Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I RADNA EKSPLOATACIJA DJECE: Oteto djetinjstvo

Objavljeno prije

na

,,Primoran sam da prosim”, kaže romski dječak dok drži ispružen dlan, tu u centru Podgorice. „Roditelji me tjeraju da to radim, jer jedino tako možemo da preživimo. Oni ne rade. A na ulici za jedan dan možemo da zaradimo i do 10 eura”, kaže.

Nedavnim obilježavanjem svjetskog Dana borbe protiv dječjeg rada, i u Crnoj Gori se pokušala probuditi uspavna svijest nadležnih da obrate pažnju na eksploataciju djece. Pokazalo se međutim, da se institucije ovdje jako malo bave tim problemom. A svjedoci smo da se to svakodnevno dešava na crnogorskim ulicama. Nema toga ko nije sreo djecu koja prosjače. Najčešće su to mališani iz lokalnih romskih zajednica.

Elvis Beriša, iz Romske organizacije mladih u razgovoru za Monitor ističe da je on bio primoran da radi prije svoje 15-e godine kako bi na taj način doprinio izdržavanju porodice. ,,Kao i veliki broj romske djece, još u osnovnoj školi radio sam teške fizičke poslove kako bih privređivao i finansijski pomogao svojima”, ističe.

,,Najveći problem zloupotrebljavanja romske djece i kršenja njihovih prava je prosjačenje koje svakodnevno možemo vidjeti na ulicama. Nerijetko, ono kasnije prerasta i u seksualnu eksploataciju pojedine grupacije djece”, tvrdi Beriša. ,,Tu je i rizik da postanu žrtve trgovine ljudima”.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv dječjeg rada, oglasili su se početkom ove sedmice iz institucije Ombudsmana.

,,Borbi protiv dječjeg rada treba posvetiti značajnu pažnju, imajući u vidu posljedice koje radna eksploatacija ima ili može imati na ličnost djeteta i ostvarivanje njegovih prava”, poručili su oni. Dječji rad se, kako je navedeno, može definisati kao rad koji šteti dobrobiti djeteta i sprečava njegovo obrazovanje, razvoj i budući život. „Dječji rad po svojoj prirodi i načinu na koji se vrši, šteti, zloupotrebljava i eksploatiše dijete i sprečava obrazovanje”.

Iz ove institucije kažu da su se tim problemom bavili kroz trogodišnje istraživanje, te da su nalazi pokazali da je u Crnoj Gori definitivno najrasprostranjeniji vid njihove radne eksploatacije prosjačenje. Podsjećaju da su više puta davali preporuke nadležnima za unapređenje zaštite djece koja prosjače, ali da ih nadležni nijesu obavještavali šta su po tom pitanju preduzeli.

Na pitanje našeg nedjeljnika da li imaju podatke o tome koliko ima djece u Crnoj Gori koja se radno zloupotrebljavaju nijesu imali odgovor. Ističu da još ne postoji jedinstvena baza podataka odnosno centralna evidencija djece koja se eksploatišu, odnosno bave prosjačenjem, iako je Zaštitnik za to dao konkretnu preporuku. ,,Na to smo više puta ukazivali kao dugogodišnji problem. Smatramo da bi postojanje takve evidencije značajno doprinijelo borbi protiv ovog problema”, kažu iz ove institucije za Monitor.

I iz te institucije upozoravaju da su djeca koja se bave prosjačenjem i provode vrijeme na ulici u velikom riziku da postanu žrtve nasilja, seksualnog zlostavljanja i zloupotrebe, ekonomske eksploatacije ili trgovine ljudima.

Osim prosjačenja, Zaštitnik ljudskih prava kao značajan problem ističe i zapošljavanje maloljetnika tokom turističkih sezona. ,,Obaveza Inspekcije rada je da kontroliše zaposlenje i radno vrijeme i njen aktivan doprinos je veoma važan u otkrivanju slučajeva dječjeg rada, pa u tom smislu očekuju njihovu proaktivniju ulogu”.

Zaštitnik je 2013. godine objavio Izvještaj o rezultatima sprovedenih istraživanja o zaštiti djece od eksploatacije. Kao ključne nedostatke u procesu zaštite djece od različitih oblika zloupotrebe i iskorišćavanja istakao je tada to što većina profesionalaca nije upoznata sa samim pojmovima različitih oblika zlostavljanja djece, što ukazuje da državnim organima i službama nedostaje usko specijalizovani kadar za rad sa djecom žrtvama zloupotrebe i iskorišćavanja.

Ukazao je i na nepostojanje preventivnih programa i ohrabrivanja djece da iskorišćavanje prijave nadležnim službama. Tu je i nepostojanje specijalizovanih službi za rad sa djecom žrtvama u cilju njihovog potpunog oporavka i reintegracije.

Vrijeme je da se nadležni pozabave tim sumornim nalazima.

ISTRAŽIVANJE UNICEF-A O DJEČJEM RADU U CRNOJ GORI
Tužna statistika

Osim Ombudsmana, istraživanje o eksploataciji djece u Crnoj Gori uradio je 2013. godine i Unicef. Ovo su neki od nalaza tog istraživanja :

■ U Crnoj Gori nijedno dijete nije uključeno u kućne poslove onoliko sati da bi se to tretiralo kao dječji rad (duže od 28 sati za djecu starosti 5−11 godina i 12−14 godina, a duže od 43 sata za djecu starosti 15−17 godina).

■ U romskim naseljima, 1 procenat djece starosti 5−11 godina i 4 procenta djece starosti 12−14 godina uključeno je u kućne poslove 28 sati ili duže, što je rad koji se tretira kao dječji rad.

■ Djeca starosti 5−17 godina iz romskih naselja manje su uključena u dječji rad nego druga djeca (7 procenata), a 5 procenata njih radi u opasnim uslovima. Djeca ovog uzrasta u ostalim (seoskim) naseljima (20 procenata) i u južnom regionu (32 procenta) češće su uključena u dječji rad.

MEĐUNARODNA DOKUMENTA

Dječiji rad – više od 28 sati kućnih poslova sedmično

Član 32 Konvencije o pravima djeteta navodi: „Države članice Konvencije priznaju pravo djetetu na zaštitu od ekonomskog izrabljivanja i obavljanja bilo kojeg posla koji bi za dijete bilo opasno ili koji bi ometalo obrazovanje djeteta, ili koje je štetno za zdravlje ili fizički, mentalni, duhovni, moralni i društveni razvoj djeteta”.

Specifični pragovi starosti koji određuju uključenost djeteta u ekonomske aktivnosti ili obavljanje kućnih poslova kao dječji rad, prema međunarodnim dokumentima, su sljedeći:

■ Uzrast 5–11 godina: najmanje jedan sat ekonomskih aktivnosti ili 28 sati kućnih poslova nedjeljno.

■ Uzrast 12–14 godina: najmanje 14 sati ekonomskih aktivnosti ili 28 sati kućnih poslova nedjeljno.

■ Uzrast 15–17 godina: najmanje 43 sati ekonomskih aktivnosti ili 43 sati kućnih poslova nedjeljno.

Ova definicija omogućava razlikovanje dječjeg rada i rada djeteta da bi se utvrdila vrsta posla koji bi trebalo biti eliminisan

Bojana DRAGAŠ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo