Povežite se sa nama

INTERVJU

DRITAN ABAZOVIĆ, PREDSJEDNIK GRAĐANSKOG POKRETA URA: EU jedva čeka da Đukanović ode sa vlasti

Objavljeno prije

na

MONITOR: Prije nekoliko dana Aleksa Bečić i Vi razgovarali ste u Briselu sa Johanesom Hanom. Šta je suština tog razgovora?
ABAZOVIĆ: Sastanak sa komesarom Johanesom Hanom u Briselu bio je vrlo konstruktivan. Poslije njega jasan je zaključak da je crnogorska proevropska opozicija prepoznata u Briselu i da je razbijena teza DPS-a o antidržavnim i antievropskim elementima. Han je u našem razgovoru naglasio da su vrata Brisela otvorena za opoziciju.

Hanu smo iznijeli viđenje da je Đukanović čovjek koji je personifikacija antievropskog, učesnik ratova, deportacija i manipulacija i da se ne može očekivati od nekoga ko vlada 30 godina da želi slobodne institucije.

Kolega Bečić i ja iznijeli smo i uvjerenje da ako bude pritiska za snažnije i vidljivije reforme od strane EU Đukanović neće imati nikakav problem da krene drugim putem i da tako rade sve autokrate. Osim toga istakli smo i da je Đukanović stekao svoj enormni kapital u zemlji gdje svaki treći građanin živi u zoni siromaštva, sa Rusima, Kinezima i Azerbejdžancima.

Kroz diplomatski rječnik komesar Han je iskazao potpunu podršku našim naporima za promjene u Crnoj Gori. Onima koji umiju da čitaju između redova jasno je da EU jedva čeka da Đukanović ode sa vlasti u Crnoj Gori.

MONITOR: Vi i predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić predstavili ste nedavno plan za prevazilaženje političke i institucionalne krize u Crnoj Gori. Šta je, ukratko, njegova suština?
ABAZOVIĆ: Nakon lokalnih izbora, koji su održani u nedemkratskoj i somalijskoj atmosferi nedoličnoj zemlji kandidata za članstvo u EU, postalo je jasno da na ovakve izbore nema više smisla učestvovati. Građani su takođe jasno, prvi put u istoriji parlamentarnog života Crne Gore, dali dominantno podršku proevropskoj građanskoj alternativi koju čine URA i Demokrate, te je stoga naša politička obaveza da pronađemo najbolje rješenje za građane. Odmah smo krenuli u akciju i napravili plan koji predviđa sljedeće:

Reforma kompletnog izbornog zakonodavstva u skladu sa preporukama OEBS i ODIRA; izmjenu Zakona o javnom emiteru i seta medijskih zakona; izmjene načina izbora Sudskog savjeta i, ono što je najvažnije, dogovor oko datuma novih izbora.

Najvažnije je istaći da bez ispunjavanja taksativno svih ovih uslova nema povratka u državni parlament. Dakle, za razliku od ostalih subjekata koju su se vratili u parlament, a da u zamjenu nisu dobili apsolutno ništa za građane, mi dajemo riječ da neće tako biti. Ako DPS i njegovi sateliti žele da i naredni izbori budu održani u istoj atmosferi mi smo odlučni da ih u tome spriječimo. Zato tražimo podršku naših evropskih partnera i činimo sve da utičemo na sve odgovorne aktere društvenog života da riješimo goruća pitanja za građane. Bez obzira na to kako ko komentarisao plan, mislim da duboko u sebi svi dobronamjerni opozicionari žele bolje izborne uslove iz kojih će proizići legitimna vlast, javni servis koji nije partijsko glasilo i izbor sudija na način koji će omogućiti nezavisnost te grane vlasti. Plan koji smo izložili u potpunosti obuhvata sve pomenute segmente.

MONITOR: Planom je predviđena i sveobuhvatna izborna reforma. Je li to ostvarivo sa ovakvom vlašću i u ovakvom političkom i društvenom ambijentu?
ABAZOVIĆ: Sa kriminalcima koji upravljaju državom nije lako uspostaviti izborni sistem koji je pravedan. Međutim, naša je politička i građanska obaveza da se borimo za tako nešto i od toga nećemo nikada odustati. Znamo da na tom putu ima mnogo prepreka, ali definitvno nijesmo spremni da skrštenih ruku sjedimo i čekamo da se nešto desi samo od sebe. Borili smo se na ulicama sa kriminalcima na Cetinju i na Koniku, sada želimo da uz pomoć Evropske komisije izdignemo stvari na veći nivo i inkorporiramo zakonska rješenja. Smatramo to obavezom prema građanima. Ako se to ne ispuni, daćemo adekvatan odgovor režimu.

MONITOR: Prilikom predstavljanja plana podsjetili ste da je u memorandumu o zajedničkom političkom djelovanju Demokrata i URA-e jasno navedeno da se obavezujete da sa DPS-om nikada neće konstituisati vlast na bilo kojem nivou, niti učestvovati u Vladi u kojoj participira DPS. Ostajete li pri tome?
ABAZOVIĆ: Apsolutno, sa DPS-om koji je sve manje partija, a sve više organizovana kriminalna grupa koja drži Crnu Goru kao taoca svojih nezajažljivih finansijskih apetita, nema nikakve saradnje. Dok ta grupa oligarha ne ode sa vlasti, Crnoj Gori ne može svanuti. Mi smo generacija političara koja će ispuniti dato obećanje i poslati ih u politčku penziju, a mnogi od njih odgovaraće pred slobodnim institucijama. Oni su politički kancer našeg društva i stoga sa njima ne želimo nikada nikakvu saradnju.

MONITOR: Poslanik DPS-a Miodrag Vuković izjavio je da sa vama ne pristaje na razgovore mimo parlamenta, naročito ne sa stavom ,,tek kada nam ovo ispunite mi ćemo se vratiti”, konstatujući da i dalje idete stranputicom.
ABAZOVIĆ: Siguran sam da ljudi koji misle kao on, dok pljačkaju državne resurse, a pošteni narod šalju u emigraciju, misle da idu pravim putem i da rade pravu stvar. Naprosto, to su ljudi koji su devedesetih godina mislili da su deportacije, ubijanja i rat takođe pravi put za Crnu Goru. Drago mi je da smo na suprotnim političkim polovima. Iskreno, kad je neko spreman da gleda kako se urušavaju sve institucije sistema, a pri tom tvrdi da je sve u redu, onda me mišljenje takvih ljudi ne zanima. Imamo svoj put, a to je put moderne, građanske i evropske Crne Gore. Odlučni smo da svoju zemlju vidimo kao upsješnu evropsku priču i nećemo se osvrtati na mišljenja prevaziđenih i beznačajnih političara.

MONITOR: Plan ste ponudili i svim akterima parlamentarnog i političkog života u Crnoj Gori, ali iz DF-a vam zamjeraju što inicijativu niste prvo usaglasili sa ostalom opozicijom radi zajedničkog i koordinisanog djelovanja…
ABAZOVIĆ: Ova inicijativa je usaglašena onog trenutka kada je započeo bojkot državnog parlamenta, jer su svi zahtjevi koji su se tada postavili inkorporirani u ovoj inicijativi. Nažalost, DF je odustao od tih zahtjeva pa sad ne čudi što istim rječnikom kao DPS kritikuje ono za šta se nekada glasno zalagao. Ako imaju bolju inicijativu neka je predlože, a ako je nemaju – neka ne pomažu DPS-u, jer će im se to vratiti kao bumerang. Samo bih želio da čujem sa kojom tačkom plana se ne slažu.

MONITOR: Funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević je poručio da taj savez neće prihvatiti platformu za prevazilaženje krize, koju su predložili Demokratska Crna Gora i URA.
ABAZOVIĆ: To je njihovo legitimno pravo. Iskreno nijesam ni očekivao od nekih poslanika DF-a da prihvate ono što ne odgovora DPS-u i od čega je vlast bježala od izbora 2016. godine. Takav pristup politički ne donosi nikome dobro, što su rezultati izbora i pokazali. Konstantna kritika i brutalni napadi na opoziciju i neprihvatljiva retorika idu na ruku samo onima protiv kojih se svih ovih godina borimo. Ja politiku ne doživljavam na takav način, već se svim svojim bićem borim za promjene i drugačiji sistem vrijednosti. To je trnovit put i nije za svakog, a posebno ne za one koji su odlučili da budu vječni opozicionari.

MONITOR: Iz Demokratskog fronta tvrde da je platforma napisana u Ambasadi SAD, najavljujući „kontraofanzivu protiv svih” koji su pokušali da unište Demokratski front…
ABAZOVIĆ: Kako samo pradoksalno zvuči da DF najavljuje ofanzivu protiv opozicije, pa to je ingeniozna zamisao, koju bi teško mogli osmisliti Milan Roćen ili Srđan Kusovac. Ali u Crnoj Gori je izgleda sve moguće. Moj je apel da izbjegavamo međuopozicione svađe i da se svi koji iskreno želimo promjene posvetimo njihovom ostvarenju. U suprotnom, postaće još jasnije da svi koji su formalno u opoziciji suštinski tu ne pripadaju.

MONITOR: U planu ste ponovili čvrstu posvećenost vrijednostima i principima EU, tekućem procesu pristupnih pregovora i budućnosti Crne Gore u EU…
ABAZOVIĆ: Tako je. Naša politika je jasna od početka. To je vrijednosno određenje prema Zapadu i težnja da Crna Gora postane moderna demokratska država, visokog životnog standarda. Aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u EU, jer su oni neiskreno u ovom procesu, što potvrđuju i najnovije izjave predsjednika DPS-a. Jedino nekompromitovani ljudi koji su oduvijek na principu modernih evropskih građanskih društava mogu takav proces izvesti do kraja. Prvaci ratnih devedesetih koji su i danas na vlasti to ne mogu uraditi.

VESELJKO KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDIMIR MUGOŠA, FARMER I BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE: To što imamo brzo će nestati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna vlast osudila je crnogorsku poljoprivredu na smrt, a aktuelni ministar poljoprivrede, gospodin Stijović, formirao je streljački vod

 

MONITOR: Jedan ste od učesnika protesta poljoprivrednika. Ministar Aleksandar Stijović kaže „pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“. Evo prilike da razjasnite tu „dilemu“.

MUGOŠA: Bezprimjerno je takvo ponašanje ministra prema ljudima od čijeg rada živi i zbog kojih postoji. Ako ministar ne zna ko su 70 najvećih farmera u Crnoj Gori koji imaju farme od 50 do 200 grla, onda smo svi u velikom problemu. Ovi ljudi su prije svega dobri domaćini, pripadnici svih vjera, nacija i partija, koji imaju dovoljno građanske svijesti, hrabrosti i odgovornosti da iznesu stavove i brane svoje i državne interese. To su ljudi koji su spremni na danonoćan rad da bi obezbijedili sebi i svojim porodicama egzistenciju a građanima kvalitetnu hranu.

Ako bismo govorili brojkama: to su vlasnici nekoliko hiljada najkvalitetnijih muznih grla u Crnoj Gori koji proizvode više od 50 odsto mlijeka koje se predaje mljekarama. Da je izašao jedan čovjek da protestuje trebao je biti uvažen  i primljen na razgovor. Nijesmo mi bravi da nas neko sa prozora prebrojava.

Nas povezuje domaćinsko razmišljanje i zajednički problem. Tražimo od države pomoć da preživimo ovu tešku situaciju a da onda sa institucijama pokušamo naći bolji model agrarne politike. Mi na to imamo pravo a država obavezu. Ne postoji niti jedan zakonski osnov da nam se ne izađe u susret, postoji samo nedostatak volje, znanja i razumijevanja. Bahato ponašanje ministra, njegovih saradnika i premijera su dodatno zakomplikovali situaciju, pa su naši zahtjevi sada radikalizovani i tražimo ostavku ministra Stijovića.

MONITOR: Ministar kaže da ne mogu ispuniti vaše zahtjeve pošto za to treba previše novca. Šta dalje? 

MUGOŠA: Kada nešto nećete onda je lako naći razloge. Poljoprivreda je izuzeta iz Zakona o kontroli državne pomoći što znači da država može pomoći a da pri tome ne krši niti jedan zakon ili međunarodni sporazum (STO, CEFTA). Sve evropske države su pomogle svojim poljoprivrednicima, osim naša.

Mi smo u martu tražili pomoć od pet euro centi po litru i na te naše zahtjeve ministar nije odgovorio, iako su naše kalkulacije govorile da je za to potrebno oko 1,5 miliona. Na posljednjem protestu mi smo preformulisali naše zahtjeve ali je suština ostala ista.

Dobrom argumentacijom na Vladi ta sredstva bi bila obezbijeđena kao što su data mnogim drugim djelatnostima u iznosu od preko 160 miliona. Za nas nema dva miliona iako smo strateška privredna grana.

MONITOR: Zašto u resornom Ministarstvu nemaju sluha za vaše probleme? 

MUGOŠA: Ministar ne zna, a nema ko da mu objasni, kako stvari stoje u ovom sektoru. Kako se, recimo,  kalkuliše cijena mlijeka: troškovi hrane su 65 odsto a onda dolaze troškovi energije, sredstava za higijenu, amortizacija, oprema stada, sitni alat , veterinarske usluge i , konačno, radna snaga.

Ministar neznaveno izvodi računicu da krava svaki dan daje dvadeset litara mlijeka i ispade sve sjajno. Naravno to nije tako. U periodu „pika laktacije“ lako je poslovati sa dobitkom ali što raditi kada se krava ne muze, a to je 50 do 70 dana u godini. Krava za života u dobrim uslovima da 20.000 litara mlijeka. Njena vrijednost na početku je preko 2.000 a na kraju vijeka 500 eura, pod uslovom da ne ugine i da je debela. Kada ovu razliku podijelimo na prinos mlijeka, pokazuje se da u cijenu koštanja mlijeka amortizacija stada učestvuje sa 7,5 centi po litru. A gdje je sve ostalo?

Svakoga ko hoće da se bavi poljoprivredom treba držati kao malo vode na dlanu. To je EU prepoznala i izdvaja polovinu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ta informacija još nije stigla do naših vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo