Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUNE NA PRIMORJU: Plaže nedostupne

Objavljeno prije

na

Građani primorskih naselja sve češće organizuju javne proteste zbog ograničenog pristupa plažama koje se ugovorima sa JP Morsko dobro izdaju pod zakup na duži vremenski period. Uoči ovogodišnje turističke sezone protestovalo se u Tivtu i Budvi, u oba slučaja zbog zabrana slobodnog ulaska na plaže koje nose identično ime – Pržno.

Region su obišle fotografije okupljanja u malom turističkom mjestu Pržno, pored Miločera, u kome su mještani blokirali hotel Maestral izražavajući nezadovoljstvo zbog pooštrenog režima korišćenja jedine pješčane plaže u naselju, koja najvećim svojim dijelom ima status hotelske plaže.

Početkom aprila mještani naselja Krtoli u Tivtu blokirali su kružni tok-raskrsnicu između Kotora i Tivta, nezadovoljni načinom na koji su nadležne državne institucije reagovale na njihov zahtjev za slobodan pristup pješčanoj plaži u uvali Pržno, poznatoj pod imenom Plavi Horizonti.

Atraktivne prirodne plaže budvanske i tivatske rivijere postale su tijesne za sve veći broj gostiju, iz privatnih kuća i apartmana, koji se tretiraju kao gosti drugog reda u odnosu na goste hotela. Najljepše i najatraktivnije plaže zauzeli su vlasnici hotela, tajkuni, državni i lokalni funkcioneri i njihova djeca, koji na njima sprovode svoja pravila i udaraju cijene plažnih kompleta u rasponu od najmanje 10 pa do 100 eura na dan. Po principu, što je manje turista i što je narod siromašniji, to su cijene ležaljki i suncobrana veće.

Obala Crnogorskog primorja duga je 300 kilometara, oko 70 kilometara čine prirodne pješčane plaže i uvale, koje se ekonomski eksploatišu preko državnog preduzeća Morsko dobro.

Zakonima o morskom dobru i državnoj imovini, morsko dobro je definisano kao dobro u opštoj upotrebi, dostupno svima pod posebnim uslovima.

Međutim, praksa pokazuje da su neki jednakiji od drugih, jer opšte, javno dobro, polako prelazi u povlašćene, privatne ruke. Atraktivni dijelovi obale otuđeni su ugovorima o višedecenijskom zakupu. Svaka veća investicija na Crnogorskom primorju uslovljava se privatizacijom dijela morske obale i pripadajućeg akvatorijuma. Svaki investitor želi svoje, privatno, parče mora.

Ubjedljivo najvrednije parče obale, sa sedam najljepših plaža na Crnogorskom primorju suvereno drži zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, grčki državljanin, Petros Statis. Kupovinom hotela Maestral od slovenačke grupe Hit Montenegro, Statis je preuzeo i zakup plaže ispred hotela u Pržnu, čime je zaokružio dragocjeni plažni pojas, dug nešto više od jednog kilometra.

Radi se o svojevrsnom monopolu na plaže u kome jedna firma kontroliše čak sedam kupališta na potezu od Pržna do Svetog Stefana, plažu u Pržnu, Kraljičinu plažu i veliku plažu u Miločeru i hotelsku plažu na Svetom Stefanu.

Ovom nizu prirodnih dragulja Statis je pridodao i javnu plažu na Svetom Stefanu, koja se prostire lijevo od prevlake koja vodi do hotela Sveti Stefan.

U pitanju je neviđeno tajkunsko bahaćenje na obali Paštrovića. Grčkom biznismenu nije dovoljno što gazduje sa četiri najvrednije crnogorske plaže nego je i kupališta na lijevoj plaži oduzeo od mještana, učestvujući na javnom tenderu na kome je ponudio bezobrazno visoku cijenu za stotinak metara pijeska, u iznosu od 120.000 eura. Uzeo je posao i hljeb iz ruku mještanima čiji gosti, kojih ima više nego u Statisovim hotelima, njemu moraju plaćati plažne komplete po cijeni od 30 eura na dan. Uz kupališta došli su i privremeni objekti, pa imamo nevjerovatnu situaciju na Svetom Stefanu u kojoj zakupac elitnog turističkog kompleksa, izvan njegovih granica, na javnoj plaži prodaje sladoled, sokove, sendviče, ležaljke, suncobrane.

Za kilometar paštrovskih plaža Statis plaća Morskom dobru ukupno 188.000 eura godišnje, dok primjera radi, za oko sto metara pijeska na Slovenskoj plaži u Budvi, zakup dostiže iznos i do 50.000 eura.

Mještani su u prigovorima o načinu gazdovanja elitnim plažama, na primjeru zakupa lijeve plaže izračunali, kako država svake godine gubi oko pola miliona eura prihoda na ugovoru koji je Morsko dobro zaključilo sa zakupcem, po kome samo za tri vodeće plaže u ekskluzivnom kompleksu, fiksna naknada iznosi 81.781 eura na godišnjem nivou, na rok do 2037. godine.

Plažu u Pržnu vlasnik hotela Maestral zakupio je na 15 godina po cijeni od 17.000 eura.

Kilometar plaže eksploatiše kompanija koja u hotelima Sveti Stefan i Miločer ima svega 116 kreveta, dok hotel Maestral raspolaže sa oko 400. Oko 500 gostiju može da se rasteže na kilometar pijeska, dok svi mještani zajedno sa privatnim smještajem u kućama i hotelima, kojih ima najmanje deset puta više, mogu da koriste preostale kamenjare pored mora.

Stanje je neodrživo, pa se očekuje da će otpor mještana biti sve veći. Svakim danom, prostora na plaži za njih i njihove goste biće sve manje.

Statis je svoj posjed ogradio željeznim ogradama iako propisi Morskog dobra o korišćenju plaža zabranjuju podizanje ograda u zoni morskog dobra. Na svakom ćošku u miločerskoj šumi i oko plaža mogu se sresti bezbjednjaci, čega nije bilo ni u zlatnim vremenima crnogorskog turizma, kada su krunisane glave, šefovi država i vlada, poznati književnici, glumci i druge javne ličnosti svjetske političke i kulturne scene, ljetovali na Svecu i u Miločeru.

Protest u Pržnu pokazuje koliki je problem selektivne podjele plaža, ograničenog prirodnog reursa eskalirao, zahvaljujući prije svega, haotičnoj urbanizaciji.

Tokom mandata aktuelnog ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, nekadašnje ribarsko naselje pogodio je pravi urbanistički cunami. DUP-om Pržno-Podličak u Pržnu, mjestu sa 250 stalnih stanovnika u 105 domaćinstava, planirana je izgradnja oko 200.000 kvadrata stanova i apartmana, u preko 200 novih objekata. Zbog neponovljivog prirodnog ambijenta, Pržno je uzimano kao model stare paštrovske arhitketure. DUP na koji je saglasnost dalo upravo Ministarstvo turizma i održivog razvoja nije uvažio graditeljsko nasleđe. Predviđene su višespratnice, soliteri, kompleksi, tako da je nekadašnje pitoreskno primorsko mjesto, zauvijek nestalo. U zaleđu je izgrađeno najmanje deset novih Maestrala. Gdje će se taj narod kupati, ministra i planere, pa ni mještane, nije mnogo zanimalo.

Novi vlasnik hotela Maestral izdao je u podzakup plažu ispred hotela na kojoj su povećane cijene zakupa plažnih komleta sa 30 na 50 eura dnevno. Plaža ima status hotelskog kupališta, što znači da zakupac nije u obavezi da oslobađa dio plažnog prostora za javnu upotrebu, već da kupalište u cjelosti koristi isključivo za svoje goste ili namjernike, koji moraju platiti istaknute cijene.

Slovenci, prethodni vlasnici Maestrala, njegovali su fleksibilniji donos sa mještanima kojima su odobravali propusnice za ulaz na plažu, poneko parking mjesto i slično. Kod Statisa toga nema, otuda i pobuna mještana, koji se nisu protivili neprimjerenoj urbanizaciji prostora na kome žive. Statis pokušava da ih umiri ponudom o besplatnom korišćenju ležaljki i suncobrana, ali ako bude slobodnih mjesta. Za sve zainteresovane sigurno ih neće biti.

Naročito ako se realizuju planovi zakupca da u poznatom ljetovalištu, u Miločeru i na Svetom Stefanu izgradi nove kapacitete površine od 40.000 kvadrata. Riječ je o apartmanima, vilama i čuvenim stanovima za tržište, planiranim u parku Miločera, koji su poslužili kao moneta za politički uspon Darka Pajovića i Azre Jasavić.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo