DRUŠTVO
CRNA GORA I RADNA EKSPLOATACIJA DJECE: Oteto djetinjstvo

,,Primoran sam da prosim”, kaže romski dječak dok drži ispružen dlan, tu u centru Podgorice. „Roditelji me tjeraju da to radim, jer jedino tako možemo da preživimo. Oni ne rade. A na ulici za jedan dan možemo da zaradimo i do 10 eura”, kaže.
Nedavnim obilježavanjem svjetskog Dana borbe protiv dječjeg rada, i u Crnoj Gori se pokušala probuditi uspavna svijest nadležnih da obrate pažnju na eksploataciju djece. Pokazalo se međutim, da se institucije ovdje jako malo bave tim problemom. A svjedoci smo da se to svakodnevno dešava na crnogorskim ulicama. Nema toga ko nije sreo djecu koja prosjače. Najčešće su to mališani iz lokalnih romskih zajednica.
Elvis Beriša, iz Romske organizacije mladih u razgovoru za Monitor ističe da je on bio primoran da radi prije svoje 15-e godine kako bi na taj način doprinio izdržavanju porodice. ,,Kao i veliki broj romske djece, još u osnovnoj školi radio sam teške fizičke poslove kako bih privređivao i finansijski pomogao svojima”, ističe.
,,Najveći problem zloupotrebljavanja romske djece i kršenja njihovih prava je prosjačenje koje svakodnevno možemo vidjeti na ulicama. Nerijetko, ono kasnije prerasta i u seksualnu eksploataciju pojedine grupacije djece”, tvrdi Beriša. ,,Tu je i rizik da postanu žrtve trgovine ljudima”.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv dječjeg rada, oglasili su se početkom ove sedmice iz institucije Ombudsmana.
,,Borbi protiv dječjeg rada treba posvetiti značajnu pažnju, imajući u vidu posljedice koje radna eksploatacija ima ili može imati na ličnost djeteta i ostvarivanje njegovih prava”, poručili su oni. Dječji rad se, kako je navedeno, može definisati kao rad koji šteti dobrobiti djeteta i sprečava njegovo obrazovanje, razvoj i budući život. „Dječji rad po svojoj prirodi i načinu na koji se vrši, šteti, zloupotrebljava i eksploatiše dijete i sprečava obrazovanje”.
Iz ove institucije kažu da su se tim problemom bavili kroz trogodišnje istraživanje, te da su nalazi pokazali da je u Crnoj Gori definitivno najrasprostranjeniji vid njihove radne eksploatacije prosjačenje. Podsjećaju da su više puta davali preporuke nadležnima za unapređenje zaštite djece koja prosjače, ali da ih nadležni nijesu obavještavali šta su po tom pitanju preduzeli.
Na pitanje našeg nedjeljnika da li imaju podatke o tome koliko ima djece u Crnoj Gori koja se radno zloupotrebljavaju nijesu imali odgovor. Ističu da još ne postoji jedinstvena baza podataka odnosno centralna evidencija djece koja se eksploatišu, odnosno bave prosjačenjem, iako je Zaštitnik za to dao konkretnu preporuku. ,,Na to smo više puta ukazivali kao dugogodišnji problem. Smatramo da bi postojanje takve evidencije značajno doprinijelo borbi protiv ovog problema”, kažu iz ove institucije za Monitor.
I iz te institucije upozoravaju da su djeca koja se bave prosjačenjem i provode vrijeme na ulici u velikom riziku da postanu žrtve nasilja, seksualnog zlostavljanja i zloupotrebe, ekonomske eksploatacije ili trgovine ljudima.
Osim prosjačenja, Zaštitnik ljudskih prava kao značajan problem ističe i zapošljavanje maloljetnika tokom turističkih sezona. ,,Obaveza Inspekcije rada je da kontroliše zaposlenje i radno vrijeme i njen aktivan doprinos je veoma važan u otkrivanju slučajeva dječjeg rada, pa u tom smislu očekuju njihovu proaktivniju ulogu”.
Zaštitnik je 2013. godine objavio Izvještaj o rezultatima sprovedenih istraživanja o zaštiti djece od eksploatacije. Kao ključne nedostatke u procesu zaštite djece od različitih oblika zloupotrebe i iskorišćavanja istakao je tada to što većina profesionalaca nije upoznata sa samim pojmovima različitih oblika zlostavljanja djece, što ukazuje da državnim organima i službama nedostaje usko specijalizovani kadar za rad sa djecom žrtvama zloupotrebe i iskorišćavanja.
Ukazao je i na nepostojanje preventivnih programa i ohrabrivanja djece da iskorišćavanje prijave nadležnim službama. Tu je i nepostojanje specijalizovanih službi za rad sa djecom žrtvama u cilju njihovog potpunog oporavka i reintegracije.
Vrijeme je da se nadležni pozabave tim sumornim nalazima.
ISTRAŽIVANJE UNICEF-A O DJEČJEM RADU U CRNOJ GORI
Tužna statistika
Osim Ombudsmana, istraživanje o eksploataciji djece u Crnoj Gori uradio je 2013. godine i Unicef. Ovo su neki od nalaza tog istraživanja :
■ U Crnoj Gori nijedno dijete nije uključeno u kućne poslove onoliko sati da bi se to tretiralo kao dječji rad (duže od 28 sati za djecu starosti 5−11 godina i 12−14 godina, a duže od 43 sata za djecu starosti 15−17 godina).
■ U romskim naseljima, 1 procenat djece starosti 5−11 godina i 4 procenta djece starosti 12−14 godina uključeno je u kućne poslove 28 sati ili duže, što je rad koji se tretira kao dječji rad.
■ Djeca starosti 5−17 godina iz romskih naselja manje su uključena u dječji rad nego druga djeca (7 procenata), a 5 procenata njih radi u opasnim uslovima. Djeca ovog uzrasta u ostalim (seoskim) naseljima (20 procenata) i u južnom regionu (32 procenta) češće su uključena u dječji rad.
MEĐUNARODNA DOKUMENTA
Dječiji rad – više od 28 sati kućnih poslova sedmično
Član 32 Konvencije o pravima djeteta navodi: „Države članice Konvencije priznaju pravo djetetu na zaštitu od ekonomskog izrabljivanja i obavljanja bilo kojeg posla koji bi za dijete bilo opasno ili koji bi ometalo obrazovanje djeteta, ili koje je štetno za zdravlje ili fizički, mentalni, duhovni, moralni i društveni razvoj djeteta”.
Specifični pragovi starosti koji određuju uključenost djeteta u ekonomske aktivnosti ili obavljanje kućnih poslova kao dječji rad, prema međunarodnim dokumentima, su sljedeći:
■ Uzrast 5–11 godina: najmanje jedan sat ekonomskih aktivnosti ili 28 sati kućnih poslova nedjeljno.
■ Uzrast 12–14 godina: najmanje 14 sati ekonomskih aktivnosti ili 28 sati kućnih poslova nedjeljno.
■ Uzrast 15–17 godina: najmanje 43 sati ekonomskih aktivnosti ili 43 sati kućnih poslova nedjeljno.
Ova definicija omogućava razlikovanje dječjeg rada i rada djeteta da bi se utvrdila vrsta posla koji bi trebalo biti eliminisan
Bojana DRAGAŠ
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu
Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.
“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.
Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.
Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.
“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.
U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.
Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.
U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.
Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.
Patoanatomski otpad
Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.
,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.
,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
Izdvojeno1 dan
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIČKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine