Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MLADI LJEKARI, CRNOGORSKI VIŠAK: Operacija uspjela, ljekari na birou

Objavljeno prije

na

U trenutku kada se crnogorsko zdravstvo i zvanično ocjenjuje najgorim u Evropi, kada doživljava neviđenu krizu, naročito nakon smrti bebe u bjelopoljskom porodilištu, kada, zbog toga, ministar (Miodrag Radunović) podnosi ostavku i dolazi novi (Budimir Šegrt), kada bukte verbalni ratovi između čelnih ljudi ključnih zdravstvenih institucija… shvatamo da se spirala haosa ne zaustavlja. Tonemo dublje.

U Kliničkom centru Crne Gore, u posljednja dva mjeseca, bez posla je ostalo 45 mladih kliničkih ljekara. Njima je, kaže se, istekao ugovor koji su sklopili na 12 mjeseci. I, pravac biro rada! To su, podsjetimo, oni mladi ljudi koji su posao dobili na osnovu projekta za stručno osposobljavanje doktora medicine. Taj se projekat već duži niz godina realizuje u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, Kliničkom centru. Namjera je zaposliti stručno osposobljene doktore medicine.

Prvi čovjek Kliničkog centra, Ranko Lazović, kazao je Pobjedi kako nije bilo zakonske mogućnosti za produžetak ugovora te da je svima ponuđeno da nastave da rade volonterski. Neki su prihvatili.

,,Početkom 2015. u mandatu prethodnog direktora primljeno je 37 kliničkih ljekara i u mom mandatu još osam, ukupno 45. To je bila odluka Ministarstva zdravlja, Zavoda za zapošljavanje i Kliničkog centra. Uz dogovor sa Ministarstvom zdravlja sada im je omogućeno da volontiraju”. Hvala svevišnjem tvorcu i ministru Šegrtu: mogu nakon silnih godina obrazovanja da rade za džabe!

Lazović kaže da postoji šansa za ove mlade ljude u vidu konkursa za specijalizacije, koji je raspisan za 28 specijalizacija. Prijavilo se 119 kandidata. ,,Za sada je neizvjesna sudbina kliničkih ljekara koji su ostali da volontiraju u Kliničkom centru, odnosno onih koji ne dobiju specijalizaciju”. Em rade za džabe, em neizvjesno.

Sve se ovo dešava u trenutku kada u Crnu Goru stiže novi izvještaj – UNICEF-a o stanju bolničke njege u porodilištima. Jedna od mnogo preporuka u toj analizi, koju nijesmo naveli za potrebe ranijeg teksta, zgodnija je za ovaj. Pod brojem osam stoji:

„Broj osoblja u jedinoj jedinici za intenzivnu njegu novorođenčadi – jedinici koja trenutno godišnje ima oko 800 novorođenčadi, odnosno svaku devetu od 7.000 beba koje se rode u Crnoj Gori – treba povećati. To je od posebne važnosti za pravilno liječenje najtežih slučajeva bolesne novorođenčadi. Kako bi se garantovalo kraće i primjerenije vrijeme reagovanja u hitnim slučajevima, treba izbjegavati sisteme pripravnosti u ustanovama za akušersko osoblje tokom noći i praznika; u svim bolnicama treba osigurati prisustvo specijalizovanog osoblja tokom noći i vikenda”.

Nije to slučaj samo sa perinatalnom njegom: fali stručnih ljudi. Problem nedostatka ljekara na Pedijatriji u Domu zdravlja zaslužuje posebnu priču.

Monitor je razgovarao sa više mladih ljudi koji su poslati kući odmah nakon isteka ugovora. Ozlojeđeni su, nadali su se boljem, ali ipak ne žele da govore punim imenom i prezimenom jer, kažu, misle na svoju budućnost.

„Očekivao sam da je ovo pravi put i početak edukacije u Kliničkom centru. No pored toga sto postoji potreba za stručnim kadrom, i kliničkim ljekarima – u to sam se lično uvjerio s obzirom na velike gužve i čekanja – mi smo saradnju sa Kliničkim centrom završili veoma brzo”, kaže za Monitor jedan od mladih ljudi koji je završio na birou, zahtijevajući anonimnost. „Nakon toliko godina studiranja, i napornog rada posljednjih godina, nadležni su se potrudili da nam dokažu da je naša budućnost neizvjesna. Na gubitku su ipak najviše pacijenti”.

Sagovornik našeg lista kaže da prvi put u životu razmišlja o odlasku iz zemlje i traženju posla u nekoj zemlji koja će znati da cjeni trud i kvalitet mladih ljudi.

Fenomen nedostatka ljekara posljednjih desetak godina izražen je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama. Bez obzira na visoka primanja, sve manje mladih ljudi se odlučuje da studira medicinu. Razlog su dugotrajne i teške studije, a izuzetno komplekstan i odgovoran posao.

Ljekar u Kliničkom centru Crne Gore, koji je takođe želio da bude anoniman, podsjeća da ljekarska profesija podrazumijeva dugotrajan period sazrijevanja i sticanja iskustva i nakon završenih studija. ,,Ni visoka primanja, ni ugled koji uživaju u društvu nijesu dovoljni da motivisu mlade ljude da se bave ovom profesijom. Izražena migracija ljekara iz Njemačke prema skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji (kraće radno vrijeme i znatno veće plate) dovela je do ozbiljnih problema u finansijski najmoćnijoj ekonomiji zapadne Evrope, nedostatka ljekarskog kadra”.

Njemačka rješava problem tako što se okreće zapadnom Balkanu.

,,Sve više mladih ljekara iz Slovenije, Hrvatske i Srbije je našlo posao u Njemačkoj i tamo planira svoju budućnost. Osim visokih plata (plate za početnike se kreću od tri hiljade eura naviše, specijalisti zarađuju pet do osam hiljada eura), jasna pravila ponašanja koja važe podjednako za sve zaposlene, mogućnost napredovanja i više nego prijateljski odnos starijih kolega, dovoljni su motivi za mladog ljekara da napusti zemlju u kojoj je rođen i gdje je stekao sva zvanja i vrhunsko obrazovanje”.

A kako se ponaša aktuelna crnogorska vlast u situaciji kada nama fali mladih obrazovanih ljudi, ljekara pogotovo? ,,Od osnivanja 1997. godine Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore upisuje 40 studenata svake godine. Iskustvo pokazuje da je konkurencija prilikom upisa takva da sve ove godine Medicinski fakultet upisuju isključivo srednjoškolci koji su bili najbolji đaci u svojim razredima. Već ta činjenica izaziva poštovanje prema ovoj djeci koja su se ipak odlučila da uče i na taj način napreduju. Dodatno poštovanje zahtijeva njihova odluka da se kao takvi bave najtežom, ali i najhumanijom profesijom i da sve to rade za platu od 480 eura mjesečno”, podsjeća naš sagovornik.

Mladi ljekari koji su poslati kući za svoj višemjesečni rad u Kliničkom centru Crne Gore dobili su najbolje ocjene. Koštali su zdravstveni sistem, sve ukupno, ne više od 15 000 eura mjesečno.

,,Predsjednik Vlade Milo je nedavno izjavio da nije školovao Blaža da radi u javnoj upravi, što drugim riječima znači da nije školovao svoje dijete da bude ‘mediokritet’ koji će da radi za 400 eura. On je svom Blažu zadao mnogo veće ciljeve, da završi ekonomiju i zarađuje mnogo para kao privatnik”, kaže naš sagovornik. „Roditelji završenih studenata medicine su za svoju djecu sa pravom mislili da su sve drugo, samo ne mediokriteti. Djeca su im to svojim dugogodišnjim radom i učenjem i dokazala. Postali su ljekari, dokazali da imaju potencijal da budu dobri ljekari, upravo ono što fali ne samo maloj Crnoj Gori, već i jednoj velikoj Njemačkoj”.

To je Crna Gora: teritorija na kojoj prvi čovjek zdravstva računa da će privatne klinike, recimo, Codra riješiti gužve u zdravstvu – što se ne dešava. Mjesto gdje ministarstvo, u takvim prilikama, na biro rada šalje četrdeset pet mladih ljekara. Tim mladim ljudima i to može biti statisfakcija: dok njihova mala domovina zatvara vrata, velika Njemačka ih širom otvara. Na gubitku su građani Crne Gore.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo