Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUNE NA PRIMORJU: Plaže nedostupne

Objavljeno prije

na

Građani primorskih naselja sve češće organizuju javne proteste zbog ograničenog pristupa plažama koje se ugovorima sa JP Morsko dobro izdaju pod zakup na duži vremenski period. Uoči ovogodišnje turističke sezone protestovalo se u Tivtu i Budvi, u oba slučaja zbog zabrana slobodnog ulaska na plaže koje nose identično ime – Pržno.

Region su obišle fotografije okupljanja u malom turističkom mjestu Pržno, pored Miločera, u kome su mještani blokirali hotel Maestral izražavajući nezadovoljstvo zbog pooštrenog režima korišćenja jedine pješčane plaže u naselju, koja najvećim svojim dijelom ima status hotelske plaže.

Početkom aprila mještani naselja Krtoli u Tivtu blokirali su kružni tok-raskrsnicu između Kotora i Tivta, nezadovoljni načinom na koji su nadležne državne institucije reagovale na njihov zahtjev za slobodan pristup pješčanoj plaži u uvali Pržno, poznatoj pod imenom Plavi Horizonti.

Atraktivne prirodne plaže budvanske i tivatske rivijere postale su tijesne za sve veći broj gostiju, iz privatnih kuća i apartmana, koji se tretiraju kao gosti drugog reda u odnosu na goste hotela. Najljepše i najatraktivnije plaže zauzeli su vlasnici hotela, tajkuni, državni i lokalni funkcioneri i njihova djeca, koji na njima sprovode svoja pravila i udaraju cijene plažnih kompleta u rasponu od najmanje 10 pa do 100 eura na dan. Po principu, što je manje turista i što je narod siromašniji, to su cijene ležaljki i suncobrana veće.

Obala Crnogorskog primorja duga je 300 kilometara, oko 70 kilometara čine prirodne pješčane plaže i uvale, koje se ekonomski eksploatišu preko državnog preduzeća Morsko dobro.

Zakonima o morskom dobru i državnoj imovini, morsko dobro je definisano kao dobro u opštoj upotrebi, dostupno svima pod posebnim uslovima.

Međutim, praksa pokazuje da su neki jednakiji od drugih, jer opšte, javno dobro, polako prelazi u povlašćene, privatne ruke. Atraktivni dijelovi obale otuđeni su ugovorima o višedecenijskom zakupu. Svaka veća investicija na Crnogorskom primorju uslovljava se privatizacijom dijela morske obale i pripadajućeg akvatorijuma. Svaki investitor želi svoje, privatno, parče mora.

Ubjedljivo najvrednije parče obale, sa sedam najljepših plaža na Crnogorskom primorju suvereno drži zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, grčki državljanin, Petros Statis. Kupovinom hotela Maestral od slovenačke grupe Hit Montenegro, Statis je preuzeo i zakup plaže ispred hotela u Pržnu, čime je zaokružio dragocjeni plažni pojas, dug nešto više od jednog kilometra.

Radi se o svojevrsnom monopolu na plaže u kome jedna firma kontroliše čak sedam kupališta na potezu od Pržna do Svetog Stefana, plažu u Pržnu, Kraljičinu plažu i veliku plažu u Miločeru i hotelsku plažu na Svetom Stefanu.

Ovom nizu prirodnih dragulja Statis je pridodao i javnu plažu na Svetom Stefanu, koja se prostire lijevo od prevlake koja vodi do hotela Sveti Stefan.

U pitanju je neviđeno tajkunsko bahaćenje na obali Paštrovića. Grčkom biznismenu nije dovoljno što gazduje sa četiri najvrednije crnogorske plaže nego je i kupališta na lijevoj plaži oduzeo od mještana, učestvujući na javnom tenderu na kome je ponudio bezobrazno visoku cijenu za stotinak metara pijeska, u iznosu od 120.000 eura. Uzeo je posao i hljeb iz ruku mještanima čiji gosti, kojih ima više nego u Statisovim hotelima, njemu moraju plaćati plažne komplete po cijeni od 30 eura na dan. Uz kupališta došli su i privremeni objekti, pa imamo nevjerovatnu situaciju na Svetom Stefanu u kojoj zakupac elitnog turističkog kompleksa, izvan njegovih granica, na javnoj plaži prodaje sladoled, sokove, sendviče, ležaljke, suncobrane.

Za kilometar paštrovskih plaža Statis plaća Morskom dobru ukupno 188.000 eura godišnje, dok primjera radi, za oko sto metara pijeska na Slovenskoj plaži u Budvi, zakup dostiže iznos i do 50.000 eura.

Mještani su u prigovorima o načinu gazdovanja elitnim plažama, na primjeru zakupa lijeve plaže izračunali, kako država svake godine gubi oko pola miliona eura prihoda na ugovoru koji je Morsko dobro zaključilo sa zakupcem, po kome samo za tri vodeće plaže u ekskluzivnom kompleksu, fiksna naknada iznosi 81.781 eura na godišnjem nivou, na rok do 2037. godine.

Plažu u Pržnu vlasnik hotela Maestral zakupio je na 15 godina po cijeni od 17.000 eura.

Kilometar plaže eksploatiše kompanija koja u hotelima Sveti Stefan i Miločer ima svega 116 kreveta, dok hotel Maestral raspolaže sa oko 400. Oko 500 gostiju može da se rasteže na kilometar pijeska, dok svi mještani zajedno sa privatnim smještajem u kućama i hotelima, kojih ima najmanje deset puta više, mogu da koriste preostale kamenjare pored mora.

Stanje je neodrživo, pa se očekuje da će otpor mještana biti sve veći. Svakim danom, prostora na plaži za njih i njihove goste biće sve manje.

Statis je svoj posjed ogradio željeznim ogradama iako propisi Morskog dobra o korišćenju plaža zabranjuju podizanje ograda u zoni morskog dobra. Na svakom ćošku u miločerskoj šumi i oko plaža mogu se sresti bezbjednjaci, čega nije bilo ni u zlatnim vremenima crnogorskog turizma, kada su krunisane glave, šefovi država i vlada, poznati književnici, glumci i druge javne ličnosti svjetske političke i kulturne scene, ljetovali na Svecu i u Miločeru.

Protest u Pržnu pokazuje koliki je problem selektivne podjele plaža, ograničenog prirodnog reursa eskalirao, zahvaljujući prije svega, haotičnoj urbanizaciji.

Tokom mandata aktuelnog ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, nekadašnje ribarsko naselje pogodio je pravi urbanistički cunami. DUP-om Pržno-Podličak u Pržnu, mjestu sa 250 stalnih stanovnika u 105 domaćinstava, planirana je izgradnja oko 200.000 kvadrata stanova i apartmana, u preko 200 novih objekata. Zbog neponovljivog prirodnog ambijenta, Pržno je uzimano kao model stare paštrovske arhitketure. DUP na koji je saglasnost dalo upravo Ministarstvo turizma i održivog razvoja nije uvažio graditeljsko nasleđe. Predviđene su višespratnice, soliteri, kompleksi, tako da je nekadašnje pitoreskno primorsko mjesto, zauvijek nestalo. U zaleđu je izgrađeno najmanje deset novih Maestrala. Gdje će se taj narod kupati, ministra i planere, pa ni mještane, nije mnogo zanimalo.

Novi vlasnik hotela Maestral izdao je u podzakup plažu ispred hotela na kojoj su povećane cijene zakupa plažnih komleta sa 30 na 50 eura dnevno. Plaža ima status hotelskog kupališta, što znači da zakupac nije u obavezi da oslobađa dio plažnog prostora za javnu upotrebu, već da kupalište u cjelosti koristi isključivo za svoje goste ili namjernike, koji moraju platiti istaknute cijene.

Slovenci, prethodni vlasnici Maestrala, njegovali su fleksibilniji donos sa mještanima kojima su odobravali propusnice za ulaz na plažu, poneko parking mjesto i slično. Kod Statisa toga nema, otuda i pobuna mještana, koji se nisu protivili neprimjerenoj urbanizaciji prostora na kome žive. Statis pokušava da ih umiri ponudom o besplatnom korišćenju ležaljki i suncobrana, ali ako bude slobodnih mjesta. Za sve zainteresovane sigurno ih neće biti.

Naročito ako se realizuju planovi zakupca da u poznatom ljetovalištu, u Miločeru i na Svetom Stefanu izgradi nove kapacitete površine od 40.000 kvadrata. Riječ je o apartmanima, vilama i čuvenim stanovima za tržište, planiranim u parku Miločera, koji su poslužili kao moneta za politički uspon Darka Pajovića i Azre Jasavić.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo