Uslovi koje je EU postavila BiH za otvaranje pregovora su simbolični i veliki su popust u odnosu na 14 prethodnih uslova. Riječ je o tri zakona i o implementaciji Fronteksa. Pojačane aktivnosti, posjete EU zvaničnika BiH u poslednjih desetak dana govore o zainteresovanosti EU da omogući otvaranje pregovora, ispunjavanjem tih simboličkih uslova. Nadam se da će domaći politički akteri shvatiti tu poruku i u narednih nekoliko sedmica ispuniti te uslove
MONITOR: Nedavno je u BiH boravio pomoćnik državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju, Džejms O Brajen. U predavanju studentima FPN-a u Sarajevu „ BiH: izazovi i šanse “, dao je neobično detaljnu analizu unutrašnje situacije u zemlji. Kako ocjenjujete njegov prikaz države i glavnih aktera?
PAPIĆ: Mislim da je taj prikaz u osnovi dobar kad je reč o uzrocima lošeg stanja u Bosni i Hercegovini. Konkretnost i direktnost u njegovom nastupu, najavljuje pojačani angažman, a sad i neku vrstu „pospremanja“. Mislim da su glavni razlozi za tu vrstu angažmana geopolitički, strah od ruskog izazivanja jedne nove krize na Balkanu i istovremeno- to je implicitna kritika EU koja je prije desetak dana zvanično izjavila da je protiv nametanja zakona a za dogovor unutrašnjih političkih faktora. Istovremeno, postoje i unutrašnji američki razlozi u predizbornoj godini, s obzirom da je demokratska administracija kreator Dejtona, demokratskom kandidatu je potreban rezultat na spoljnopolitičkom planu.
MONITOR: O Brajen je oštro i detaljno kritikovao odluke glavnih nacionalnih aktera-Dodika, Čovića i Izetbegovića, aludirajući na njihovu koruptivnost i zloupotrebu javnih resursa za lično bogaćenje i stvaranje mreža političke podrške. Može li se očekivati uvođenje novih sankcija političkim i finansijsko-poslovnim akterima u BiH?
PAPIĆ: Mislim da je i ta ocjena dobra s obzirom da je riječ o nacionalnim partijama čiji nacionalizam za svrhu ima očuvanje korupcije i bogaćenje na račun svakog od tri naroda. U biti, imamo sa jedne strane retoriku i ne samo retoriku separatističkog nacionalizma kod SNSD i Dodika, implicitnog nacionalizma kroz podjele kod HDZ i Čovića i unitarističko-centralističkog nacionalizma kod SDA i Izetbegovića. Mislim da se sankcije mogu očekivati ukoliko SAD budu odlučne u svojoj konkretnosti.
MONITOR: Pomoćnik državnog sekretara SAD je kritikovao i etnonacionalizam u BiH, separatističke tenzije koje dolaze iz Banja Luke, podržao je Ustavni sud i strane sudije u njemu kao i VP Kristijana Šmita i njegovo pravo da, prema potrebi, upotrebi Bonska ovlašćenja. Može li ova podrška SAD za posljedicu imati i promjene u vrhovima nacionalnih stranaka?
PAPIĆ: Mislim da neće doći do promjena u rukovodstvima nacionalnih stranaka, ali će doći do nekog prilagođavanja novoj situaciji. Reakcije SNSD govore o strahu i nervozi. Posle govora O Brajena došlo je do ozbiljnih kadrovskih promjena u vrhu SNSD. Stari kadrovi, Špirić i Radmanović, pomjereni su na počasne funkcije, a za nove potpredsjednike izabrani su „mladi lavovi“. Mislim da time jača lična moć Dodikova unutar partije.
MONITOR: Zalažete se za Dejtonskim sporazumom garantovanu konstitutivnost tri naroda i pozivate se i na stavove ZAVNOBIH-a. Sud u Strazburu je donio niz presuda kojima se ukazuje na ograničavanje ljudskih prava kada se radi o pravu pripadnika „nekonstitutivnih“ naroda da biraju i budu birani. Da li je reforma izbornog zakonodavstva dovoljna da se obezbijedi ravnopravnost u korišćenju biračkog prava?
PAPIĆ: Mislim da je moguće riješiti problem izbornog zakonodavstva-ali nije riječ samo o tome. Konstitutivnost je ustavna garancija nacionalne ravnopravnosti, dakle kolektivnih ljudskih prava. Manjinske konstitutivne nacije- Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj a dijelom i Srbi u Federaciji, ugroženi su na više načina, a ne samo kroz izborno zakonodavstvo. Riječ je o zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, zdravstvu itd. Problem tzv. ostalih, veoma je lako riješiti malom intervencijom u Ustavu. Na primjer, formulacija „član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, drugih konstitutivnih naroda i ostalih“ je odgovarajuće rješenje. Posebno za tri posto stanovništva BiH koji se izjašnjavaju kao „ostali“. Time bi se implementirale sve presude Suda u Strazburu. Pravo je pitanje zašto opozicija – posebno u Federaciji, SDA i DF, odbija to riješenje. Oni insistiraju na izbornom principu „jedan čovjek- jedan glas“ koji obezbjeđuje dominaciju većinske nacije. Ne žele da znaju da time preuzimaju koncept SANU iz 1986-e iz Memoranduma i Miloševićeve strategije početkom 1990-tih.
MONITOR: Nedavno je na sastanku predstavnika političkih opcija koje su partnerske u Savjetu ministara BiH -u Laktašima, došlo do nekih dogovora u vezi sa načinom izbora članova Predsjedništva BiH, proceduri izmjena Izbornog zakona, a bilo je dogovaranja i u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda i drugim važnim pitanjima. Stranke Trojke su ubrzo zakazale drugi sastanak u Predstavničkom domu PS BiH, o ustavnoj reformi. Kako vidite ove pokušaje dogovaranja?
PAPIĆ: O Brajen je dogovor u Laktašima ocijenio kao manjkav. Vrlo jasno se založio za strane sudije u Ustavnom sudu, državnu svojinu, podršku Visokom predstavniku za nametanje zakona. Bojim se da je time na pogrešan način doveo u pitanje mogućnost dogovaranja domaćih političkih aktera i postizanje konsenzusa. To može uzrokovati nove tenzije u Bosni i Hercegovini. Iskustvo pokazuje da je unutrašnji dogovor održiv, a svako nametanje veoma rizično. Jednako se bojim da je takvim pristupom zamrznuto rešavanje problema stranih sudija i državne svojine i da je dovedena u pitanje reforma izbornog zakonodavstva. Trojka je zakazivala sastanak oko mogućih promjena Ustava, za koju treba dvotrećinska većina u Predstavničkom domu. Opozicija se nije odazvala, nije učestvovala-čime je jasno pokazala da nije zainteresovana za rešavanje problema.
MONITOR:. Brisel je postavio kao uslov BiH za otvaranje pregovora u martu, ispunjavanje reformskih zahtjeva iz decembra 2022-e. Ovih dana je u Sarajevu, u okviru posjete trima zemljama Zapadnog Balkana, boravio i Boris Pistorijus, ministar odbrane Nemačke, iz redova socijal-demokrata. Čemu se vlast u Sarajevu može nadati?
PAPIĆ: Uslovi koje je EU postavila BiH za otvaranje pregovora su simbolični i de facto su veliki popust u odnosu na 14 prethodnih uslova. Riječ je o tri zakona i o implementaciji Fronteksa. Pojačane aktivnosti, posjete EU zvaničnika BiH u poslednjih desetak dana, govore o zainteresovanosti EU da omogući otvaranje pregovora, ispunjavanjem tih simboličkih uslova. Nadam se da će domaći politički akteri shvatiti tu poruku i u narednih nekoliko sedmica ispuniti te uslove. Ne bi me iznenadila nova kooperativnost Dodikova. Ako to bude uslov da on ostane na vlasti. Čovićeva reakcija je odmjeren odgovor kritici O Brajena uz protivljenje nametanju zakona. Ona najavljuje moguće omekšavanje oko Južne konekcije gasovoda. SDA ostaje na politici novih tenzija i protivljenja svakom dogovoru.
MONITOR: BiH bi mogla, u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan, dobiti šest milijardi eura donacija i povoljnih kredita. Neki smatraju da to i nije neka velika pomoć, ali je i ona uslovljena. Govorilo se i o lošoj finansijskoj situaciji pa i o bankrotu u RS kojoj već oko dvije godine Nemačka uskraćuje ekonomsku podršku. Kako na finansijskom i ekonomskom planu funkcioniše BiH?
PAPIĆ: Otvaranje pristupnih pregovora važnije je sa ekonomskog stanovišta od dijela od šest milijardi eura koje BiH može dobiti. Riječ je o novim direktnim stranim investicijama koje bi pregovori ekonomski motivisali. Sa druge strane, prvi put je Dodik rekao da je RS u finansijskim teškoćama-što je rezultat ekonomske izolacije RS, do koje je dovela njegova politika. Na ekonomskom i finansijskom planu u BiH su „pobrkani lončići“. Nedostaju-ili se uopšte ne realizuju harmonizovane strategije razvoja, socijalnog uključivanja i finansijskog oporavka. To je razlog što smo među najgorima u Evropi, ne samo u korupciji već i u siromaštvu stanovništa.
MONITOR: Kritičar ste dometa „politike pomirenja“ posle sukoba 1990-tih. Važni su socijalni subjekti kao akteri pomirenja, narodi a ne njihove elite. Kako se mogu pokrenuti ti socijalno a ne etnički motivsani akteri pomirenja?
PAPIĆ: Mislim da je sam termin „politika pomirenja“ pogrešan- jer nacionalne tenzije i svađe ne izazivaju građani u bilo kom narodu već njihove političke elite i tajkunske oligarhije da bi ostali na vlasti i pjačkali sopstvene narode. Puna stabilizacija odnosa u BiH moguća je samo sa osloncem na socijalne interese građana- bez obzira na naciju. Siromašni Bošnjaci, Srbi i Hrvati imaju jedinstven interes da ne budu siromašni. Političko -tajkunska oligarhija u Bošnjaka, Srba i Hrvata takođe ima jedinstven interes da pljačka sopstvene građane pod nacionalističkim kišobranom. Savremena lijeva koncepija izražena je u Agendi 20-30 UN, sa 17 ciljeva održivog razvoja: od suzbijanja siromaštva, ekologije, klimatskog ozdravljenja do ravnopravnih međunarodnih ekonomskih odnosa. Oslonac politika na tu strategiju u BiH, dao bi veoma dobre rezultate po napredak, stabilnost i budućnost države. Na žalost, od političkih elita za taj koncept niko i ne zna, mada je BiH pre više godina ratifikovala taj dokument UN.
Nastasja RADOVIĆ
Stav2 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU3 sedmice