Savjet za visoko obrazovanje dao je početkom aprila početnu akreditaciju Univerzitetu Donja Gorica (UDG) za otvaranje tri nova fakulteta – Fakultet primijenjene nauke (matematika, psihologija), Filološki fakultet (engleski jezik i književnost) i Fakultet za kulturu i turizam (kultura i turizam; međunarodno hotelijerstvo i menadžment).
Ostalo je još samo da Ministarstvo prosvjete izda i licencu za ova tri fakulteta. Dosadašnja praksa pokazuje da je Ministarstvo ažurno prilikom licenciranja privatnih univerziteta.
Ministarstvo je svojim pravilnicima propisalo jasne kriterijume koliki broj redovnih profesora, koliko vannastavnogo osoblja moraju imati novootvoreni fakulteti, zatim na koji način se pored kadrovskih moraju ispuniti i prostorni kapaciteti za valjan rad fakulteta.
,,Znam da te uslove nije ispunio Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, a ni pola studijskih programa na UDG-u”, kaže za Monitor profesorica Univerziteta Crne Gore (UCG) i poslanica Branka Bošnjak. ,,Ali ko te pita za propisana pravila kad politička sila gazi kako hoće i kad nekome može biti da je iznad zakona. Sumnjam da kadrovske kriterijume UDG može ispuniti, posebno za psihologiju, a teško i za ostale najavljene programe”, kaže ona.
Međutim, u dosadašnjem, procesu akreditovanja i licenciranja po Savjetu za visoko obrazovanje i Ministarstvu prosvjete nije bilo ništa sporno. Mira Popović, saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Monitor da ova organizacija sumnja u postojanje određenih propusta u tom dijelu.
,,Iskustvo nam je pokazalo da je Savjet za visoko obrazovanje netransparentna institucija. Za slučaj jednog fakulteta za koji je CGO tražio informacije o akreditaciji i licenci tražili su nam 75 eura. Takav pristup ima za cilj da obeshrabri uvid javnosti u rad Savjeta umjesto da Savjet proaktivno učini javno dostupnim sve podatke vezane za akreditaciju i licenciranje ustanova, jer u protivnom javnost s pravom sumnja da su te ustanove zaista zadovoljile minimum traženih uslova”.
Na UDG je, za osam godina, otvoreno 10 fakulteta: Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije, Politehnika, Fakultet pravnih nauka, Humanističke studije: diplomatija, bezbjednost i komunikologija i mediji, Fakultet umjetnosti, Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, Fakultet za sportski menadžment, Fakultet za dizajn i multimediju i UCG Centar za strane jezike.
Pored činjenice da je premijer Milo Đukanović suvlasnik UDG-a u zemlji gdje korupcija cvijeta, mnogi sa državnog Univerziteta Crne Gore (UCG) upozoravaju da se nekontrolisanim otvaranjem studijskih programa na privatnim univerzitetima dodatno urušava državni.
U martu je nakon najave gašenja studjskih programa na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, 240 sadašnjih i bivših studenta upozorilo, da se urušava UCG i da se gašenjem smjerova na državnom forsiraju privatni na kojim postoje isti takvi programi. ,,Pozivamo crnogorske studentske organizacije da ne dozvole da Rektorat pod izgovorima kvaliteta nastave ili raspoloživosti finansijama (za koje su direktno odgovorni) amputiraju dio po dio Univerziteta tvrdeći da se lišavaju ‘bolesnog tkiva’, a istovremeno dajući snažnu podršku privatnim univerzitetima. Država koja svjesno podriva svoje javne instuticije, uključujući obrazovne, nema budućnosti”, upozorili su u apelu studenti.
Isti scenario se ponavlja sve češće. Sada dok na UDG najavljuju otvaranje matematike, na državnom su u pripremi revolucionarne refome i spajanje matematike i fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF).
Po onome na čemu instistira Rektorat, na čelu sa Radmilom Vojović, trajanje studija na državnom PMF-u reformisaće se 3+2 (tri osnovne i dvije magistarske). Ako to zaživi svršeni studenti ma¬te¬ma¬ti¬ke na dr¬žav¬nom fa¬kul¬te¬tu, sa završene tri godine neće moći da predaju u školama. Dok će studenti koji završe matematiku na UDG-u, planirano trajanje četiri godine, to moći.
Slično je sa i sa psihologijom. Nakon protesta studenata, prije dvije godine profesor Milorad Simunović je napustio studijski program psihologije, na kome je bio šef odsjeka, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, zbog toga sto je ovaj studijski program skinut sa budžeta. Tada je sa ovog odsjeka otišlo i par profesora iz regiona. Oslabljeni smjer sada upisuje godišnje preko 40 samo samofinansirajućih studenata. Kako je smjer na državnom oslabljen privatni su našli svoj interes pa eto najave UDG za otvaranje psihologije.
,,O UDG znam malo, a o otvaranju studija psihologije isto tako. Bez obzira na to, kada se studije otvaraju najvažnije je pitanje da li su one u stanju da zadovolje precizno utvrđene kriterijume kvaliteta nastave.Ako jesu onda se može govotiri o regularnim studijama, u protivnom se radi o improvizaciji”, kaže za Monitor Simunović.
On objašnjava da su studije regularne kada predavanja na njima drže profesori koji su izabrani u zvanje kroz zakonom predviđenu proceduru: ,,Izbor profesora spada u nadležnost fakulteta, univerziteta, oni su i u nadležnosti Ministarstva prosvjete koje bi moralo da se pobrine za to da u tome pogledu ne bude razlika između državnih i privatnih univerziteta, a ako se razlike dopuste onda da se to označi i u kvalitetu diploma”.
Simunović , jedini univerzitetski profesor psihologije u Crnoj Gori, postavlja pitanje da li je UDG u stanju da obezbijedi kvalitetnu nastavu za nekih 40 do 50 predmeta na četiri studijske godine psihologije. ,,Psihologija je sama po sebi atraktivna, pa pojedini kvaziekonomski nastrojeni umovi smatraju da otvaranje studija psihologije, bilo kakve da su, zbog velikog broja studenata i prihoda od školarina predstavlja dobar poslovni potez. To je možda dobar poslovni potez, ali se obesmišljava opšte dobro – i on je pogrešan kako to uvijek mora da bude u slučaju kada izostane kontrola kvaliteta”.
A kvalitet i standarde nema ko da kontroliše. Dok armija svršenih studenata popunjava hodnike biroa rada.
,,Deficit određenih kadrova i proces licenciranja su, nažalost, u Crnoj Gori dva različita pitanja”, kaže Mira Popović iz CGO-a: ,,Nije uspostavljen sistem redovnog praćenja i prikupljanja podataka o suficitu i deficitu kadrova na tržištu rada, a samim tim ni upotrebe tih podataka prilikom dodjeljivanja akreditacija i licenci studijskim programima. Konačno, čitav proces akreditovanja i licenciranja od strane Savjeta za visoko obrazovanje je pod priličnim ‘velom tajne’. I najnovije Istraživanje o percepciji kvaliteta znanja i vještina lica sa stečenim visokim obrazovanjem Privredne komore Crne Gore nedvosmisleno ukazuje na jaz između privrede i visokoškolskog sistema. Dodatno, brine činjenica da 4000 studenata godišnje završi studije, u Crnoj Gori i u inostranstvu, a samo 7,7 posto privrednika cijeni da su ti kadrovi kvalitetni, dok čak njih 90 posto smatra da je prethodni sistem bio kvalitetniji. Ovi podaci bi trebali da budu ‘mapa puta’ svim univerzitetima da prilikom otvaranja novih programa vode računa o potrebama tržišta rada, a ne o tome kako da prilikom raspodjele normi podmire svoje interese”.
Legitimno je da je privatnim univerzitetima mapa puta profit od školarina. Problematično je što im državne institucije pružaju pomoć u tome na štetu državnog.
Predrag NIKOLIĆ