Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BURA OKO RJEČNIKA CRNOGORSKOG NARODNOG I KNJIŽEVNOG JEZIKA: Ispeci pa Rječnik

Objavljeno prije

na

Odavno knjiga nije uzbunila javnost u Crnoj Gori, kao Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika. Kritike idu dotle da se traži da se Rječnik povuče, zabrani, čak i uništi.

Početkom aprila, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) objavila je prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, u tiražu od 500 primjeraka, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Monitor je imao uvid u Rječnik. Tu ima lako uočljivih propusta. U Rečniku se Albanac objašnjava kao: stanovnik Albanije; onaj koji je porijeklom iz Albanije. Uz pojam albanizirati dat je citit: ,,Naime, iako su Malisori albanizirani, njihov govor se znatno razlikuje od standardnog albanskog…”. Dok se kod pojma arnautski citira Novak Kilibarda: ,,Numan-paša kazao je dosta istine caru čestitome, ali je arnautska lukava poturica i mlogo slagala!”. Pojam Agarjanin svodi se na tumačenje: musliman, Turčin; nevjernik, bezbožnik. Agara je inače u Bibliji navedena kao robinja, arapkinja majka jednog od Avramovih sinova – Ismaila. Pojam Alah – označen je kao turcizam. Opštepoznato je da je Alah arapski naziv za Boga, i da tako i Arapi hrišćani nazivaju Boga…

Nije se dugo čekalo na reakcije. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijeva od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika. Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Autorski tim je obećao da će u ponovljenom i novim izdanjima imati više senzibiliteta kako bi se izbjegli nesporazumi potekli iz tumačenja pojedinih odrednica.

Raznim tumačenjima umnogome su doprinijeli citati u kojima su dati primjeri upotrebe pojedinih riječi. Tako se antifašist(a), ilustruje polurečenicom iz medija: ,,…dokažu kako je Draža bio pravi antifašista”.

Rijetki su oni koji su na greške u Rječniku ukazali sa stručnog stanovišta. Vukić Pulević je naveo niz propusta vezanih za odrednice iz narodne nomenklature biljaka. On je istakao da su brojna reagovanja na Rječnik razbila učmalost ne samo u CANU već i u drugim institucijama nauke, kulture i obrazovanja. Preporučio je CANU: ,,Da se svi zajedno dogovorimo, bez teatralnog spaljivanja Rječnika i da s obaveznim dopunama i preradama pripremimo ponovljeno izdanje Rječnika”.

Priča je odmah poprimila politički karakter. Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”. A DPS da se u Rječniku ,,našao čitav niz gluposti, poput one da je Mjesec planeta”. Riječ je o zgodnom falsifikatu jer se u Rječniku nigdje Mjesec ne definiše kao planeta.

Najoštriji u kritici su profesori sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCKJ) na Cetinju. Ta priča ima predistoriju. Kada su iz CANU-a, sredinom 2013, najavili da počinju sa, kako su kazali, najznačajnijim projektom crnogorske kulture, iz tadašnjeg Institut za crnogorski jezik i književnost, sada FCKJ, su ocijenili da se taj posao ne može povjeriti instituciji akademiji koja negira državu i jezik. Pojedini intelektualci su se zalagali da taj posao treba da radi pomenuti Fakultet. Nakon što je 2014. izašao registar Rječnika, dekan FCKJ Andan Čirgić je ocijenio da se radi o ,, još jednom mrtvorođenčetu u crnogorskoj kulturi”.

Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta za izradu Rječnika, je odgovarala da kritike stižu sa ,,neznavenog i nelegitimnog Fakulteta”, čiji je osnivač premijer Milo Đukanović.

Sporenja su kulminirala izlaskom prvog toma Rječnika. U idealnim uslovima ovaj zahtjevan posao, koji druge akademije rade više decenija, objedinio bi sve stručne potencijale države. To se u našim uslovima pokazuje kao neostvarivo.

Iz CANU je na početku najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Ističu da su ovaj projekat finansirali iz svog budžeta. U više navrata su pozvali državu da se uključi: ,,Ostaje dalje na državi da radi, te da je ova publikacija nešto što predstavlja ‘koliko para, toliko i muzike”, izjavio je predsjednik CANU Momir Đurović.

Neposredno prije izlaska prvog toma, Đurović se obratio ministru kulture Pavlu Goranoviću, vanrednom članu CANU, i zatražio da Ministarstvo finansira projekat. ,,Ne tražimo puno para. Da zaposlimo još ljudi, kako bi to brže išlo, bilo bi nam dovoljno jedno stotinak hiljada eura, što je ništa u odnosu na to kako se pare prosipaju” kazao je Đurović. On je rekao da bi CANU, u normalnim uslovima, rad na Rječniku okončala za tri godine.

Bura oko prvog toma pokazala je da ne treba žuriti. Prvo valja ispraviti greške i smiriti strasti, pa onda i nastaviti sa izradom jednog od najznačajnijih kulturnih projekata u Crnoj Gori.

Autorski tim

Savjet za izradu Rječnika: Dr Tatjana Đurišić-Bečanović, predsjednica Savjeta; Miomir Abović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost: Balša Brković, književnik; Nenad Vuković, akademik CANU; Petar Vukoslavčević, akademik CANU; Rajka Glušica, Filološki fakultet, UCG; Draško Došljak, Filološki fakultet, UCG; Žarko Đurović, akademik CANU; Božena Jelušić, magistar; Goran Karaman, akademik CANU; Slavica Perović, redovni profesor univerziteta; Zorica Radulović, Filološki fakultet, UCG; Šerbo Rastoder, vanredni član CANU; Zuvdija Hodžić, vanredni član CANU.

ŠERBO RASTODER
Ne griješi ko ne radi

Ovo je Rječnik, a ne ,,enciklopedija” ili ,,leksikon”. Zašto je to važno? Pa zato, što suština rječnika nije da tumači, već da navodi primjere upotrebe leksike u narodnom i književnom govoru. Iz ovoga se izvodi zaključak o nesposobnosti političkih i intelektualnih elita da vode polemiku o suštini, a ne o proizvoljnim doživljajima i kvazinaučnim impresijama. Ovo je prvi projekat jedne ,,nacionalne” institucije u Crnoj Gori koji nije realizovan sredstvima države, niti intelektualnim resursima izvan matične institucije i države. Ovim projektom CANU je pokazala da je ,,crnogorska naučna institucija” sa integritetom. To je osnovni motiv uzbune za one koji su šansu da opstanu vidjeli u tome da CANU ,,vrate” tamo gdje je nekad bila gurnuta od strane ovog istog režima. Zato se desilo neoprostivo? Da projekat realizuje CANU, i to svojim sredstvima, još da ga ,,pokloni” državi na njenu desetogodišnjicu? Zamislite kakva drskost? Pored budžetskih ,,Crnogoraca” jedna ,,anticrnogorska” institucija pokazuje da je moguće realizovati kapitalne projekte, a da pri tome ne ,,muzete” državu, kvazipatriotskom retorikom koja uhljebljuje neznanje i taštinu. Umjesto čestitki – logično salva napada. Od onih koji Rječnik nijesu ni vidjeli. Da su ga vidjeli, pročitali bi Predgovor, a tamo sve piše. Na primjer i to, da je obrađeno samo nekoliko prvih slova i oko 12.000 riječi. Da li je za svaku izabran najbolji primjer upotrebe? Naravno da nije. Pa gdje je suština? U standardu. Jer ako se pojam ,,albanizacija” situira radikalno drugačije od pojmova ,,srbizacija” , ,,kroatizacija”, ,,amerikanizacija” itd. to bi bio jasan dokaz da je bitna namjera, a ne suština. Zato udri odmah na početku, jer će se na kraju pokazati ko je za rad, a ko za ,,praznu” priču. Smisao svake, a posebno, naučne publikacije je da svaka naredna bude bolja od prethodne. Kada se ,,polemika” oko Rječnika izmjesti u ozbiljnu stručnu polemiku, tada će intelektualna javnost profitirati od (ne)uspjelog kapitalnog projekta od nacionalnog i kulturnog značaja. Do tada ćemo se gušiti u jeftinoj politizaciji. Za sada su predstavnici ,,manjina” istureni kao osmatračnica u pozorištu u kojem inače imaju ulogu statista. No, i to će proći. A ovo je tek prvi, od 12 planiranih tomova. Treba se naoružati znanjem i strpljenjem. I naravno spremnošću da se o svemu razgovara. Jer ne griješi samo onaj, ko ništa ne radi.

BOBAN BATRIĆEVIĆ
Skrivanje iza politike

Srž polemike leži u činjenici da od CANU i tvoraca Rječnika nijesmo dobili nijedan kontraargument iz domena struke, već samo diskvalifikaciju sagovornika i relativizovanje očiglednih propusta. U međuvremenu su se u raspravu uključile i političke partije, od Nove do DPS-a, malo ko nije reagovao. Tu dolazimo do raskršća: politika i nauka. Paradoksalno je da polemika u stvari i nije polemika. Polemika podrazumijeva najmanje dvije strane koje ukrštaju argumente. Mi ovđe imamo samo jednu stranu koja iznosi argumente, konceptualizuje pitanja i drugu koja ili ćuti ili diskurs prenosi u vode politike, pravdajući svoje greške opozicionošću predśednice (i ne samo nje) Savjeta za izradu Rječnika. Tako se najočiglednije pokazuje dubinska i strukturalna kriza u kojoj se crnogorsko društvo nalazi – pozicija ili opozicija omogućavaju pojedincima da za svako kršenje načela, zakonskih ili moralnih, imaju politički adut. Ako je opoziconar, a grešan, onda nije on grešan, nego mu je to namjestila vlast. Ako je vladajući, onda nije on grešan, nego je to radio da spasi državu. Koliko god predśednica Savjeta bila opoziciona njena politička pripadnost nije je opredijelila za kardinalne greške koje je s kolegama napravila. Ne zaboravimo te kolege, jer nije ona sama radila ovaj projekat. Neka ova polemika bude nauk svima koji žele da se bave naukom da, kad uđu u svijet nauke, zaborave političku pripadnost, jer ih ona ne može abolirati grešaka koje načine. Nauka nije politika pa da trpi kompromisna rješenja.Tokom polemike smo zbog miješanja političke javnosti mogli steći dojam da su problematične samo odrednice koje se odnose na Albance, Bošnjake i muslimane, pa su se javili neki pomiritelji koji su tražili da se ti termini isprave, a Rječnik ostane ovakav kakav jeste. A on je nakaradan u svakome pogledu. Počevši od metodologije, nevjerovatnih propusta iz svih oblasti, a završivši s ekaviziranjem crnogorskoga jezika i amputiranjem nekoliko vjekova naše baštine. Rječnik se mora povući.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo