Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI FAKULTETI NA PREMIJEROVOM PRIVATNOM UNIVERZITETU: Država protiv državnog

Objavljeno prije

na

Savjet za visoko obrazovanje dao je početkom aprila početnu akreditaciju Univerzitetu Donja Gorica (UDG) za otvaranje tri nova fakulteta – Fakultet primijenjene nauke (matematika, psihologija), Filološki fakultet (engleski jezik i književnost) i Fakultet za kulturu i turizam (kultura i turizam; međunarodno hotelijerstvo i menadžment).

Ostalo je još samo da Ministarstvo prosvjete izda i licencu za ova tri fakulteta. Dosadašnja praksa pokazuje da je Ministarstvo ažurno prilikom licenciranja privatnih univerziteta.

Ministarstvo je svojim pravilnicima propisalo jasne kriterijume koliki broj redovnih profesora, koliko vannastavnogo osoblja moraju imati novootvoreni fakulteti, zatim na koji način se pored kadrovskih moraju ispuniti i prostorni kapaciteti za valjan rad fakulteta.

,,Znam da te uslove nije ispunio Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, a ni pola studijskih programa na UDG-u”, kaže za Monitor profesorica Univerziteta Crne Gore (UCG) i poslanica Branka Bošnjak. ,,Ali ko te pita za propisana pravila kad politička sila gazi kako hoće i kad nekome može biti da je iznad zakona. Sumnjam da kadrovske kriterijume UDG može ispuniti, posebno za psihologiju, a teško i za ostale najavljene programe”, kaže ona.

Međutim, u dosadašnjem, procesu akreditovanja i licenciranja po Savjetu za visoko obrazovanje i Ministarstvu prosvjete nije bilo ništa sporno. Mira Popović, saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Monitor da ova organizacija sumnja u postojanje određenih propusta u tom dijelu.

,,Iskustvo nam je pokazalo da je Savjet za visoko obrazovanje netransparentna institucija. Za slučaj jednog fakulteta za koji je CGO tražio informacije o akreditaciji i licenci tražili su nam 75 eura. Takav pristup ima za cilj da obeshrabri uvid javnosti u rad Savjeta umjesto da Savjet proaktivno učini javno dostupnim sve podatke vezane za akreditaciju i licenciranje ustanova, jer u protivnom javnost s pravom sumnja da su te ustanove zaista zadovoljile minimum traženih uslova”.

Na UDG je, za osam godina, otvoreno 10 fakulteta: Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije, Politehnika, Fakultet pravnih nauka, Humanističke studije: diplomatija, bezbjednost i komunikologija i mediji, Fakultet umjetnosti, Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, Fakultet za sportski menadžment, Fakultet za dizajn i multimediju i UCG Centar za strane jezike.

Pored činjenice da je premijer Milo Đukanović suvlasnik UDG-a u zemlji gdje korupcija cvijeta, mnogi sa državnog Univerziteta Crne Gore (UCG) upozoravaju da se nekontrolisanim otvaranjem studijskih programa na privatnim univerzitetima dodatno urušava državni.

U martu je nakon najave gašenja studjskih programa na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, 240 sadašnjih i bivših studenta upozorilo, da se urušava UCG i da se gašenjem smjerova na državnom forsiraju privatni na kojim postoje isti takvi programi. ,,Pozivamo crnogorske studentske organizacije da ne dozvole da Rektorat pod izgovorima kvaliteta nastave ili raspoloživosti finansijama (za koje su direktno odgovorni) amputiraju dio po dio Univerziteta tvrdeći da se lišavaju ‘bolesnog tkiva’, a istovremeno dajući snažnu podršku privatnim univerzitetima. Država koja svjesno podriva svoje javne instuticije, uključujući obrazovne, nema budućnosti”, upozorili su u apelu studenti.

Isti scenario se ponavlja sve češće. Sada dok na UDG najavljuju otvaranje matematike, na državnom su u pripremi revolucionarne refome i spajanje matematike i fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF).

Po onome na čemu instistira Rektorat, na čelu sa Radmilom Vojović, trajanje studija na državnom PMF-u reformisaće se 3+2 (tri osnovne i dvije magistarske). Ako to zaživi svršeni studenti ma¬te¬ma¬ti¬ke na dr¬žav¬nom fa¬kul¬te¬tu, sa završene tri godine neće moći da predaju u školama. Dok će studenti koji završe matematiku na UDG-u, planirano trajanje četiri godine, to moći.

Slično je sa i sa psihologijom. Nakon protesta studenata, prije dvije godine profesor Milorad Simunović je napustio studijski program psihologije, na kome je bio šef odsjeka, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, zbog toga sto je ovaj studijski program skinut sa budžeta. Tada je sa ovog odsjeka otišlo i par profesora iz regiona. Oslabljeni smjer sada upisuje godišnje preko 40 samo samofinansirajućih studenata. Kako je smjer na državnom oslabljen privatni su našli svoj interes pa eto najave UDG za otvaranje psihologije.

,,O UDG znam malo, a o otvaranju studija psihologije isto tako. Bez obzira na to, kada se studije otvaraju najvažnije je pitanje da li su one u stanju da zadovolje precizno utvrđene kriterijume kvaliteta nastave.Ako jesu onda se može govotiri o regularnim studijama, u protivnom se radi o improvizaciji”, kaže za Monitor Simunović.

On objašnjava da su studije regularne kada predavanja na njima drže profesori koji su izabrani u zvanje kroz zakonom predviđenu proceduru: ,,Izbor profesora spada u nadležnost fakulteta, univerziteta, oni su i u nadležnosti Ministarstva prosvjete koje bi moralo da se pobrine za to da u tome pogledu ne bude razlika između državnih i privatnih univerziteta, a ako se razlike dopuste onda da se to označi i u kvalitetu diploma”.

Simunović , jedini univerzitetski profesor psihologije u Crnoj Gori, postavlja pitanje da li je UDG u stanju da obezbijedi kvalitetnu nastavu za nekih 40 do 50 predmeta na četiri studijske godine psihologije. ,,Psihologija je sama po sebi atraktivna, pa pojedini kvaziekonomski nastrojeni umovi smatraju da otvaranje studija psihologije, bilo kakve da su, zbog velikog broja studenata i prihoda od školarina predstavlja dobar poslovni potez. To je možda dobar poslovni potez, ali se obesmišljava opšte dobro – i on je pogrešan kako to uvijek mora da bude u slučaju kada izostane kontrola kvaliteta”.

A kvalitet i standarde nema ko da kontroliše. Dok armija svršenih studenata popunjava hodnike biroa rada.

,,Deficit određenih kadrova i proces licenciranja su, nažalost, u Crnoj Gori dva različita pitanja”, kaže Mira Popović iz CGO-a: ,,Nije uspostavljen sistem redovnog praćenja i prikupljanja podataka o suficitu i deficitu kadrova na tržištu rada, a samim tim ni upotrebe tih podataka prilikom dodjeljivanja akreditacija i licenci studijskim programima. Konačno, čitav proces akreditovanja i licenciranja od strane Savjeta za visoko obrazovanje je pod priličnim ‘velom tajne’. I najnovije Istraživanje o percepciji kvaliteta znanja i vještina lica sa stečenim visokim obrazovanjem Privredne komore Crne Gore nedvosmisleno ukazuje na jaz između privrede i visokoškolskog sistema. Dodatno, brine činjenica da 4000 studenata godišnje završi studije, u Crnoj Gori i u inostranstvu, a samo 7,7 posto privrednika cijeni da su ti kadrovi kvalitetni, dok čak njih 90 posto smatra da je prethodni sistem bio kvalitetniji. Ovi podaci bi trebali da budu ‘mapa puta’ svim univerzitetima da prilikom otvaranja novih programa vode računa o potrebama tržišta rada, a ne o tome kako da prilikom raspodjele normi podmire svoje interese”.

Legitimno je da je privatnim univerzitetima mapa puta profit od školarina. Problematično je što im državne institucije pružaju pomoć u tome na štetu državnog.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo