Povežite se sa nama

INTERVJU

DRITAN ABAZOVIĆ, PREDSJEDNIK GRAĐANSKOG POKRETA URA: EU jedva čeka da Đukanović ode sa vlasti

Objavljeno prije

na

MONITOR: Prije nekoliko dana Aleksa Bečić i Vi razgovarali ste u Briselu sa Johanesom Hanom. Šta je suština tog razgovora?
ABAZOVIĆ: Sastanak sa komesarom Johanesom Hanom u Briselu bio je vrlo konstruktivan. Poslije njega jasan je zaključak da je crnogorska proevropska opozicija prepoznata u Briselu i da je razbijena teza DPS-a o antidržavnim i antievropskim elementima. Han je u našem razgovoru naglasio da su vrata Brisela otvorena za opoziciju.

Hanu smo iznijeli viđenje da je Đukanović čovjek koji je personifikacija antievropskog, učesnik ratova, deportacija i manipulacija i da se ne može očekivati od nekoga ko vlada 30 godina da želi slobodne institucije.

Kolega Bečić i ja iznijeli smo i uvjerenje da ako bude pritiska za snažnije i vidljivije reforme od strane EU Đukanović neće imati nikakav problem da krene drugim putem i da tako rade sve autokrate. Osim toga istakli smo i da je Đukanović stekao svoj enormni kapital u zemlji gdje svaki treći građanin živi u zoni siromaštva, sa Rusima, Kinezima i Azerbejdžancima.

Kroz diplomatski rječnik komesar Han je iskazao potpunu podršku našim naporima za promjene u Crnoj Gori. Onima koji umiju da čitaju između redova jasno je da EU jedva čeka da Đukanović ode sa vlasti u Crnoj Gori.

MONITOR: Vi i predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić predstavili ste nedavno plan za prevazilaženje političke i institucionalne krize u Crnoj Gori. Šta je, ukratko, njegova suština?
ABAZOVIĆ: Nakon lokalnih izbora, koji su održani u nedemkratskoj i somalijskoj atmosferi nedoličnoj zemlji kandidata za članstvo u EU, postalo je jasno da na ovakve izbore nema više smisla učestvovati. Građani su takođe jasno, prvi put u istoriji parlamentarnog života Crne Gore, dali dominantno podršku proevropskoj građanskoj alternativi koju čine URA i Demokrate, te je stoga naša politička obaveza da pronađemo najbolje rješenje za građane. Odmah smo krenuli u akciju i napravili plan koji predviđa sljedeće:

Reforma kompletnog izbornog zakonodavstva u skladu sa preporukama OEBS i ODIRA; izmjenu Zakona o javnom emiteru i seta medijskih zakona; izmjene načina izbora Sudskog savjeta i, ono što je najvažnije, dogovor oko datuma novih izbora.

Najvažnije je istaći da bez ispunjavanja taksativno svih ovih uslova nema povratka u državni parlament. Dakle, za razliku od ostalih subjekata koju su se vratili u parlament, a da u zamjenu nisu dobili apsolutno ništa za građane, mi dajemo riječ da neće tako biti. Ako DPS i njegovi sateliti žele da i naredni izbori budu održani u istoj atmosferi mi smo odlučni da ih u tome spriječimo. Zato tražimo podršku naših evropskih partnera i činimo sve da utičemo na sve odgovorne aktere društvenog života da riješimo goruća pitanja za građane. Bez obzira na to kako ko komentarisao plan, mislim da duboko u sebi svi dobronamjerni opozicionari žele bolje izborne uslove iz kojih će proizići legitimna vlast, javni servis koji nije partijsko glasilo i izbor sudija na način koji će omogućiti nezavisnost te grane vlasti. Plan koji smo izložili u potpunosti obuhvata sve pomenute segmente.

MONITOR: Planom je predviđena i sveobuhvatna izborna reforma. Je li to ostvarivo sa ovakvom vlašću i u ovakvom političkom i društvenom ambijentu?
ABAZOVIĆ: Sa kriminalcima koji upravljaju državom nije lako uspostaviti izborni sistem koji je pravedan. Međutim, naša je politička i građanska obaveza da se borimo za tako nešto i od toga nećemo nikada odustati. Znamo da na tom putu ima mnogo prepreka, ali definitvno nijesmo spremni da skrštenih ruku sjedimo i čekamo da se nešto desi samo od sebe. Borili smo se na ulicama sa kriminalcima na Cetinju i na Koniku, sada želimo da uz pomoć Evropske komisije izdignemo stvari na veći nivo i inkorporiramo zakonska rješenja. Smatramo to obavezom prema građanima. Ako se to ne ispuni, daćemo adekvatan odgovor režimu.

MONITOR: Prilikom predstavljanja plana podsjetili ste da je u memorandumu o zajedničkom političkom djelovanju Demokrata i URA-e jasno navedeno da se obavezujete da sa DPS-om nikada neće konstituisati vlast na bilo kojem nivou, niti učestvovati u Vladi u kojoj participira DPS. Ostajete li pri tome?
ABAZOVIĆ: Apsolutno, sa DPS-om koji je sve manje partija, a sve više organizovana kriminalna grupa koja drži Crnu Goru kao taoca svojih nezajažljivih finansijskih apetita, nema nikakve saradnje. Dok ta grupa oligarha ne ode sa vlasti, Crnoj Gori ne može svanuti. Mi smo generacija političara koja će ispuniti dato obećanje i poslati ih u politčku penziju, a mnogi od njih odgovaraće pred slobodnim institucijama. Oni su politički kancer našeg društva i stoga sa njima ne želimo nikada nikakvu saradnju.

MONITOR: Poslanik DPS-a Miodrag Vuković izjavio je da sa vama ne pristaje na razgovore mimo parlamenta, naročito ne sa stavom ,,tek kada nam ovo ispunite mi ćemo se vratiti”, konstatujući da i dalje idete stranputicom.
ABAZOVIĆ: Siguran sam da ljudi koji misle kao on, dok pljačkaju državne resurse, a pošteni narod šalju u emigraciju, misle da idu pravim putem i da rade pravu stvar. Naprosto, to su ljudi koji su devedesetih godina mislili da su deportacije, ubijanja i rat takođe pravi put za Crnu Goru. Drago mi je da smo na suprotnim političkim polovima. Iskreno, kad je neko spreman da gleda kako se urušavaju sve institucije sistema, a pri tom tvrdi da je sve u redu, onda me mišljenje takvih ljudi ne zanima. Imamo svoj put, a to je put moderne, građanske i evropske Crne Gore. Odlučni smo da svoju zemlju vidimo kao upsješnu evropsku priču i nećemo se osvrtati na mišljenja prevaziđenih i beznačajnih političara.

MONITOR: Plan ste ponudili i svim akterima parlamentarnog i političkog života u Crnoj Gori, ali iz DF-a vam zamjeraju što inicijativu niste prvo usaglasili sa ostalom opozicijom radi zajedničkog i koordinisanog djelovanja…
ABAZOVIĆ: Ova inicijativa je usaglašena onog trenutka kada je započeo bojkot državnog parlamenta, jer su svi zahtjevi koji su se tada postavili inkorporirani u ovoj inicijativi. Nažalost, DF je odustao od tih zahtjeva pa sad ne čudi što istim rječnikom kao DPS kritikuje ono za šta se nekada glasno zalagao. Ako imaju bolju inicijativu neka je predlože, a ako je nemaju – neka ne pomažu DPS-u, jer će im se to vratiti kao bumerang. Samo bih želio da čujem sa kojom tačkom plana se ne slažu.

MONITOR: Funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević je poručio da taj savez neće prihvatiti platformu za prevazilaženje krize, koju su predložili Demokratska Crna Gora i URA.
ABAZOVIĆ: To je njihovo legitimno pravo. Iskreno nijesam ni očekivao od nekih poslanika DF-a da prihvate ono što ne odgovora DPS-u i od čega je vlast bježala od izbora 2016. godine. Takav pristup politički ne donosi nikome dobro, što su rezultati izbora i pokazali. Konstantna kritika i brutalni napadi na opoziciju i neprihvatljiva retorika idu na ruku samo onima protiv kojih se svih ovih godina borimo. Ja politiku ne doživljavam na takav način, već se svim svojim bićem borim za promjene i drugačiji sistem vrijednosti. To je trnovit put i nije za svakog, a posebno ne za one koji su odlučili da budu vječni opozicionari.

MONITOR: Iz Demokratskog fronta tvrde da je platforma napisana u Ambasadi SAD, najavljujući „kontraofanzivu protiv svih” koji su pokušali da unište Demokratski front…
ABAZOVIĆ: Kako samo pradoksalno zvuči da DF najavljuje ofanzivu protiv opozicije, pa to je ingeniozna zamisao, koju bi teško mogli osmisliti Milan Roćen ili Srđan Kusovac. Ali u Crnoj Gori je izgleda sve moguće. Moj je apel da izbjegavamo međuopozicione svađe i da se svi koji iskreno želimo promjene posvetimo njihovom ostvarenju. U suprotnom, postaće još jasnije da svi koji su formalno u opoziciji suštinski tu ne pripadaju.

MONITOR: U planu ste ponovili čvrstu posvećenost vrijednostima i principima EU, tekućem procesu pristupnih pregovora i budućnosti Crne Gore u EU…
ABAZOVIĆ: Tako je. Naša politika je jasna od početka. To je vrijednosno određenje prema Zapadu i težnja da Crna Gora postane moderna demokratska država, visokog životnog standarda. Aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u EU, jer su oni neiskreno u ovom procesu, što potvrđuju i najnovije izjave predsjednika DPS-a. Jedino nekompromitovani ljudi koji su oduvijek na principu modernih evropskih građanskih društava mogu takav proces izvesti do kraja. Prvaci ratnih devedesetih koji su i danas na vlasti to ne mogu uraditi.

VESELJKO KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKE SLOBODE:  Svi se plaše izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbora se plaše svi. Oni koji pokušavaju održati postojanje 43. Vlade žele da raznim oblicima partijskih djelovanja poboljšaju svoju poziciju, a onda i zadobiju što veću podršku. Neki podgrijavanjem nacionalizma žele povratiti svoje biračko tijelo, dok drugi populizmom, zadobijaju sve veće simpatije onih koji su u raznim rascjepima odavno zaboravljeni, najviše u ekonomskom smislu

 

MONITOR: Uz političku i institucionalnu krizu koje se ne rješavaju, sve je manje ministara u tehničkoj Vladi, nakon što je ministarka evropskih integracija podnijela ostavku. Kako to komentarišete?  

POPOVIĆ KALEZIĆ: Institucionalna, pravna i politička kriza dovodi do rasipanja pa i unutar 43. Vlade, koju ne bismo mogli nazvati tehničkom, ali bi bilo dobro da u neko dogledno vrijeme, dođe do formiranja takve, koja će služiti za prevazilaženje trenutnih, najnužnijih problema, i koja će uspjeti pripremiti valjano pravno i institucionalno tlo za raspisivanje i održavanje izbora.

Trenutna Vlada je najviše zadobila povjerenje i mogućnost djelovanja, upravo zbog obećanja da će izvršavati zadatake iz evropske agende, a sve u cilju zatvaranja poglavlja i što bržeg priključenja EU. Nažalost, nijesmo imali prilike vidjeti da se krenulo u tom pravcu, pa se umjesto reformi izbornog zakonodavstva i pravosuđa, krenulo ka drugim ciljevima, poput zaključenja Temeljnog ugovora, predstavljanja plana (bez plana) Otvorenog Balkana, a onda i pripreme zarad održavanja popisa stanovništva. Podnošenje ostavke ministarke evropskih integracija, gospođe Marović, koja je zauzimala tri visoke pozicije unutar vladajuće skupine, od već navedene  funkcije, preko glavne pregovaračice do potpredsjednice Vlade, budi sumnju na skretanje sa evropskog puta, pogotovo što je u svojim navodima i objavljenoj analizi bila eksplicitna u stavu da se ne slaže oko ideje Otvorenog Balkana, smatrajući da nije jasno šta Crna Gora dobija tom inicijativom. Nijesmo uspjeli čuti argumentovanu reakciju čelnika Vlade na tvrdnje gospođe Marović. Ako jednoj ministarki evropskih poslova ova inicijativa nije jasna i do kraja demistifikovana, šta mogu očekivati građanke i građani ove zemlje. O inicijativi Otvoreni Balkan se zna tek toliko da će pospiješiti regionalnu saradnju, dok sve ostalo ostaje pod znakom pitanja. Umjesto da se bavimo dugogodišnjim težnjama ispunjavanja mjera i aktivnosti iz otvorenih poglavlja, mi smo skrenuli ka inicijativi Otvoreni Balkan o kojoj vrlo malo znamo. Krajnje loše je osipanje ministara/ki  i to dodatno otežava situaciju, sa posebnim akcentom na Ministarstvo evropskih integracija.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR LEV KREFT, PROFESOR LJUBLJANSKOG UNIVERZITETA: Ne radi se o tome ko će da ovlada svijetom nego da li će svijeta biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odnos prema proruskim osjećajima na Balkanu treba staviti u odnos sa protivljenjem sadašnjim mjerama u EU, uz izražavanje antiameričkih pogleda na nesamostalnost EU u sukobu imperija

 

MONITOR: U Sloveniji su održani referendumi koji su partije na vlasti nazvale „tri puta ZA“. Za potvrđivanje u Parlamentu usvojenih zakona kojima se, kako je u kampanji rečeno, obezbjeđuje nezavisnost javnog servisa, dostojanstvena starost i efikasna vlada. Kako ocjenjujete kvalitet ovih zakona i da li će oni biti sprovodivi?

KREFT: Ti su zakoni različitih izvora, zajednički im je kontekst odbacivanja rešenja koja su donesena za vreme vladavine Janeza Janše odnosno desne koalicije. Lako sprovodiv je zakon o vladi koji donosi rešenja potrebna da bi se udomila koalicija zajedno sa njezinim predstavama o zajedničkom programu, posebno na strani Levice. Zakon koji govori o državnoj brizi za starije nepotpun je kao i onaj kojeg zamenjuje, a glavna poenta mu je da se rešenja dosada važećeg zakona neće sprovoditi još godinu dana jer dovode stariju populaciju u lošiju potporu nego što je bila ranije. Znači, kupuje se vreme da se doradi zakonodavstvo za populaciju koja postaje većinska. Treći zakon je politički najznačajniji, pa je i pobudio najviše pozornosti, jer se odnosi na RTV Slovenije kao javni servis, i na njezinu depolitizaciju, dakle protiv rešenja kojim su dovedeni u rukovodstvo ljudi verni i potčinjeni Slovenačkoj demokratskoj stranci i njezinom predsedniku Janši. Potvrda sva tri zakona na referendumu u korist sadašnje vlade i njezino koalicije bila je moguća jer se biračko telo još uvek deli na osnovi animoziteta prema ranijoj vladavini.

 

MONITOR: Slovenija od juna ima novu vladu premijera Roberta Goloba, koju čine pobjednici aprilskih izbora – Pokret Sloboda, Socijaldemokrate i Ljevica. Kako ocjenjujete njihov učinak u ovih nekoliko mjeseci?

KREFT: Za sada radi se o dve glavne preokupacije. Prva je iskoristiti početak, dok je koalicija još popularna, za odstranjivanje rezultata ranije koalicije Slovenačke demokratske stranke i Nove Slovenije, uz uspostavljanje vlastitih načina ovladavanja situacijom bez nedemokratskih alata i postupaka, ali dovoljno efikasnih; druga je – praćenje krize uslovljene ruskim napadom na Ukrajinu i angažmanom Evropske unije u tom ratu na strani napadnutog, što dovodi i Sloveniju u poteškoće, za sada pre svega vezane za moguću nestašicu i već uspostavljenu skupoću svih energenata. A to dovodi u pitanje sve privredne ciljeve vezane za rast nacionalnog bruto proizvoda kao i za potrošnju stanovništva. Vlada subvencioniše koliko može i jedno i drugo kako bi smanjila strah od recesije; više od toga zavisi od kraja i uslova okončanja rata u Ukrajini.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

MONITOR: Da li je dobro rješenje, koje se predlaže kao minimum – izbor makar jednog sudije u taj sud?

PERIĆ: Jedino kvalitetno rješenje je izbor četiri kvalitetna kandidata kako bi se Ustavni sud kompletirao. Taj sud već sada ima ogroman broj zaostalih slučajeva i čak da ga odblokirate odmah, moguće da bi trebale godine da se taj zaostatak smanji na podnošljivu mjeru koju sud čini elementarno dostupnim da odluke u odnosu na nove žalbe, odnosno podneske donosi u razumnom roku. Značaj ovog suda je posebno važan iz dva razloga: prvi, on bi mogao staviti van snage neustavno zakonodavno ponašanje bilo koje većine, i drugi – on je krajnja instanca u rješavanju izbornih sporova bez čega po zakonu ne mogu biti proglašeni odnosno utvrđeni konačni rezultati izbora. Bojim se da je ovakvo stanje instrument u rukama svih većina nakon 30. avgusta i da se oni bez velikog pritiska njega neće odreći. Da li je to vrhunac neodgovornosti – jeste, stoga i treba insistirati da od njihovih političkih interesa oslobađamo institucije, ovog puta Ustavni sud.

MONITOR: Danas govorimo o mnogim kontroverznim, odnosno neusaglašenim,odlukama u pravosuđu. Od pritvora Vesne Medenice, koji sudovi različito vide, ili ignorišu upute viših instanci, do, recimo, presude o Solani, kojom se odluka Savjeta za privatizaciju da se radi o državnom zemljištu poništava. Kako vidite stanje u pravosuđu?

PERIĆ: Očigledno je da prethodna vlast  još ima kontrolu u pravosuđu. Nova vlast nije razumjela da vladavina prava podrazumijeva i vladavinu znanja – onog pravnog. Jednako je važno i poznavanje kadrovske baze sa kojom raspolaže crnogorsko pravosuđe da bi iz nje mogli selektovati najbolja rješenja, ali je tu pokazana više nego zabrinjavajuća površnost.

Nijedna većina u prethodne dvije godine nije pokazala interesovanje da okupi pravnu pamet, napravi smislenu dugoročnu strategiju kako do pune vladavine prava u praksi, već se pribjeglo „Twitter vojevanju”. S takvim postavkama, stanje ne može biti drugačije. Čini se da je potrebna drugačija konstelacija političkih odnosa koja bi vrhunila i tu vrstu spremnosti za drugačiji pristup, ozbiljniji svakako, i da dobijemo strukture koje imaju u isto vrijeme i znanja i riješenosti za ovu borbu, jer jedno bez drugog je besmisleno – što bi opet vodilo neučinkovitosti.

MONITOR: Ko sve ne želi izbore i zašto?

PERIĆ: Parlamentrne strukture ne želi na izbore koje neće prilagoditi trenutku koji njima ne odgovara. Ponavaljam, značajan dio građana ne želi da glasa niti jednu od postojećih parlamentarnih partija. Dakle, problem političkog legitimiteta je očit.

Sada već ustanovljena samovolja novih vlastodržaca je dovela do toga da mi više nemamo jasnih pravila u izbornom procesu: nemamo Ustavni sud u punom kapacitetu, izborne jedinice možete mijenjati usred izbornog procesa, Zakonom o lokalnoj samoupravi možete mijenjati ono što bi se smjelo mijenjati samo izbornim zakonima, do mile volje možete produžavati mandate odbornicima i sljedstveno tome i poslanicima, a na kraju imate i instrumente blokade da nikada ne priznate izbore. Kada imate ovako moćan, a pritom neustavan arsenal opstrukcionih mogućnosti i intenzivno ga koristite, jasno je da ćete učiniti sve da tajming izbora prilagodite trenutku koji je najpovoljniji za vaš rejting.

Datum izbora će određivati istraživanje javnog mnjenja, a ne Ustav ili potreba građana. Ovu praksu su ustanovile potonje dvije većine. Prvo jedna, a potom i druga.

MONITOR: Kako vidite rezultate lokalnih izbora i svega što se nakon toga desilo, od Šavnika do Podgorice?

PERIĆ: Lokalni izbori su pokazali da prethodna vlast bez obzira na darove nove ima problem ogromnog odliva podrške. Pitanje je samo gdje će ona završiti. Ujedno građani su poslali snažnu poruku da ne žele besmislene rasprave već nove političke mogućnosti.

U Šavniku situacija nije crno-bijela. Izvinite, ali birački spisak kontroliše MUP koji opet kontroliše nova vlast, odnosno većina, a onda predstavnici djelova te nove vlasti na terenu žele da ponište pravo onih koji su upisani u taj isti birački spisak. Ako je neko fiktivni birač ili nema osnov da bude upisan, to treba utvrditi odmah i brisati tu osobu iz ove zbirke ličnih podataka, a ne da upisujete pod vrlo sumnjivim okolnostima ljude u birački spisak i onda ih sprečavate da glasaju.

Moramo znati šta znači vladavina prava – to je poštovanje zakona, i kada vam odgovara i kada ne odgovora. Jasno je da je DPS ovdje radio izborni inžinjering – ali ga nije mogao uraditi sam, jer on ne kontroliše MUP. Makar nam tako govore iz aktuelne vlasti.

MONITOR: „Preokret“ nije uspio da pređe cenzus u Podgorici. Šta vidite kao razlog?

PERIĆ: Više je faktora, ali bih krenuo s druge strane. Ukupno oko 2 posto birača u dva grada na kojima smo učestvovali na izborima su dali podršku sasvim drugačijoj političkoj artikulaciji. Prvi koraci su po pravilu malih gabarita, ali moguće značajne simbolike. Pokazali smo da može drugačije.

Razmotrili smo organizacione momente u kojima smo mogli više a koji su skopčani i sa ograničenim finansijama. Kada je riječ o programu, vjerujem da je on zaista potreban Podgorici, Danilovgradu i Crnoj Gori i cijenim da smo ga artikulisali na pristojan način.Nije nam pomogao ni ambijent izrazito polarizovane scene u kojoj su oba pola bazirali svoju strategiju na podgrijavanju straha da nećemo preći cenzus. Kao i u mnogim drugim slučajevima u ove dvije godine – pokazali su da imaju raskošan destruktivni potencijal na koji mi nismo uspjeli odgovoriti ovog puta. Tu je naša odgovornost, prvo moja, ali nadam se da su neke lekcije savladane.

Istinski žalim što moram konstatovati i da smo, uz nekoliko izuzetaka, u 2022. godini doslovno prvi put u našem višestranačju imali problem da ostvarimo ono što nam zakon garantuje a na što novinarski kodeks obavezuje medije – elementarno ravnopravan tretman. Obrazloženje medija, među kojima ima i onih čiji rad poštujem i u kojima rade kredibilni i ljudi i novinari, da je to bila posljedica malog fizičkog prostora, govori da se moramo vratiti postulatima demokratije: svaka lista koja se potvrdi pred izbornom komisijom predstavlja politički iskaz određenog broja građana i ako ne možete da ih tretirate ravnopravno makar u sučeljavanjima – nemojte da ih organizujete. Argumenti da ste komercijalan medij onda ruši postavku da ste podređeni javnom interesu. Nemam nikakav problem ni da kažem da smo imali nekad eksplicitno, a nekada implicitno saopštenu poruku da smo nepoželjni u nekoliko medija.

Imam obavezu čuvati dignitet onih koji su nam dali podršku i ne pristajati na njihovo bagatelisanje, tim prije jer smatram da se radi o samosvjesnim i na više ravni veoma vrijednim građankama i građanima. Do tada, oglašavaćemo se onamo gdje imamo mogućnost. Nažalost, partitokratija je dobrim dijelom zagospodarila našim prostorom, čak i onamo gdje je ne bi smjelo biti. Kako drugačije objasniti činjenicu da se logika političkih feuda uzima kao datost? U ovoj borbi treba mnogo takta i još više istrajnosti. Riješenosti za oboje imamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo