je Rječnik, a ne ,,enciklopedija” ili ,,leksikon”. Zašto je to važno? Pa zato, što suština rječnika nije da tumači, već da navodi primjere upotrebe leksike u narodnom i književnom govoru. Iz ovoga se izvodi zaključak o nesposobnosti političkih i intelektualnih elita da vode polemiku o suštini, a ne o proizvoljnim doživljajima i kvazinaučnim impresijama. Ovo je prvi projekat jedne ,,nacionalne” institucije u Crnoj Gori koji nije realizovan sredstvima države, niti intelektualnim resursima izvan matične institucije i države. Ovim projektom CANU je pokazala da je ,,crnogorska naučna institucija” sa integritetom. To je osnovni motiv uzbune za one koji su šansu da opstanu vidjeli u tome da CANU ,,vrate” tamo gdje je nekad bila gurnuta od strane ovog istog režima. Zato se desilo neoprostivo? Da projekat realizuje CANU, i to svojim sredstvima, još da ga ,,pokloni” državi na njenu desetogodišnjicu? Zamislite kakva drskost? Pored budžetskih ,,Crnogoraca” jedna ,,anticrnogorska” institucija pokazuje da je moguće realizovati kapitalne projekte, a da pri tome ne ,,muzete” državu, kvazipatriotskom retorikom koja uhljebljuje neznanje i taštinu. Umjesto čestitki – logično salva napada. Od onih koji Rječnik nijesu ni vidjeli. Da su ga vidjeli, pročitali bi Predgovor, a tamo sve piše. Na primjer i to, da je obrađeno samo nekoliko prvih slova i oko 12.000 riječi. Da li je za svaku izabran najbolji primjer upotrebe? Naravno da nije. Pa gdje je suština? U standardu. Jer ako se pojam ,,albanizacija” situira radikalno drugačije od pojmova ,,srbizacija” , ,,kroatizacija”, ,,amerikanizacija” itd. to bi bio jasan dokaz da je bitna namjera, a ne suština. Zato udri odmah na početku, jer će se na kraju pokazati ko je za rad, a ko za ,,praznu” priču. Smisao svake, a posebno, naučne publikacije je da svaka naredna bude bolja od prethodne. Kada se ,,polemika” oko Rječnika izmjesti u ozbiljnu stručnu polemiku, tada će intelektualna javnost profitirati od (ne)uspjelog kapitalnog projekta od nacionalnog i kulturnog značaja. Do tada ćemo se gušiti u jeftinoj politizaciji. Za sada su predstavnici ,,manjina” istureni kao osmatračnica u pozorištu u kojem inače imaju ulogu statista. No, i to će proći. A ovo je tek prvi, od 12 planiranih tomova. Treba se naoružati znanjem i strpljenjem. I naravno spremnošću da se o svemu razgovara. Jer ne griješi samo onaj, ko ništa ne radi.

BOBAN BATRIĆEVIĆ
Skrivanje iza politike

Srž polemike leži u činjenici da od CANU i tvoraca Rječnika nijesmo dobili nijedan kontraargument iz domena struke, već samo diskvalifikaciju sagovornika i relativizovanje očiglednih propusta. U međuvremenu su se u raspravu uključile i političke partije, od Nove do DPS-a, malo ko nije reagovao. Tu dolazimo do raskršća: politika i nauka. Paradoksalno je da polemika u stvari i nije polemika. Polemika podrazumijeva najmanje dvije strane koje ukrštaju argumente. Mi ovđe imamo samo jednu stranu koja iznosi argumente, konceptualizuje pitanja i drugu koja ili ćuti ili diskurs prenosi u vode politike, pravdajući svoje greške opozicionošću predśednice (i ne samo nje) Savjeta za izradu Rječnika. Tako se najočiglednije pokazuje dubinska i strukturalna kriza u kojoj se crnogorsko društvo nalazi – pozicija ili opozicija omogućavaju pojedincima da za svako kršenje načela, zakonskih ili moralnih, imaju politički adut. Ako je opoziconar, a grešan, onda nije on grešan, nego mu je to namjestila vlast. Ako je vladajući, onda nije on grešan, nego je to radio da spasi državu. Koliko god predśednica Savjeta bila opoziciona njena politička pripadnost nije je opredijelila za kardinalne greške koje je s kolegama napravila. Ne zaboravimo te kolege, jer nije ona sama radila ovaj projekat. Neka ova polemika bude nauk svima koji žele da se bave naukom da, kad uđu u svijet nauke, zaborave političku pripadnost, jer ih ona ne može abolirati grešaka koje načine. Nauka nije politika pa da trpi kompromisna rješenja.Tokom polemike smo zbog miješanja političke javnosti mogli steći dojam da su problematične samo odrednice koje se odnose na Albance, Bošnjake i muslimane, pa su se javili neki pomiritelji koji su tražili da se ti termini isprave, a Rječnik ostane ovakav kakav jeste. A on je nakaradan u svakome pogledu. Počevši od metodologije, nevjerovatnih propusta iz svih oblasti, a završivši s ekaviziranjem crnogorskoga jezika i amputiranjem nekoliko vjekova naše baštine. Rječnik se mora povući.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo