Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ HRA O TRETMANU ZATVORENIKA: Kao u kavezu

Objavljeno prije

na

Uslovi u ZIKS-u, iako poboljšani, i dalje su ispod propisanih standarda, nalaz je izvještaja Akcije za ljudska prava (HRA) o poštovanju ljudskih prava pritvorenika i osoba na izdržavanju kazne. Izvještaj je završen prije desetak dana, a odnosi se na 2014/2015 godinu.

Ukupan kapacitet zatvora u Podgorici i Bijelom Polju u okvi¬ru ZIKS-a na kraju decembra 2015. godine je bio 1.350 mjesta. Tada se u ZIKS-u nalazila ukup¬no 1.131 osoba. Poređenja radi, prije tri godine je kapacitet bio 1.100 mjesta, a 1.189 ljudi lišenih slobode.

„Iako su smještajni kapaciteti ZIKS-a prošireni i došlo je do smanjivanja broja lica lišenih slobode, i dalje se u potpunosti ne primjenjuje evropski standard od četiri metra kvadratna po osobi. Prekobrojnost je najizraženija u paviljonu A Krivično-popravnog doma (KPD) u Podgorici i u Zatvoru u Bijelom Polju u kojima se navedeni standard krši. U svim drugim zgradama i dalje postoje prenaseljene sobe, sa po 1-2 prekobrojne osobe po sobi”, stoji u izvještaju.

U paviljonu A u februaru prošle godine, u spavaonici A9 (površine 57 metara kvadratnih, kapaciteta 28 kreveta) bilo je smješteno 24 zatvorenika. To je manje od dva i po metra kvadratna po osobi.

Uprkos najavama i obezbijeđenim sredstvima u budžetu za 2014. godinu, ovaj paviljon još uvijek nije srušen ili temeljno rekonstruisan, niti su izmješteni prekobrojni zatvorenici kako je CPT (Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja) preporučio 2013. godine.

Još 2008. godine je CPT konstatovao da je zgrada Istražnog zatvora prenaseljena i da se ne poštuje minimum od četiri metra kvadratna prostora po zatvoreniku, da nema obezbijeđenog prostora za aktivnosti van soba (osim šetnje). Osam godina kasnije, rekonstrukcija postojeće zgrade ili izgradnja nove, nije ni u planu.

Nijesu preduzeti ni koraci na sprovođenju Master plana Vlade iz janu¬ara 2011, kojim je predviđena izgradnja zatvora za duge kazne i zatvorske bolnice u Podgorici (Spuž).

Pored nevolja sa prebukiranošću, čest je nedostatak posteljina, jastuka, tople vode, grijanja, dnevnih boravaka, prirodne svjetlosti, prostora za rekreaciju… Zatvorenici su se žalili i da bolje uslove dobijaju ljudi sa boljom finansijskom moći, da se mjesta u boljim sobama dobijaju preko veze.

Svrha kažnjavanja, kažu upućeni, ne bi trebalo da bude represija nad počiniocem krivičnog djela, već njegovo prevaspitanje u cilju resocijalizacije kao produktivnog člana, koji više neće činiti krivična djela. Interesantno je da strukturirani programi psiho-socijalne podrške ne postoje i svode se na povremene razgovore na zahtjev osuđenog lica ili na osnovu procjene specijalnog pedagoga. Realizatori tretmana (svega 11 ljudi), takozvani profesori, rade u prosjeku sa 50-60 zatvorenika, što onemogućava detaljno bavljenje individualcima, iako međunarodna penološka pravila propisuju duplo manje zatvorenika na jednog profesora. Manje od 30 odsto zatvorenika je odgovorilo da im rad sa profesorima pomaže da se bolje pripreme za izlazak iz zatvora. Individualni tretmani, iako formalno postoje, se u praksi ne primjenjuju u punom obimu. Tek 10 odsto zatvorenika je zadovoljno tim programima.

Pomoć psihijatra se svodi na propisivanje ljekova, a nedostaje individualna psihološka podrška zatvorenicima. Ne postoje uslovi za sprovođenje individualnih i grupnih razgovora, a programe podrške većinom su vršile nevladine organizacije.

Zatvorenici, iako svjesni važnosti obrazovanja i iskazuju želju da se obrazuju, nijesu upućeni niti odgovarajuće motivisani da nastave započeto obrazovanje ili da započnu novi stepen obrazovanja tokom izdržavanja kazne.

Rezultati sprovedenog istraživanja per¬cepcije osuđenika o izloženosti vrijeđa¬nju, fizičkom povređivanju i prijetnjama u ZIKS-u iz marta 2014. godine, pokazali su smanjenu percepciju fizičkog povrje¬đivanja u odnosu na anketu sprovedenu dvije godine ranije.

Godinu dana nakon tog istraživanja, u incidentu koji se dogodio između zatvorskih čuvara i osuđenika, utvrđeno je da je došlo do zlostavljanja 13 zatvorenika, od čega je Ombudsman našao da su trojica mučeni.

Prema navodima up¬rave ZIKS-a, do tog incidenta je došlo u krugu za šetnju, u kome se nedozvoljeno okupilo 30 zatvorenika, protestujući zbog toga što je u paviljon B, smješten zatvorenik koga oni tamo nijesu željeli. Kad im je saopšte¬no da oni o tome ne mogu da pregovaraju, zatvorenici su počeli sa prijetnjama, što je kulminiralo fizičkim napadom na petori¬cu stražara. Narednih nekoliko dana zatvorenici su po-jedinačno sistematski prebijani u disci¬plinskim sobama.

Uočeno je i da službenici ZIKS-a ne obavještavaju Osnovno državno tužilaštvo o tjelesnim povredama koje se evidentiraju prilikom ljekarskih pregleda lica koja se prime u pritvor u Istražnom zatvoru, čak i ako zatvorenici navedu da su povrede zadobili u policiji.

„Analiza izvještaja ZIKS-a o upotrebi sred¬stava prinude u periodu od 1.1.2014. do 17.12.2015. ukazala je na slučajeve pro¬longiranog vezivanja zatvorenika i do 14 dana, dok je Ombudsman na osnovu pri¬tužbe utvrdio i slučaj neprekidnog veziva¬nja od 19 dana, koji nije bio zabilježen u izvještajima o primjeni sredstava prinu¬de koji su nam dostavljeni. Prolongirano vezivanje satima, čak i danima, predstav¬lja zlostavljanje prema standardima CPT. Uočeno je i da je ZIKS neblagovremeno (u periodu od januara 2014. do sredine jula 2015) i neodgovarajuće obavještavao Ministarstvo pravde o upotrebi sredstava prinude”, stoji u izvještaju.

Najnovije istraživanje HRA ukazuje da je očigledno da ZIKS ne primjenjuje praksu „nulte tolerancije torture”, koju su međunarodne organizacije izričito zahtijevale od Crne Gore. Ovaj zaključak prozlazi iz nedovoljno istraženih i sankcionisanih prijavljenih slučajeva zlostavljanja unutar institucije.

Kao predlog u rješavanju prikrivanja zlostavljanja, iz HRA smatraju da je neophodno obezbijediti nezavisnost medicinskog osoblja u odnosu na upravu ZIKS-a, tako što bi medicinsko osoblje koje radi u zatvoru zapošljavalo Ministarstvo zdravlja.

ZIKS ne raspolaže odgovarajućim resursima za rehabilitaciju i resocijalizaciju zatvorenika, a uslovi u kojima većina boravi nije za ljude. Uz torturu zatvorenika, ovo mjesto više liči na kavez, nego na mjesto za služenje kazne.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo