Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ HRA O TRETMANU ZATVORENIKA: Kao u kavezu

Objavljeno prije

na

Uslovi u ZIKS-u, iako poboljšani, i dalje su ispod propisanih standarda, nalaz je izvještaja Akcije za ljudska prava (HRA) o poštovanju ljudskih prava pritvorenika i osoba na izdržavanju kazne. Izvještaj je završen prije desetak dana, a odnosi se na 2014/2015 godinu.

Ukupan kapacitet zatvora u Podgorici i Bijelom Polju u okvi¬ru ZIKS-a na kraju decembra 2015. godine je bio 1.350 mjesta. Tada se u ZIKS-u nalazila ukup¬no 1.131 osoba. Poređenja radi, prije tri godine je kapacitet bio 1.100 mjesta, a 1.189 ljudi lišenih slobode.

„Iako su smještajni kapaciteti ZIKS-a prošireni i došlo je do smanjivanja broja lica lišenih slobode, i dalje se u potpunosti ne primjenjuje evropski standard od četiri metra kvadratna po osobi. Prekobrojnost je najizraženija u paviljonu A Krivično-popravnog doma (KPD) u Podgorici i u Zatvoru u Bijelom Polju u kojima se navedeni standard krši. U svim drugim zgradama i dalje postoje prenaseljene sobe, sa po 1-2 prekobrojne osobe po sobi”, stoji u izvještaju.

U paviljonu A u februaru prošle godine, u spavaonici A9 (površine 57 metara kvadratnih, kapaciteta 28 kreveta) bilo je smješteno 24 zatvorenika. To je manje od dva i po metra kvadratna po osobi.

Uprkos najavama i obezbijeđenim sredstvima u budžetu za 2014. godinu, ovaj paviljon još uvijek nije srušen ili temeljno rekonstruisan, niti su izmješteni prekobrojni zatvorenici kako je CPT (Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja) preporučio 2013. godine.

Još 2008. godine je CPT konstatovao da je zgrada Istražnog zatvora prenaseljena i da se ne poštuje minimum od četiri metra kvadratna prostora po zatvoreniku, da nema obezbijeđenog prostora za aktivnosti van soba (osim šetnje). Osam godina kasnije, rekonstrukcija postojeće zgrade ili izgradnja nove, nije ni u planu.

Nijesu preduzeti ni koraci na sprovođenju Master plana Vlade iz janu¬ara 2011, kojim je predviđena izgradnja zatvora za duge kazne i zatvorske bolnice u Podgorici (Spuž).

Pored nevolja sa prebukiranošću, čest je nedostatak posteljina, jastuka, tople vode, grijanja, dnevnih boravaka, prirodne svjetlosti, prostora za rekreaciju… Zatvorenici su se žalili i da bolje uslove dobijaju ljudi sa boljom finansijskom moći, da se mjesta u boljim sobama dobijaju preko veze.

Svrha kažnjavanja, kažu upućeni, ne bi trebalo da bude represija nad počiniocem krivičnog djela, već njegovo prevaspitanje u cilju resocijalizacije kao produktivnog člana, koji više neće činiti krivična djela. Interesantno je da strukturirani programi psiho-socijalne podrške ne postoje i svode se na povremene razgovore na zahtjev osuđenog lica ili na osnovu procjene specijalnog pedagoga. Realizatori tretmana (svega 11 ljudi), takozvani profesori, rade u prosjeku sa 50-60 zatvorenika, što onemogućava detaljno bavljenje individualcima, iako međunarodna penološka pravila propisuju duplo manje zatvorenika na jednog profesora. Manje od 30 odsto zatvorenika je odgovorilo da im rad sa profesorima pomaže da se bolje pripreme za izlazak iz zatvora. Individualni tretmani, iako formalno postoje, se u praksi ne primjenjuju u punom obimu. Tek 10 odsto zatvorenika je zadovoljno tim programima.

Pomoć psihijatra se svodi na propisivanje ljekova, a nedostaje individualna psihološka podrška zatvorenicima. Ne postoje uslovi za sprovođenje individualnih i grupnih razgovora, a programe podrške većinom su vršile nevladine organizacije.

Zatvorenici, iako svjesni važnosti obrazovanja i iskazuju želju da se obrazuju, nijesu upućeni niti odgovarajuće motivisani da nastave započeto obrazovanje ili da započnu novi stepen obrazovanja tokom izdržavanja kazne.

Rezultati sprovedenog istraživanja per¬cepcije osuđenika o izloženosti vrijeđa¬nju, fizičkom povređivanju i prijetnjama u ZIKS-u iz marta 2014. godine, pokazali su smanjenu percepciju fizičkog povrje¬đivanja u odnosu na anketu sprovedenu dvije godine ranije.

Godinu dana nakon tog istraživanja, u incidentu koji se dogodio između zatvorskih čuvara i osuđenika, utvrđeno je da je došlo do zlostavljanja 13 zatvorenika, od čega je Ombudsman našao da su trojica mučeni.

Prema navodima up¬rave ZIKS-a, do tog incidenta je došlo u krugu za šetnju, u kome se nedozvoljeno okupilo 30 zatvorenika, protestujući zbog toga što je u paviljon B, smješten zatvorenik koga oni tamo nijesu željeli. Kad im je saopšte¬no da oni o tome ne mogu da pregovaraju, zatvorenici su počeli sa prijetnjama, što je kulminiralo fizičkim napadom na petori¬cu stražara. Narednih nekoliko dana zatvorenici su po-jedinačno sistematski prebijani u disci¬plinskim sobama.

Uočeno je i da službenici ZIKS-a ne obavještavaju Osnovno državno tužilaštvo o tjelesnim povredama koje se evidentiraju prilikom ljekarskih pregleda lica koja se prime u pritvor u Istražnom zatvoru, čak i ako zatvorenici navedu da su povrede zadobili u policiji.

„Analiza izvještaja ZIKS-a o upotrebi sred¬stava prinude u periodu od 1.1.2014. do 17.12.2015. ukazala je na slučajeve pro¬longiranog vezivanja zatvorenika i do 14 dana, dok je Ombudsman na osnovu pri¬tužbe utvrdio i slučaj neprekidnog veziva¬nja od 19 dana, koji nije bio zabilježen u izvještajima o primjeni sredstava prinu¬de koji su nam dostavljeni. Prolongirano vezivanje satima, čak i danima, predstav¬lja zlostavljanje prema standardima CPT. Uočeno je i da je ZIKS neblagovremeno (u periodu od januara 2014. do sredine jula 2015) i neodgovarajuće obavještavao Ministarstvo pravde o upotrebi sredstava prinude”, stoji u izvještaju.

Najnovije istraživanje HRA ukazuje da je očigledno da ZIKS ne primjenjuje praksu „nulte tolerancije torture”, koju su međunarodne organizacije izričito zahtijevale od Crne Gore. Ovaj zaključak prozlazi iz nedovoljno istraženih i sankcionisanih prijavljenih slučajeva zlostavljanja unutar institucije.

Kao predlog u rješavanju prikrivanja zlostavljanja, iz HRA smatraju da je neophodno obezbijediti nezavisnost medicinskog osoblja u odnosu na upravu ZIKS-a, tako što bi medicinsko osoblje koje radi u zatvoru zapošljavalo Ministarstvo zdravlja.

ZIKS ne raspolaže odgovarajućim resursima za rehabilitaciju i resocijalizaciju zatvorenika, a uslovi u kojima većina boravi nije za ljude. Uz torturu zatvorenika, ovo mjesto više liči na kavez, nego na mjesto za služenje kazne.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo