Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MLADI LJEKARI, CRNOGORSKI VIŠAK: Operacija uspjela, ljekari na birou

Objavljeno prije

na

U trenutku kada se crnogorsko zdravstvo i zvanično ocjenjuje najgorim u Evropi, kada doživljava neviđenu krizu, naročito nakon smrti bebe u bjelopoljskom porodilištu, kada, zbog toga, ministar (Miodrag Radunović) podnosi ostavku i dolazi novi (Budimir Šegrt), kada bukte verbalni ratovi između čelnih ljudi ključnih zdravstvenih institucija… shvatamo da se spirala haosa ne zaustavlja. Tonemo dublje.

U Kliničkom centru Crne Gore, u posljednja dva mjeseca, bez posla je ostalo 45 mladih kliničkih ljekara. Njima je, kaže se, istekao ugovor koji su sklopili na 12 mjeseci. I, pravac biro rada! To su, podsjetimo, oni mladi ljudi koji su posao dobili na osnovu projekta za stručno osposobljavanje doktora medicine. Taj se projekat već duži niz godina realizuje u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, Kliničkom centru. Namjera je zaposliti stručno osposobljene doktore medicine.

Prvi čovjek Kliničkog centra, Ranko Lazović, kazao je Pobjedi kako nije bilo zakonske mogućnosti za produžetak ugovora te da je svima ponuđeno da nastave da rade volonterski. Neki su prihvatili.

,,Početkom 2015. u mandatu prethodnog direktora primljeno je 37 kliničkih ljekara i u mom mandatu još osam, ukupno 45. To je bila odluka Ministarstva zdravlja, Zavoda za zapošljavanje i Kliničkog centra. Uz dogovor sa Ministarstvom zdravlja sada im je omogućeno da volontiraju”. Hvala svevišnjem tvorcu i ministru Šegrtu: mogu nakon silnih godina obrazovanja da rade za džabe!

Lazović kaže da postoji šansa za ove mlade ljude u vidu konkursa za specijalizacije, koji je raspisan za 28 specijalizacija. Prijavilo se 119 kandidata. ,,Za sada je neizvjesna sudbina kliničkih ljekara koji su ostali da volontiraju u Kliničkom centru, odnosno onih koji ne dobiju specijalizaciju”. Em rade za džabe, em neizvjesno.

Sve se ovo dešava u trenutku kada u Crnu Goru stiže novi izvještaj – UNICEF-a o stanju bolničke njege u porodilištima. Jedna od mnogo preporuka u toj analizi, koju nijesmo naveli za potrebe ranijeg teksta, zgodnija je za ovaj. Pod brojem osam stoji:

„Broj osoblja u jedinoj jedinici za intenzivnu njegu novorođenčadi – jedinici koja trenutno godišnje ima oko 800 novorođenčadi, odnosno svaku devetu od 7.000 beba koje se rode u Crnoj Gori – treba povećati. To je od posebne važnosti za pravilno liječenje najtežih slučajeva bolesne novorođenčadi. Kako bi se garantovalo kraće i primjerenije vrijeme reagovanja u hitnim slučajevima, treba izbjegavati sisteme pripravnosti u ustanovama za akušersko osoblje tokom noći i praznika; u svim bolnicama treba osigurati prisustvo specijalizovanog osoblja tokom noći i vikenda”.

Nije to slučaj samo sa perinatalnom njegom: fali stručnih ljudi. Problem nedostatka ljekara na Pedijatriji u Domu zdravlja zaslužuje posebnu priču.

Monitor je razgovarao sa više mladih ljudi koji su poslati kući odmah nakon isteka ugovora. Ozlojeđeni su, nadali su se boljem, ali ipak ne žele da govore punim imenom i prezimenom jer, kažu, misle na svoju budućnost.

„Očekivao sam da je ovo pravi put i početak edukacije u Kliničkom centru. No pored toga sto postoji potreba za stručnim kadrom, i kliničkim ljekarima – u to sam se lično uvjerio s obzirom na velike gužve i čekanja – mi smo saradnju sa Kliničkim centrom završili veoma brzo”, kaže za Monitor jedan od mladih ljudi koji je završio na birou, zahtijevajući anonimnost. „Nakon toliko godina studiranja, i napornog rada posljednjih godina, nadležni su se potrudili da nam dokažu da je naša budućnost neizvjesna. Na gubitku su ipak najviše pacijenti”.

Sagovornik našeg lista kaže da prvi put u životu razmišlja o odlasku iz zemlje i traženju posla u nekoj zemlji koja će znati da cjeni trud i kvalitet mladih ljudi.

Fenomen nedostatka ljekara posljednjih desetak godina izražen je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama. Bez obzira na visoka primanja, sve manje mladih ljudi se odlučuje da studira medicinu. Razlog su dugotrajne i teške studije, a izuzetno komplekstan i odgovoran posao.

Ljekar u Kliničkom centru Crne Gore, koji je takođe želio da bude anoniman, podsjeća da ljekarska profesija podrazumijeva dugotrajan period sazrijevanja i sticanja iskustva i nakon završenih studija. ,,Ni visoka primanja, ni ugled koji uživaju u društvu nijesu dovoljni da motivisu mlade ljude da se bave ovom profesijom. Izražena migracija ljekara iz Njemačke prema skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji (kraće radno vrijeme i znatno veće plate) dovela je do ozbiljnih problema u finansijski najmoćnijoj ekonomiji zapadne Evrope, nedostatka ljekarskog kadra”.

Njemačka rješava problem tako što se okreće zapadnom Balkanu.

,,Sve više mladih ljekara iz Slovenije, Hrvatske i Srbije je našlo posao u Njemačkoj i tamo planira svoju budućnost. Osim visokih plata (plate za početnike se kreću od tri hiljade eura naviše, specijalisti zarađuju pet do osam hiljada eura), jasna pravila ponašanja koja važe podjednako za sve zaposlene, mogućnost napredovanja i više nego prijateljski odnos starijih kolega, dovoljni su motivi za mladog ljekara da napusti zemlju u kojoj je rođen i gdje je stekao sva zvanja i vrhunsko obrazovanje”.

A kako se ponaša aktuelna crnogorska vlast u situaciji kada nama fali mladih obrazovanih ljudi, ljekara pogotovo? ,,Od osnivanja 1997. godine Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore upisuje 40 studenata svake godine. Iskustvo pokazuje da je konkurencija prilikom upisa takva da sve ove godine Medicinski fakultet upisuju isključivo srednjoškolci koji su bili najbolji đaci u svojim razredima. Već ta činjenica izaziva poštovanje prema ovoj djeci koja su se ipak odlučila da uče i na taj način napreduju. Dodatno poštovanje zahtijeva njihova odluka da se kao takvi bave najtežom, ali i najhumanijom profesijom i da sve to rade za platu od 480 eura mjesečno”, podsjeća naš sagovornik.

Mladi ljekari koji su poslati kući za svoj višemjesečni rad u Kliničkom centru Crne Gore dobili su najbolje ocjene. Koštali su zdravstveni sistem, sve ukupno, ne više od 15 000 eura mjesečno.

,,Predsjednik Vlade Milo je nedavno izjavio da nije školovao Blaža da radi u javnoj upravi, što drugim riječima znači da nije školovao svoje dijete da bude ‘mediokritet’ koji će da radi za 400 eura. On je svom Blažu zadao mnogo veće ciljeve, da završi ekonomiju i zarađuje mnogo para kao privatnik”, kaže naš sagovornik. „Roditelji završenih studenata medicine su za svoju djecu sa pravom mislili da su sve drugo, samo ne mediokriteti. Djeca su im to svojim dugogodišnjim radom i učenjem i dokazala. Postali su ljekari, dokazali da imaju potencijal da budu dobri ljekari, upravo ono što fali ne samo maloj Crnoj Gori, već i jednoj velikoj Njemačkoj”.

To je Crna Gora: teritorija na kojoj prvi čovjek zdravstva računa da će privatne klinike, recimo, Codra riješiti gužve u zdravstvu – što se ne dešava. Mjesto gdje ministarstvo, u takvim prilikama, na biro rada šalje četrdeset pet mladih ljekara. Tim mladim ljudima i to može biti statisfakcija: dok njihova mala domovina zatvara vrata, velika Njemačka ih širom otvara. Na gubitku su građani Crne Gore.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo