Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEVOLJE PEDIJATRIJE: I bebe čekaju izabranog ljekara

Objavljeno prije

na

Ako nijeste primijetili koliko naše zdravstvo sistematski srlja u propast evo podatka do kojeg je došao Monitor: zbog nedovoljnog broja pedijatara u domovima zdravlja u Podgorici čak i bebe čekaju na izabranog ljekara! Nakon razgovora novinara Monitora sa pouzdanim izvorom koji je insistirao na anonimnosti, jasno je da u oblasti pedijatrije vlada haos. A kada je u toj oblasti haos to onda može biti opasno i po život.

U Domu zdravlja zvanično radi oko 26 pedijatara. Prema podacima našeg izvora, od tog broja trenutno radi samo 18. Broj pacijenata, po smjeni, kreće se oko 100 – 200, što zavisi od veličine zdravstvenog punkta. Pedijatri primaju svojih 2000 pacijenata, plus sve hitne slučajeve, plus sve slučajeve koji dođu van teritorije Podgorice. Problemi se, usljed nedovoljnog broja pedijatara zato uvećavaju i komplikuju. Svi pedijatri su ,,popunjeni”, imaju maksimalan broj pacijenata (u okviru programa izabrani doktor). Kada, recimo usljed bolovanja, nema pedijatra na nekom punktu, zatvaraju se prigradske pedijatrijske ambulante.

Sve da neko, od postojećih pedijatara, izrazi želju za prekovremenim radom, Fond kaže da se to ne dozvoljava, jer to zahtijeva dodatan novac po satu. Tako, recimo, ukoliko u nekom punktu fali pedijatar, on se, u najboljem slučaju, dovodi sa drugog mjesta. Pedijatar-došljak tako na svom matičnom mjestu odradi puno radno vrijeme, plus pola radnog vremena na mjestu gdje fali pedijatar. Tako nastaju gužve i u ambulanti odakle pedijatar dolazi, i u ambulanti gdje je pedijatar na ispomoći. Opet: to su najbolji slučajevi; nerijetko pedijatra uopšte nema!

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić nedavno je kazao da će u Domu zdravlja Blok V – i za djecu, i za odrasle – vikendom otvoriti dežurstvo kako bi se rasteretila Nova varoš (Dom zdravlja kod OŠ Savo Pejanović). ,,Ali to nije urađeno za djecu a teško da će i biti učinjeno, jer na pedijatriji prosto nema kadra”, kaže naš izvor.

Specijalizacija za pedijatra nije raspisivana posljednjih desetak godina. Tek je sada raspisana, u najavi, a to znači da će se novi pedijatri pojaviti tek za 4-5 godina, nakon čitavog perioda specijalizacije. Nevolja je u tome što će do tada u penziju poći otprilike isto toliko pedijatara. Dolazimo, opet, na isto. Ili možda još i gore.

Posebna su, najalarmantnija priča bebe, sa početka teksta. Na listama čekanja za izabranog ljekara, pedijatra, su djeca od novorođenčadi do srednjoškolaca. Ovi posljednji su, zdrava populacija pa rijetko idu kod pedijatara, a i kada godinama prevaziđu pedijatra, oni se sami ne odjavljuju. Tu leži dio problema. ,,Njih sistem ne smije sam odregistrovati. Kompjuter ne smije sam da ih izbacuje, da tako kažem, jer im se time povređuju prava, dok oni rijetko dolaze na preglede i da se odjave, a bebe čekaju nekada i do pola godine”, kaže naš izvor.

Naravno pedijatri pregledaju i bebe koje nijesu registrovane, ali one ne smiju primiti vakcine bez svog pedijatra. Jedino rješenje su novi pedijatri koji će preuzeti bebe. Kada smo već kod vakcina i tu – nevolje. Vakcine za bebe od dva mjeseca do polaska u školu su stigle, ali ih nije bilo par mjeseci. Međutim: niko se nije bunio.

Slična je priča i što se tiče subspecijalizacija u pedijatriji. U Crnoj Gori trenutno ne postoji niti jedan dječiji alergolog. Ranije je to radila doktorica Saida Zejnilović, ali je otišla u privatnu kliniku, prema našim saznanjima nije bilo ni truda da se zadrži. Nema ni dječijeg oftamologa. Pacijenti se šalju kod privatnika. Fond zdravstva kasnije to pokriva. Dječiji gastroenterolog je samo jedan. I on, prema podacima do kojih je došao Monitor, radi i privatno.

Nije nikakva rijetkost da predijatar specijalista tokom smjene pregleda toliko djece da za svako može izdvojiti u prosjeku samo – četitri minuta. Pedijatrijska služba se održava sa ogromnim naporom. To svakodnevno trpe građani, djeca, bebe, kaže naš izvor. Stari pedijatri odlaze, a mladih nema.

Konkretan primjer. Jednu smjenu godinama u Zeti održava penzionisana ljekarka. Na pedijatriji u Zeti, na vratima stoji istaknuta posebna šema rada za drugu smjenu. Te smjene čas ima, čas nema. Trenutno je ima do 1. jula jer se djeca vakcinišu i upisuju u škole i vrtiće, pa se zatvara 1. jula. Do kada, ne zna se. Ukoliko djeca iz Zete, nakon 1. jula, recimo, dobiju temperaturu posle podne moraće u grad, pa čekati da ih neko primi. Kod izabranih doktora prednost imaju njihovi pacijenti.

Bivši direktor Doma zdravlja Podgorica (do 2005. godine) specijalista za organizaciju zdravstvene zaštite i zdravstvene statistike, primarijus Ivo Đurišić, za naš list kaže da dok je on bio direktor Doma zdravlja, na vrijeme je raspisivao specijalizacije pedijatrije.

,,Baš zato da ne bi došlo do deficita u zdravstvenoj zaštiti djece i omladine. U to vrijeme hitna pomoć, bila je u sklopu Doma zdravlja Podgorica, pa sam čak i ustupio dvojicu pedijatara, koji su naizmjenično radili noću od 21 do 07 ujutru, za hitne slučajeve kada su u pitanju djeca. Danas djeca u tom vremenu nemaju zdravstvenu zaštitu u Hitnoj pomoći”.

Đurišić kaže da se ovaj problem mogao riješiti da je vođena pametna politika specijalizacija i subspecijalizacija za djecu.

,,Pored odgovornosti direktora Domova zdravlja, ne razumijem ministra i Fond zdravstva koji nijesu na vrijeme reagovali. Možda će nas baš ova pedijatrija opomenuti, da poslušnici i podobnici nijesu kreativci. I dalje smatram da je ideja porodične medicine, koja je trebala proizaći iz privremenog rješenja izabranog doktora, jedini izlaz iz ove teške situacije. Kada prirodni priraštaj postane negativan, zbog slabosti zdravstva, biće kasno”.

Pedijatri nedostaju svuda u Crnoj Gori. Negdje gdje su imali jednoga, ostaju prema našim saznanjima, i bez njega. Podgorica je centar. Svi najteži slučajevi iz drugih opština dolaze u glavni grad u Dječiju bolnicu. A tamo fale subspecijalisti.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo