Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BURA OKO RJEČNIKA CRNOGORSKOG NARODNOG I KNJIŽEVNOG JEZIKA: Ispeci pa Rječnik

Objavljeno prije

na

Odavno knjiga nije uzbunila javnost u Crnoj Gori, kao Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika. Kritike idu dotle da se traži da se Rječnik povuče, zabrani, čak i uništi.

Početkom aprila, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) objavila je prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, u tiražu od 500 primjeraka, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Monitor je imao uvid u Rječnik. Tu ima lako uočljivih propusta. U Rečniku se Albanac objašnjava kao: stanovnik Albanije; onaj koji je porijeklom iz Albanije. Uz pojam albanizirati dat je citit: ,,Naime, iako su Malisori albanizirani, njihov govor se znatno razlikuje od standardnog albanskog…”. Dok se kod pojma arnautski citira Novak Kilibarda: ,,Numan-paša kazao je dosta istine caru čestitome, ali je arnautska lukava poturica i mlogo slagala!”. Pojam Agarjanin svodi se na tumačenje: musliman, Turčin; nevjernik, bezbožnik. Agara je inače u Bibliji navedena kao robinja, arapkinja majka jednog od Avramovih sinova – Ismaila. Pojam Alah – označen je kao turcizam. Opštepoznato je da je Alah arapski naziv za Boga, i da tako i Arapi hrišćani nazivaju Boga…

Nije se dugo čekalo na reakcije. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijeva od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika. Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Autorski tim je obećao da će u ponovljenom i novim izdanjima imati više senzibiliteta kako bi se izbjegli nesporazumi potekli iz tumačenja pojedinih odrednica.

Raznim tumačenjima umnogome su doprinijeli citati u kojima su dati primjeri upotrebe pojedinih riječi. Tako se antifašist(a), ilustruje polurečenicom iz medija: ,,…dokažu kako je Draža bio pravi antifašista”.

Rijetki su oni koji su na greške u Rječniku ukazali sa stručnog stanovišta. Vukić Pulević je naveo niz propusta vezanih za odrednice iz narodne nomenklature biljaka. On je istakao da su brojna reagovanja na Rječnik razbila učmalost ne samo u CANU već i u drugim institucijama nauke, kulture i obrazovanja. Preporučio je CANU: ,,Da se svi zajedno dogovorimo, bez teatralnog spaljivanja Rječnika i da s obaveznim dopunama i preradama pripremimo ponovljeno izdanje Rječnika”.

Priča je odmah poprimila politički karakter. Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”. A DPS da se u Rječniku ,,našao čitav niz gluposti, poput one da je Mjesec planeta”. Riječ je o zgodnom falsifikatu jer se u Rječniku nigdje Mjesec ne definiše kao planeta.

Najoštriji u kritici su profesori sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCKJ) na Cetinju. Ta priča ima predistoriju. Kada su iz CANU-a, sredinom 2013, najavili da počinju sa, kako su kazali, najznačajnijim projektom crnogorske kulture, iz tadašnjeg Institut za crnogorski jezik i književnost, sada FCKJ, su ocijenili da se taj posao ne može povjeriti instituciji akademiji koja negira državu i jezik. Pojedini intelektualci su se zalagali da taj posao treba da radi pomenuti Fakultet. Nakon što je 2014. izašao registar Rječnika, dekan FCKJ Andan Čirgić je ocijenio da se radi o ,, još jednom mrtvorođenčetu u crnogorskoj kulturi”.

Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta za izradu Rječnika, je odgovarala da kritike stižu sa ,,neznavenog i nelegitimnog Fakulteta”, čiji je osnivač premijer Milo Đukanović.

Sporenja su kulminirala izlaskom prvog toma Rječnika. U idealnim uslovima ovaj zahtjevan posao, koji druge akademije rade više decenija, objedinio bi sve stručne potencijale države. To se u našim uslovima pokazuje kao neostvarivo.

Iz CANU je na početku najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Ističu da su ovaj projekat finansirali iz svog budžeta. U više navrata su pozvali državu da se uključi: ,,Ostaje dalje na državi da radi, te da je ova publikacija nešto što predstavlja ‘koliko para, toliko i muzike”, izjavio je predsjednik CANU Momir Đurović.

Neposredno prije izlaska prvog toma, Đurović se obratio ministru kulture Pavlu Goranoviću, vanrednom članu CANU, i zatražio da Ministarstvo finansira projekat. ,,Ne tražimo puno para. Da zaposlimo još ljudi, kako bi to brže išlo, bilo bi nam dovoljno jedno stotinak hiljada eura, što je ništa u odnosu na to kako se pare prosipaju” kazao je Đurović. On je rekao da bi CANU, u normalnim uslovima, rad na Rječniku okončala za tri godine.

Bura oko prvog toma pokazala je da ne treba žuriti. Prvo valja ispraviti greške i smiriti strasti, pa onda i nastaviti sa izradom jednog od najznačajnijih kulturnih projekata u Crnoj Gori.

Autorski tim

Savjet za izradu Rječnika: Dr Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta; Miomir Abović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost: Balša Brković, književnik; Nenad Vuković, akademik CANU; Petar Vukoslavčević, akademik CANU; Rajka Glušica, Filološki fakultet, UCG; Draško Došljak, Filološki fakultet, UCG; Žarko Đurović, akademik CANU; Božena Jelušić, magistar; Goran Karaman, akademik CANU; Slavica Perović, redovni profesor univerziteta; Zorica Radulović, Filološki fakultet, UCG; Šerbo Rastoder, vanredni član CANU; Zuvdija Hodžić, vanredni član CANU.

ŠERBO RASTODER
Ne griješi ko ne radi

Ovo je Rječnik, a ne ,,enciklopedija” ili ,,leksikon”. Zašto je to važno? Pa zato, što suština rječnika nije da tumači, već da navodi primjere upotrebe leksike u narodnom i književnom govoru. Iz ovoga se izvodi zaključak o nesposobnosti političkih i intelektualnih elita da vode polemiku o suštini, a ne o proizvoljnim doživljajima i kvazinaučnim impresijama. Ovo je prvi projekat jedne ,,nacionalne” institucije u Crnoj Gori koji nije realizovan sredstvima države, niti intelektualnim resursima izvan matične institucije i države. Ovim projektom CANU je pokazala da je ,,crnogorska naučna institucija” sa integritetom. To je osnovni motiv uzbune za one koji su šansu da opstanu vidjeli u tome da CANU ,,vrate” tamo gdje je nekad bila gurnuta od strane ovog istog režima. Zato se desilo neoprostivo? Da projekat realizuje CANU, i to svojim sredstvima, još da ga ,,pokloni” državi na njenu desetogodišnjicu? Zamislite kakva drskost? Pored budžetskih ,,Crnogoraca” jedna ,,anticrnogorska” institucija pokazuje da je moguće realizovati kapitalne projekte, a da pri tome ne ,,muzete” državu, kvazipatriotskom retorikom koja uhljebljuje neznanje i taštinu. Umjesto čestitki – logično salva napada. Od onih koji Rječnik nijesu ni vidjeli. Da su ga vidjeli, pročitali bi Predgovor, a tamo sve piše. Na primjer i to, da je obrađeno samo nekoliko prvih slova i oko 12.000 riječi. Da li je za svaku izabran najbolji primjer upotrebe? Naravno da nije. Pa gdje je suština? U standardu. Jer ako se pojam ,,albanizacija” situira radikalno drugačije od pojmova ,,srbizacija” , ,,kroatizacija”, ,,amerikanizacija” itd. to bi bio jasan dokaz da je bitna namjera, a ne suština. Zato udri odmah na početku, jer će se na kraju pokazati ko je za rad, a ko za ,,praznu” priču. Smisao svake, a posebno, naučne publikacije je da svaka naredna bude bolja od prethodne. Kada se ,,polemika” oko Rječnika izmjesti u ozbiljnu stručnu polemiku, tada će intelektualna javnost profitirati od (ne)uspjelog kapitalnog projekta od nacionalnog i kulturnog značaja. Do tada ćemo se gušiti u jeftinoj politizaciji. Za sada su predstavnici ,,manjina” istureni kao osmatračnica u pozorištu u kojem inače imaju ulogu statista. No, i to će proći. A ovo je tek prvi, od 12 planiranih tomova. Treba se naoružati znanjem i strpljenjem. I naravno spremnošću da se o svemu razgovara. Jer ne griješi samo onaj, ko ništa ne radi.

BOBAN BATRIĆEVIĆ
Skrivanje iza politike

Srž polemike leži u činjenici da od CANU i tvoraca Rječnika nijesmo dobili nijedan kontraargument iz domena struke, već samo diskvalifikaciju sagovornika i relativizovanje očiglednih propusta. U međuvremenu su se u raspravu uključile i političke partije, od Nove do DPS-a, malo ko nije reagovao. Tu dolazimo do raskršća: politika i nauka. Paradoksalno je da polemika u stvari i nije polemika. Polemika podrazumijeva najmanje dvije strane koje ukrštaju argumente. Mi ovđe imamo samo jednu stranu koja iznosi argumente, konceptualizuje pitanja i drugu koja ili ćuti ili diskurs prenosi u vode politike, pravdajući svoje greške opozicionošću predśednice (i ne samo nje) Savjeta za izradu Rječnika. Tako se najočiglednije pokazuje dubinska i strukturalna kriza u kojoj se crnogorsko društvo nalazi – pozicija ili opozicija omogućavaju pojedincima da za svako kršenje načela, zakonskih ili moralnih, imaju politički adut. Ako je opoziconar, a grešan, onda nije on grešan, nego mu je to namjestila vlast. Ako je vladajući, onda nije on grešan, nego je to radio da spasi državu. Koliko god predśednica Savjeta bila opoziciona njena politička pripadnost nije je opredijelila za kardinalne greške koje je s kolegama napravila. Ne zaboravimo te kolege, jer nije ona sama radila ovaj projekat. Neka ova polemika bude nauk svima koji žele da se bave naukom da, kad uđu u svijet nauke, zaborave političku pripadnost, jer ih ona ne može abolirati grešaka koje načine. Nauka nije politika pa da trpi kompromisna rješenja.Tokom polemike smo zbog miješanja političke javnosti mogli steći dojam da su problematične samo odrednice koje se odnose na Albance, Bošnjake i muslimane, pa su se javili neki pomiritelji koji su tražili da se ti termini isprave, a Rječnik ostane ovakav kakav jeste. A on je nakaradan u svakome pogledu. Počevši od metodologije, nevjerovatnih propusta iz svih oblasti, a završivši s ekaviziranjem crnogorskoga jezika i amputiranjem nekoliko vjekova naše baštine. Rječnik se mora povući.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo