Povežite se sa nama

Izdvojeno

DPS BOJKOT SKUPŠTINE: Spašavanje Leposavića i poruke Briselu

Objavljeno prije

na

Kap koja je prelila čašu, za DPS, bile su, kako tvrde,  izmjene tužilačkog zakona. Bojkotom su kratkoročno natjerali premijera da razmisli o rekonstrukciji Vlade, a Briselu uputili poruku da, kao i do sada, dijalog nije moguć

 

ap koja je prelila čašu, tvrde iz DPS-a, bile su izmjene tužilačkog zakona,  zbog čega su se odlučili na bojkot Skupštine.

Najjača opoziciona partija je tako vrlo brzo prešla na strategiju bivše opozicije koja je godinama bojkotovala parlament, uz konstantne kritike tada vladajućeg DPS-a da iako ne dolaze na ,,posao” redovno primaju platu. Raniji bojkoti DPS-u nijesu smetali da Skupštinu pretvore u glasačku mašinu u kojoj su se zakoni usvajali ekspresno, često i bez ikakve rasprave.  Sada se navodno protiv toga bore.

Bivši poslanik i politički analitičar Srđan Perić kaže za Monitor da je neupitno pravo na strategiju bojkota i da na nivou načela tu ne vidi ništa sporno: ,,Razlozi za taj korak koji je DPS naveo: bahato ponašanje, tendencija postavljanja političkog tužioca, ekonomski sunovrat i nepostojanje pravnog poretka su modeli koje su oni ustanovili dok su bili na vlasti, a zbog čega su i kažnjeni na izborima. Onako kako se vi ponašate prema političkim protivnicima danas, očekujte da se oni sjutra ponašaju prema vama. Evolutivni primjeri u tom smislu su vrlo rijetki. Ta se istina jasnije vidi kada izgubite moć”.

Hoće li bojkot biti dugoročna strategija ne zna se. Šef partije i države Milo Đukanović kazao je da DPS ima taj izbor pred sobom, te da će o njemu  odgovorno razmisliti, odluku donijeti i o njoj obavijestiti javnost.

Kratkoročno, DPS je ovim potezom uspio da osujeti naum premijera Zdravka Krivokapića da smijeni ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je izjavio da se iza bojkota možda krije namjera spašavanja ministra Leposavića. Nakon što je postalo izvjesno da u Skupštini nema potrebnu većinu za smjenu ministra, premijer je najavio da je rekonstrukcija Vlade jedna od izlaznih opcija.

Analitičar Boris Marić za Monitor kaže da je bojkot legitiman način izražavanja političkog stava, sa pokušajem da se izvrši politički pritisak na vladajuću većinu. On kao jedan od ciljeva DPS bojkota navodi ,,slabljenje pozicije premijera Krivokapića, kroz činjenicu, da bez DPS-a u sali, ministar čiju je smjenu zatražio Krivokapić, neće biti smijenjen. Tako se dodatno produbljuje politička kriza i komplikuju odnosi u vladajućoj većini. A što su ti odnosi komplikovaniji Vlada ima sve više limita”.

U obrazloženju bojkota DPS je pored ,,bahatog i bezobzirnog ponašanja” kao ključno naveo i urušavanje institucionalne supstance Crne Gore i skretanje sa evropskog puta. Đukanović je objasnio da u ovoj partiji ozbiljno analiziraju svaku poruku ne samo od evropskih partnera nego onu koja dolazi iz domaće javnosti: ,,Ali moram da priznam da bih više volio da sam čuo koju riječ od predstavnika Evropske unije na temu takvog brutalnog ignorisanja preporuka Venecijanske komisije”.

Dugogodišnje nemanje dijaloga između vlasti i opozicije, kao i bojkot u istom trajanju od strane pređašnje opozicije, dio je razloga što nema napretka u EU integracijama. Iz EU je Đukanović i DPS dobio brzo odgovor,  isti kao i onaj koji je iz Brisela upućivan prethodnoj opoziciji zbog bojkota.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez je kazala da je dijalog potreban da bi se napredovalo na putu ka EU, te pozvala na zajednički i konstruktivni rad na reformama. Šef delegacije EP za Crnu Goru Vladimir Bilčik je upozorio da bojkot parlamenta od najveće opozicione partije, DPS-a, nije dobar jer to nije u skladu sa dobrom parlamentarnom evropskom praksom.

Marić smatra da DPS sprovodi bojkot sa jasnim ciljem: ,,Jedan cilj je izgrađivanje pregovaračke pozicije, kroz skretanje pažnje međunarodnoj zajednici na nedostatak dijaloga, adresirajući krivicu na sadašnju vlast, a pojačavajući argumentaciju da se upravo bez dijaloga usvajaju važni reformski zakoni, a da bez dijaloga i dogovora nema neophodnog izbora nedostajućih kadrova u pravosuđu i vraćanja ove grane vlasti u redovno stanje”.

Nemogućnost dijaloga je nešto što DPS dugo baštini. Dobro bi bilo da vladajuća većina prekine tu praksu ukoliko je to sa opozicionim DPS-om moguće.

Iz SDP-a, Bošnjačke stranke i Liberalne partije su kazali da se neće solidarisati sa DPS-om. U SD-u još vagaju da li će kao i do sada vjerno pratiti DPS.

,,Od nove vlasti treba tražiti rezultate u borbi protiv korupcije na najvišem nivou i u potpunoj neselektivnosti u primjeni zakona. Ako nastavi sa pristrasnim tumačenjem sličnih ili manje-više identičnih pravnih situacija i zataškavanjem sopstvenih faulova, time će pomoći potpunoj relativizaciji ranije DPS prakse, što bi prethodnoj vlasti pomoglo više od bilo kakvog bojkota. Ako konačno pokažu toliko obećavanu punu principijelnost i neselektivnost u primjeni zakona – tada svi navedeni razlozi ovog bojkota gube politički značaj”, kaže Perić. On dodaje da je stvar jasna: ,,Građani su tražili pravdu – ako je vlast ne omogući, ona otvara prostor za besmislena politička nadgornjavanja, a to je teren koji pogoduje prethodnoj vladajućoj strukturi”.

Promjene u tužilaštvu posebno su bolne za DPS, pa nije čudo,  da je baš to ta kap više u punoj čaši.

Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je Milivoje Katnić, nedavno se pohvalilo da su od osnivanja ,,podigli optužnice protiv 111 osoba koje su pripadnici Demokratske partije socijalista i njihovih koalicionih partnera, a samo jedna osoba je pripadnik jedne, ranije opozicione političke partije“, naglasili su iz SDT-a.

Da je za vrijeme vladavine DPS-a tužilaštvo u stvari ,,progonilo’’ njihove članove potvrdio je, pozivajući se na hvaljenje SDT-a, i šef poslaničkog kluba DPS-a u Skupštini Danijel Živković: ,,Čuli smo izjave predstavnika Specijalnog državnog tužilaštva. Ako je neko imao prilike to da čuje, onda je jasno da nismo bili ni u kakvom privilegovanom položaju u odnosu na poziciju SDT-a”.

Živković je dodao da je gruba manipulacija da navodno DPS ili njeni funkcioneri imaju razloga za strah zato što je ovakvo zakonsko rješenje o državnom tužilaštvu usvojeno u parlamentu.

„Nema nikakvog straha, nikakve zebnje, ni kod jednog funkcionera DPS-a”, izjavio je Živković u Skupštini. Dok je govorio, u kadru je pored njega bio   kolega mu Branimir Gvozdenović koji ima više krivičnih prijava nego što Živković ima godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo