Povežite se sa nama

Izdvojeno

DPS BOJKOT SKUPŠTINE: Spašavanje Leposavića i poruke Briselu

Objavljeno prije

na

Kap koja je prelila čašu, za DPS, bile su, kako tvrde,  izmjene tužilačkog zakona. Bojkotom su kratkoročno natjerali premijera da razmisli o rekonstrukciji Vlade, a Briselu uputili poruku da, kao i do sada, dijalog nije moguć

 

ap koja je prelila čašu, tvrde iz DPS-a, bile su izmjene tužilačkog zakona,  zbog čega su se odlučili na bojkot Skupštine.

Najjača opoziciona partija je tako vrlo brzo prešla na strategiju bivše opozicije koja je godinama bojkotovala parlament, uz konstantne kritike tada vladajućeg DPS-a da iako ne dolaze na ,,posao” redovno primaju platu. Raniji bojkoti DPS-u nijesu smetali da Skupštinu pretvore u glasačku mašinu u kojoj su se zakoni usvajali ekspresno, često i bez ikakve rasprave.  Sada se navodno protiv toga bore.

Bivši poslanik i politički analitičar Srđan Perić kaže za Monitor da je neupitno pravo na strategiju bojkota i da na nivou načela tu ne vidi ništa sporno: ,,Razlozi za taj korak koji je DPS naveo: bahato ponašanje, tendencija postavljanja političkog tužioca, ekonomski sunovrat i nepostojanje pravnog poretka su modeli koje su oni ustanovili dok su bili na vlasti, a zbog čega su i kažnjeni na izborima. Onako kako se vi ponašate prema političkim protivnicima danas, očekujte da se oni sjutra ponašaju prema vama. Evolutivni primjeri u tom smislu su vrlo rijetki. Ta se istina jasnije vidi kada izgubite moć”.

Hoće li bojkot biti dugoročna strategija ne zna se. Šef partije i države Milo Đukanović kazao je da DPS ima taj izbor pred sobom, te da će o njemu  odgovorno razmisliti, odluku donijeti i o njoj obavijestiti javnost.

Kratkoročno, DPS je ovim potezom uspio da osujeti naum premijera Zdravka Krivokapića da smijeni ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je izjavio da se iza bojkota možda krije namjera spašavanja ministra Leposavića. Nakon što je postalo izvjesno da u Skupštini nema potrebnu većinu za smjenu ministra, premijer je najavio da je rekonstrukcija Vlade jedna od izlaznih opcija.

Analitičar Boris Marić za Monitor kaže da je bojkot legitiman način izražavanja političkog stava, sa pokušajem da se izvrši politički pritisak na vladajuću većinu. On kao jedan od ciljeva DPS bojkota navodi ,,slabljenje pozicije premijera Krivokapića, kroz činjenicu, da bez DPS-a u sali, ministar čiju je smjenu zatražio Krivokapić, neće biti smijenjen. Tako se dodatno produbljuje politička kriza i komplikuju odnosi u vladajućoj većini. A što su ti odnosi komplikovaniji Vlada ima sve više limita”.

U obrazloženju bojkota DPS je pored ,,bahatog i bezobzirnog ponašanja” kao ključno naveo i urušavanje institucionalne supstance Crne Gore i skretanje sa evropskog puta. Đukanović je objasnio da u ovoj partiji ozbiljno analiziraju svaku poruku ne samo od evropskih partnera nego onu koja dolazi iz domaće javnosti: ,,Ali moram da priznam da bih više volio da sam čuo koju riječ od predstavnika Evropske unije na temu takvog brutalnog ignorisanja preporuka Venecijanske komisije”.

Dugogodišnje nemanje dijaloga između vlasti i opozicije, kao i bojkot u istom trajanju od strane pređašnje opozicije, dio je razloga što nema napretka u EU integracijama. Iz EU je Đukanović i DPS dobio brzo odgovor,  isti kao i onaj koji je iz Brisela upućivan prethodnoj opoziciji zbog bojkota.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez je kazala da je dijalog potreban da bi se napredovalo na putu ka EU, te pozvala na zajednički i konstruktivni rad na reformama. Šef delegacije EP za Crnu Goru Vladimir Bilčik je upozorio da bojkot parlamenta od najveće opozicione partije, DPS-a, nije dobar jer to nije u skladu sa dobrom parlamentarnom evropskom praksom.

Marić smatra da DPS sprovodi bojkot sa jasnim ciljem: ,,Jedan cilj je izgrađivanje pregovaračke pozicije, kroz skretanje pažnje međunarodnoj zajednici na nedostatak dijaloga, adresirajući krivicu na sadašnju vlast, a pojačavajući argumentaciju da se upravo bez dijaloga usvajaju važni reformski zakoni, a da bez dijaloga i dogovora nema neophodnog izbora nedostajućih kadrova u pravosuđu i vraćanja ove grane vlasti u redovno stanje”.

Nemogućnost dijaloga je nešto što DPS dugo baštini. Dobro bi bilo da vladajuća većina prekine tu praksu ukoliko je to sa opozicionim DPS-om moguće.

Iz SDP-a, Bošnjačke stranke i Liberalne partije su kazali da se neće solidarisati sa DPS-om. U SD-u još vagaju da li će kao i do sada vjerno pratiti DPS.

,,Od nove vlasti treba tražiti rezultate u borbi protiv korupcije na najvišem nivou i u potpunoj neselektivnosti u primjeni zakona. Ako nastavi sa pristrasnim tumačenjem sličnih ili manje-više identičnih pravnih situacija i zataškavanjem sopstvenih faulova, time će pomoći potpunoj relativizaciji ranije DPS prakse, što bi prethodnoj vlasti pomoglo više od bilo kakvog bojkota. Ako konačno pokažu toliko obećavanu punu principijelnost i neselektivnost u primjeni zakona – tada svi navedeni razlozi ovog bojkota gube politički značaj”, kaže Perić. On dodaje da je stvar jasna: ,,Građani su tražili pravdu – ako je vlast ne omogući, ona otvara prostor za besmislena politička nadgornjavanja, a to je teren koji pogoduje prethodnoj vladajućoj strukturi”.

Promjene u tužilaštvu posebno su bolne za DPS, pa nije čudo,  da je baš to ta kap više u punoj čaši.

Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je Milivoje Katnić, nedavno se pohvalilo da su od osnivanja ,,podigli optužnice protiv 111 osoba koje su pripadnici Demokratske partije socijalista i njihovih koalicionih partnera, a samo jedna osoba je pripadnik jedne, ranije opozicione političke partije“, naglasili su iz SDT-a.

Da je za vrijeme vladavine DPS-a tužilaštvo u stvari ,,progonilo’’ njihove članove potvrdio je, pozivajući se na hvaljenje SDT-a, i šef poslaničkog kluba DPS-a u Skupštini Danijel Živković: ,,Čuli smo izjave predstavnika Specijalnog državnog tužilaštva. Ako je neko imao prilike to da čuje, onda je jasno da nismo bili ni u kakvom privilegovanom položaju u odnosu na poziciju SDT-a”.

Živković je dodao da je gruba manipulacija da navodno DPS ili njeni funkcioneri imaju razloga za strah zato što je ovakvo zakonsko rješenje o državnom tužilaštvu usvojeno u parlamentu.

„Nema nikakvog straha, nikakve zebnje, ni kod jednog funkcionera DPS-a”, izjavio je Živković u Skupštini. Dok je govorio, u kadru je pored njega bio   kolega mu Branimir Gvozdenović koji ima više krivičnih prijava nego što Živković ima godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo