OKO NAS
DRUŠTVO I MORSKI OTPAD: Katastrofa koja predstoji

,,Prevelika opterećenost Bokokotorskog zaliva otpadom koji je najvećim dijelom posljedica aktivnosti na kopnu, neriješen problem kanalizacionih ispusta, ali i sve intenzivniji kruzing turizam o čijem uticaju još uvijek nemamo podataka, jer ne postoji zainteresovanost nadležnih institucija da se isti procijeni, sa sigurnošću će dugoročno dovesti do katastrofalnih posljedica po biodiverzitet vrsta, smanjenja biomase ekonomski važnih organizama podmorja i vjerovatno trajnog onečišćenja zaliva”, upozorava za Monitor dr Milica Mandić , šefica Razvojnog centra i marikulture iz kotorskog Instituta za biologiju mora.
Otpad u moru i svaki proizveden ili prerađen čvrsti materijal odbačen u more ili obalno područje ,i sa ekonomskog, bezbjednosnog, zdravstvenog i kulturološkog aspekta, predstavlja, po riječima naučnika, jednu od najvećih prijetnji morskom ekosistemu Sredozemlja. Evropska Komisija (MSFD – Marine Strategy Framework Directive) i Sekretarijat Barselonske konvencije (Konvencija o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja) su konstatovali da je jedna od značajnijih prepreka u rješavanju problema otpada kod nas nedostatak naučnih podataka o otpadu u Jadranskom moru.
Ono što takođe nedostaje u rješavanju ovog problema, prema riječima Milice Mandić je međuinstitucionalna saradnja, odnosno uvažavanje naučnih istraživanja i mišljenja od strane resornih ministarstava i institucija, koji su na nivou države odgovorni za rješavanje problematike.
,,Date su indicije da se započne sa sinhronizovanom regionalnom procjenom koja će poslužiti kao baza za efikasan menadžment program. Jedan od glavnih rezultata projekta će biti izrada Strategije smanjenja otpada u Jadranskom moru uključivanjem različitih korisnika – ribarstvenog sektora, naučnika, predstavnika opština, agencija i ministarstava, nevladinih organizacija i industrije reciklaže. Iako smo od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja odmah dobili podršku pri realizaciji projekta, podrška je izostala iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je još tokom pripreme projektne aplikacije (početak 2013. godine) pozvano kao pridruženi partner”, kaže dr Milica Mandić uz napomenu da naučna saznanja i preporuke bez podrške donosioca odluka i konkretnih aktivnosti ostaju samo slovo na papiru.
Naučnici iz kotorskog Instituta upozoravaju da, osim čvrstog otpada koji negativno utiče na živi svijet u moru, veliki negativni uticaj ima i izlivanje neprečišćenih otpadnih voda:
,,Još imamo veliki broj legalnih i još veći broj ilegalnih ispusta kojima se uglavnom komunalne otpadne vode bez ikakvog prečišćavanja izlivaju u more. Da stvar bude gora veliki broj ilegalnih ispusta se nalazi veoma blizu obale i na maloj dubini. Nekada je to svega nekoliko metara ili u boljem slučaju nekoliko desetina metara od obale gdje se završava ispust, dok je dubina ispusta od svega nekoliko do par desetina metara”, konstatuje naučna saradnica koja rukovodi Laboratorijom za opštu biologiju i zaštitu mora, dr Vesna Mačić.
Ona upozorava da još ne postoji popis svih kanalizacionih ispusta u more, a da su čak i podaci za legalne ispuste nepotpuni.
,,Na primorju ima desetak legalnih ispusta koji se završavaju na 350 m do 3.600 m od obale. Međutim, nedavna istraživanja koja je Institut za biologiju mora sprovodio zajedno sa Institutom za hidro-meteorologiju i seizmologiju i partnerima iz Hrvatske pokazala su da je ispust u zalivu Trašte veoma havarisan na sredini cjevovoda, 1.700m od obale, pa se otpadne vode izlivaju znatno bliže obali i na znatno manjoj dubini od projektovanog i očekivanog. Logično je da se postavlja pitanje kada su zadnji put kontrolisani svi ostali ispusti i u kakvom se stanju nalaze? Da li neko o tome uopšte vodi računa ili treba da se desi neka havarija u toku turističke sezone pa da počnemo da razmišljamo i o tome?”, pita se dr Mačić.
Istraživanjem ispusta Trašte osim toga što je konstatovan prekid cjevovoda, došlo se i do zaključka da pozicija cjevovoda ne odgovara poziciji na nautičkoj karti.
,,To ukazuje na još jednu od sistemskih propusta nadležnih institucija, tj. investitori dostave koordinate koje se ucrtaju na nautičkoj karti, a izgleda da se niko ne zapita da li je izvođač odradio posao prema planiranim projektima i da li je to stručno lice provjerilo, te na nautičku kartu ucrtalo tačne podatke. Drugim riječima, može se desiti da neki manji cjevovod bude oštećen npr. sidrenjem i da pri tome vlasnik broda uopšte nije kriv, jer on prema nautičkoj karti ne čini prekršaj. Ko onda snosi štetu, naravno svi mi, građani Crne Gore”, upozorava dr Vesna Mačić.
Ona ukazuje kakve sve direktne posljedice u morskoj životnoj sredini izaziva neadekvatno ispuštanje otpadnih voda.
,,U Bokokotorskom zalivu se praktično uz cijelu obalu u ljetnjim mjesecima ljudi kupaju, pa nelegalno izlivanje otpadnih voda može da ima direktnog uticaja na zdravlje ljudi koji se bave sportovima u vodi ili koriste hranu iz takvog mora”, kaže naša sagovornica. „Uz to izlivanje otpadne vode izaziva zamućenje morske vode i priliv značajne količine organskih i neogranskih materija. Hranljive soli pogoduju razvoju planktonskih organizama, pa nerijetko dolazi do tzv. cvjetanja mora, tj. prenamnoženosti nekih planktonskih organizama. U ovakvim slučajevima nekada se razvijaju vrste koje mogu sadržati toksine pa izazivaju stomačne i druge probleme kod osoba koje se kupaju u moru ili koriste nedovoljno prokuvanu hranu iz mora”, upozorava dr Mačić.
Međutim, ne samo direktan uticaj na ljudsko zdravlje, nagli rast i odumiranje kratkoživućih planktonskih vrsta pravi problem i morskoj flori:
,,Na morskom dnu dolazi do razgradnje te organske materije, pri čemu se troši kiseonik, kao i u razgradnji organske materije koja direktno dolazi iz komunalnih otpadnih materija, pa dolazi do manjka kiseonika u pridnenim slojevima. Sesilni organizmi te uslove mogu da preživljavaju neki kraći period, ali s obzirom na to da takvi procesi kod nas traju već decenijama, to izaziva povlačenje pokretnih i odumiranje sesilnih organizama, te kompletno mijenjanje sastava morskog dna”, kaže Mačić i navodi da je Crna Gora, iako deklarativno ekološka država, jedina zemlja u Sredozemlju koja nema zaštićeno područje u moru, što takođe pokazuje koliko su nadležne institucije zainteresovane za zaštitu mora.
Istraživanja pokazuju da je u Kotorsko-risanskom zalivu, koji je pod zaštitom UNESCO-a kao prirodno i kulturno dobro, u posljednjih 35 godina nestalo više od 2/3 naselja morske trave Cymodocea nodosa. ,,Ova morska trava je zaštićena vrsta prema domaćem zakonodavstvu i Barselonskoj konvenciji o zaštiti Sredozemlja, Bernskoj konvenciji o zaštiti evropske flore i faune, EU direktivi o staništima. Ipak, kod nas domaći zakoni, ratifikovane međunarodne konvencije i upozorenja naučnika izgleda da nemaju mnogo efekta na nadležne institucije”, zaključuje Mačić.
Naše sagovornice upozoravaju da je problem posebno opasan za Bokokotorski zaliv koji je polu-zatvoren i duboko uvučen u kopno sa slabim strujanjima morske vode i dugim zadržavanjem vodenih masa, a time i veoma osjetljivim na uporna zagađenja.
,,U takvoj sredini neće biti moguće govoriti o razvoju elitnog turizma, uzgoju zdrave hrane iz mora. Kompletan uzgoj školjki i ribe u Crnoj Gori je koncentrisan na području Bokokotorskog zaliva. Neće se moći govoriti ni o očuvanju malog obalnog ribolova kao jedne od najznačajnijih tradicionalnih aktivnosti starosjedilaca Boke”, poručuju naučnice iz kotorskog Instituta za biologiju mora.
Nebojša MANDIĆ
Komentari
OKO NAS
NASTAVLJENI PROTESTI MALINARA: Ni glasa od Abazovića ni spasa od Jokovića

Malinari sa sjeveru, od početka marta, protestuju tražeći pomoć države kako bi prevazišli teškoće koje, tvrde, prijete da ugase tu granu poljoprivrede. Do sada nijesu uspjeli da se izbore za sastanak sa premijerom niti da dobiju konkretna obećanja iz resornog Ministarstva
Protesti malinara i vlasnika hladnjača sa sjevera traju, ali se rješenje nijednog od problema zbog kojih sedmicama blokiraju saobraćaj u Ribarevinama kod Bijelog Polja, ne nazire.
Problemi su nagomilani i, kako poručuju sa protesta, mogli bi potpuno ugasiti malinarstvo. Preko 300 tona prošlogodinjeg roda zarobljeno je u hladnjačama, jer planirana prodaja u Srbiji, koja je po mnogo nižoj cijeni otkupila to voće iz Ukrajine i Poljske, nije uspjela. Zbog toga većina od 500 proizvođača nijesu naplatili ni dio novca od vlasnika hladnjača.
Dio proizvođača je, neposredno po završetku sezone, dobio 4,3 eura po kilogramu ploda. Nešto novca su dobili, a dio je direktno proslijeđen poljoprivrednim apotekama gdje su uzimali preparate i đubrivo neophodno za uzgoj tog voća. Međutim, odmah nakon završetka berbe cijena u Srbiji je pala na 2,3 eura po kilogramu. Od Ministarstva poljoprivrede traže subvencije, koje bi svim malinarima omogućile cijenu od 4, 3 eura po kilogramu. Čak i u tom slučaju, tvrde, vlasnici hladnjača, bili bi ,,u minusu” za troškove otkupa, smrzavanja i održavanja koji do sada iznose sada i do 0,7 eura po kilogramu.
Oni sada traže da im država pomogne u otkupu te maline, jer ne žele da počinju sa poljoprivrednim radovima za novi rod, a da nisu dobili novac ni za prošlogodišnji. Uz to, stiglo je i upozorenje vlasnika hladanjača da ne mogu obećati otkup roda iz nove sezone, dok se ne riješi problem lani otkupljene robe.
U Udruženju malinara Polimlja podsjećaju da je do početka nove poljoprivredne sezone samo nekoliko dana. Pod malinama je, objašnjavaju, 100 hektara i, kako tvrde, oko 500 porodica živi od toga posla. U malinarstvu je tokom sezone angažovano i do 2.500 radnika.
,,Crna Gora od tih malina ima devizni priliv od 2,5 miliona eura. Malinarstvo je preduzeće na otvorenom, a mnoge porodice na sjeveru žive od tog posla. Kako u ovoj situaciji misliti o novoj sezoni i obinim radovima, kad smo dovedeni na nivo prosjaka? Tražimo od države da, kad već pomaže razne gubitaše po jugu, okrene glavu i na sjever – na stotine porodica koje žive od mukotrpnog rada”, rekli su Monitoru u tom udruženju.
Objašnjavaju da je jedino prihvatljiva cijena od 4,30 po kilogramu malina, pri čemu, tvrde, malinari ne računaju svoj rad. Ogorčeni su što država ,,i pored budžeta za poljoprivredu od 66 miliona eura i 27 miliona pomoći EU nije u stanju da pomogne i što u Ministarstvu poljoprivrede uopšte ne shvataju u čemu je problem malinara”. Cijena radne snage, kažu, ,,skočila” je za 100 odsto, preparati su poskupili 250, a đubriva 300 odsto. U Udruženju objašnjavaju da berače, umjesto 40 centi, sada plaćaju 80 centi do euro za kilogram ubranog ploda, a malinari su za radnu snagu dužni da obezbijede i dva obroka dnevno.
,,Velika količina maline iz Ukrajine koja je završavala na ruskom tržištu naglo je preusmjerena na tržište EU, po bud-zašto cijenama, što je uslovilo usporavanje prodaje maline sa Balkana i pad njene cijene”, saopštili su iz tog Udruženja na nedavnom sastanku sa otkupljivačima.
Sa skupa poslata je i poruka da ,,država i lokalne samouprave treba da donesu stratešku odluku – da li malinarstvo u Crnoj Gori opstaje ili nestaje”. Crnogorski otkupljivači malinu prodaju velikim hladnjačarima i izvoznicima iz Srbije. Zbog male količine te robe ne mogu da nađu kupce na drugim inostranim tržištima i obezbijede kontinuirano snabdijevanje tokom cijele godine. Otkupljivači su sa sastanka poručili i da im je ,,strateški cilj da se malinarstvo na sjeveru Crne Gore razvije do nivoa da godišnji rod pređe hiljadu tona”. To bi, tvrde, bio uslov da mogu naći inostrane kupce koji ne zavise od od velikih hladnjačara iz regiona. No prije tog cilja, svjesni su treba se riješiti problem prošlogodišnjih malina.
Smrznute maline koje u hladnjačama, u ovom trenutku vrijede oko 800.000 eura (2,3 eura po kilogramu), dok hladnjačari tvrde da ne mogu biti rentabilni uz cijenu manju od ispod 4,8 eura po kilogramu ili, ako se odreknu svojih manipulativnih troškova i zarade, 4,3 eura. Očekivana pomoć malinarima iz državne kase, zbog toga, je oko 700.000 eura, kako bi se pokrili isključivo troškovi otkupa. Ukoliko bi se pokrili gubici otkupa i manipulativni troškovi onda bi ta podrška trebalo da bude 875.000 eura.
Do sada, malinari i vlasnici hladnjača nijesu dočekali da ih primi premijer Dritan Abazović, što je jedan od zahtjehva sa protesta. Iz resora, na čijem je čelu Vladimir Joković , međutim dobili su posredan odgovor – pomoći će im, ako Vlada odobri. Naime, kako tvrde, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) nema zakonske mogućnosti da pomogne malinarima, ali to može uraditi Vlada na osnovu Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji predviđa interventne mjere podrške.
Zakonom o poljoprivredi predviđeno je da Vlada može da primjenjuje interventne mjere kupovine i prodaje, pomoći skladištenju i povlačenju sa tržišta određenih poljoprivrednih proizvoda. ,,Tim Zakonom su propisane jasne nadležnosti, gdje Ministarstvo ni u kojem slučaju ne može samostalno da donese odluku u konkretnom problemu. Ako bi Vlada donijela odluku o pružanju pomoći i zadužila Ministarstvo poljoprivrede da sprovede zaključke, mi ćemo to prihvatiti”, saopštili su su iz resornog Ministarstva.
Za te i slične namjene u ovogodišnjem Agrobudžetu je predviđeno za cjelokupni poljoprivredni sektor 250.000 eura. No, te subnevcije podrazumijevaju da poljoprivredni proizvođači imaju problem sa viškovima proizvoda kojim prijeti propadanje. Iz Ministarstva podsjećaju da je Evropska komisija sugerisala da slične vidove podrške u narednom periodu treba svesti na minimum, kako bi se usaglasili sa poljoprivrednom politikom EU. S druge strane, treba i ,,jačati konkurentnost kroz dostupna sredstva za investicije”, zaklljučili su iz MPVŠ.
Skupština opštine (SO) Bijelo Polje, kako je najavljeno, od Vlade zatražiti da pomogne poljoprivrednike sa područja te opštine. Kako su Monitoru kazali u lokalnoj upravi razgovaraće se, prije svega, o problemima malinara, ali i ostalih poljoprivredinka. Od države očekuju hitnu rekaciju, kako malinarstvo kao ,,žila kucavica” tog kraja ne bi bilo ugašeno.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
OKO NAS
NEOBIČNA BORBA PROTIV ŠUMARSKE MAFIJE: Na sudu zbog 33 eura

Država je povela krivični postupak protiv građanina koji je oštetio tako što je iz izgorele šume prisvojio pola kubika opožarenog drveta. Zapravo, dvije ,,izvale” dužine 1,2 metra . O ilegalnim poslovima vrijednim milione i dalje se ćuti
Mještanin Murina, Dragiša Katić, našao se ovih dana na udaru crnogorskog pravosuđa, i u Osnovnom sudu u Plavu počelo mu je suđenje zbog toga što ga Uprava za šume tereti da je posjekao pola kubika trule borovine i državi napravio štetu od čitavih 33 eura. Sve se to dešava u trenutku kada je Vlada najavila borbu protiv šumarske mafije, a do sada nije procesuiran niko osim zlosrećnog Katića.
Pošto mu je sud zaprijetio da će ga privesti , ako se dobrovoljno ne odazove sudskom pozivu, Katić je stvar shvatio ozbiljno i angažovao advokata. Čitav državni aparat tako je pokrenut zbog 33 eura, odnosno 0,55 kubika trulog drveta.
Advokat iz Plava Brano Dašić, koji Katića brani, kaže za Monitor: „U ovom slučaju država je nadala buku zbog dva čoka trulog drveta, a na planinama oko Plava i Murine prikriva se katastrofa u šumama. Uprava za šume će ovaj postupak prikazati kroz statistiku i ispirati usta u javnosti da, eto, oni nešto rade“.
Advokat smatra idolom državu u kojoj se zbog štete od 33 eura odgovara krivično, ali, ističe, da smo mi čitavu galaksiju daleko od takvog pravosudnog sistema.
„Ja predlažem da ministar poljoprivrede i šumarstva uzme ova dva čoka trulog drveta i da ih vozi i pokazuje po gradovima, da ih odnese za Podgoricu i postavi ispred Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ali i da bude spreman da prikaže ono što javnost zna, a to je kakvo je stanje u crnogorskom šumarstvu, i da onda procesuira one koje stvarno treba staviti pred sud“, kaže Dašić.
Dragiša Katić objašnjava za Monitor da je riječ o opožarenom i polutrulom drvetu, koje je posječeno još prije dvije godine, i da mu je po prijavi lugara podnesena krivična prijava. „To drvo u opožarenom rejonu odsječeno je još prije dvije godine. Kao što vidite na fotografijama koje sam vam poslao, u stanju je propadanja. Imao sam nalog kada sam to sjekao, ali mi je iz nekih razloga nalog blokiran. Sada me terete da sam otuđio 0,55 metara kubnih, i napravio štetu od čitavih 33 eura“, priča Katić.
On tvrdi da mu je tužilac najprije predlagao da nadoknadi štetu Upravi za šume PJ Plav, u iznosu od 358 eura, da bi se krivična prijava povukla, što je on odbio. „Da vam kaže iskreno, to drvo koje sam odnio kući ne vrijedi ni petnaest eura, a ne trideset tri. A kamoli 358 eura koliko mi je tužilac predlagao. Nisam na to pristao i podignuta je optužnica protiv mene“, kaže Katić.
Država se baš potrudila. U optužnom predlogu piše da je Dragiša Katić počinio krivično djelo sitna krađa, utaja i prevara. „Dana 19. 09. 2022. godine, oko 13 časova, u državnoj šumi, odjeljenje broj 48. u mjestu Murinska Rijeka, opština Plav, svjestan svog djela čije je izvršenje htio, znajući da je isto zabranjeno, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugom u namjeri da njenim prisvajanjem sebi pribavi malu imovnisku korist, na način što je od drveta vrste bor i stanju izvala, isjekao dva trupca dužine 1,20 metara, prečnika 0,60 metara i 0,49 metara, ukupne neto mase 0,55 metara kubnih, koja je potom oduzeo i prisvojio tako što je iste utovario u zadnji dio svog vozila marke lada, model Niva, registarskih oznaka RO AB 928, a zatim ih dovezao do svoje porodične kuće u mjestu Murino, opština Plav, na koji način je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist u vrijednosti od 33,00 eura“. Sve je opisano do posljednjeg detalja.
Na suđenje po šteti od 33 eura koju je Katić napravio, pozvan je i zakosnki zastupnik države Crne Gore, odnosno zaštitnik imovinsko-pravnih interesa. Kojeg, naravno, u Plavu nema i mora doći sa strane. Izvšeno je vještačenje koje opet neko mora da plati, a i vještak iz Berana mora doći do Plava da svjedoči. Papir, takođe, košta. Da se ne računa rad daktilogfakinja, sudije, tužioca. Njima je to u opisu posla, koji će i oni iskoristiti za svoju statistiku. Slučaj riješen.
„Ja mislim da je prosto neprimjereno bilo da država pokreće sve ove mehanizme”, smatra advokat Dašić. ,,Tužilaštvo je, jednostavno, ovo trebalo da odbije. Ali, oni su se zakačili za promjene u zakonu iz 2010. godine do kada ovo djelo nije podlijegalo krivičnoj odgovornosti. Katića sada terete za sitnu krađu. Ljudi moji, ne poteže se teška artiljerija i ne puca se iz topa na vrabca, odnosno zbog dva čoka. Ovo je državna bruka“.
Katić tvrdi da iza svega stoji to što je ranije sa svojim bratom prijavio lugara u tom rejonu da je bespravno posjekao dvjesta stabala u samo tri odjeljenja, među kojima ima i mulike, koja je zakonom zaštićena. On je kazao će se odazvati pozivu suda i da će angažovati advokata u ovom, kako je rekao, smiješnom procesu.
Iz Udruženja drvoprerađivača iz Plava ukazali su na besmislenost ovog slučaja, dok koncesionari nezakonito sijeku i bespravno odnose hiljade kubika najkvalitetnije građe na prostoru ove sjeverne opštine. „Uprava za šume će se pohvaliti kako je uhvatila šumokradicu koji je ukrao pola kubika trule i ranije opožarene borovine, a ne preduzima ništa protiv koncesionara koji je iznad Murine, na planini Čakor odnio hiljade kubika najkvalitetnije šume. Tako oni vode borbu za zaštitu šuma“, kazali su Monitoru iz ovog udruženja.
Udruženje drvoprerađivača iz Plava je ranije podnijelo krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv jednog koncesionara koji je na Čakoru, samo u čuvenom i medijski opjevanom odjeljenju 9, bez dozvole posjekao oko pet hiljada kubika drvne mase pa potom, izvlačeći drvo iz šume, oštetio još 280 stabala.
Vlada Crne Gore je nedavno saopštila da će se, nakon obračuna sa građevinskom mafijom, uhvatiti u koštac i sa takozvanom šumarskom mafijom. Uprava za šume, sa druge strane, vodi sudske sporove zbog pola kubika opožarenog drveta, kao što je to u slučaju Dragiše Katića iz Murine, zbog „sitne krađe, utaje i prevare“.
Advokat Dašić vjeruje da će Osnovni sud u Plavu osloboditi Katića, i na taj način doprinijeti da se ova farsa okonča na jedino ispravan način. Ostaće u analima crnogorskog sudstva da je država povela krivični postupak protiv građanina koji je oštetio za 33 eura. Dok se o milionskim poslovima i dalje ćuti.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
KAKO DO LIJEKA: Em poskupili, em ih često nema

Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente. Građani često ne mogu da dođu do prepisane terapije, pa moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji, cijene ljekova su porasle do 80 odsto
Penzionerka kojoj je ugrađen pesmejker prije godinu dana požalila se Monitoru da je bila neprijatno iznenađena kada je u apoteci saznala da za dvije kutije lijeka koji mora da pije redovno mora da doplati čak 35 eura. Od januara se lijek brilique od 90 miligrama više ne nalazi na osnovnoj, već na doplatnoj listi ljekova. Kutija košta 42,09 eura, od čega 25,98 plaća Fond za zdravstveno osiguranje, a ostalo doplaćuje pacijent.
Građani često ističu da ne mogu da dođu do prepisane terapije, te da moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji i cijene ljekova su porasle do 80 odsto.
Pored skupoće, građani se sve češće susreću i sa nestašicom ljekova. Od početka godine zabilježena je nestašica antibiotika, kao i pojedinih Ijekova za dijabetičare, lijeka protiv tuberkuloze, kortikosteroida, terapija u apotekama falila je i za pacijente sa rijetkim tumorima.
Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente, kao što su trombolitički ljekovi, antibiotici, terapija protiv srčanih oboljenja, a fale im i špricevi, pipete, digitalni toplomjeri… Početkom februara zabilježena je i nestašica dva citostatika na Institutu za onkologiju Kliničkog centra.
Sa nestašicom ljekova, usljed globalne krize, susreli su se i u regionu. Tako je u Srbiji početkom godine došlo do nestašice ljekova iz grupe antibiotika, kao i brufena i paracetamola. Prema podacima Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode kriza je stigla i kod njih pa nedostaju ljekovi za tretiranje raka dojke, visokog krvnog pritiska, holesterola… U Bosni i Hercegovinio nedostaju citostatici, ljekovi i supstance za onkološke pacijente.
Briselski portal Politico objavio je krajem januara ove godine da je u istraživanju o snabdjevenosti apoteka u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, Tursku, Kosovo, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, gotovo četvrtina prijavila nedostatak više od 600 vrsta ljekova. ,,Vlasti u Belgiji saopštile su da im u apotekama nedostaje blizu 300 vrsta ljekova. U Njemačkoj taj broj je 408, dok se u apotekama u Austriji trenutno ne može pronaći više od 600 vrsta ljekova. Spisak nedostajućih ljekova u Italiji je još duži i kreće se oko 3.000 vrsta…”, objavio je Politico.
Prema podacima Instituta za ljekove, Crna Gora je u samom vrhu po broju utrošenih ljekova – zauzima peto mjesto u Evropi. Indikativan je podatak, Apotekarske ustanove Montefarm, da je tokom protekle godine potrošeno više od dva miliona tableta lijeka za smirenje bromozepama, od 1,5 i tri miligrama. Pored ljekova za smirenje, tokom 2002, najveći promet ljekova bio je za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, antibiotika, antireumatika.
Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, ukupni troškovi za ljekove u 2022. godini iznosili su preko 119 miliona eura. Ovaj iznos plaćen je za ljekove izdate na recept u državnim i privatnim apotekama, kao i za liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama. Izdaci za ljekove preko ljekarskog recepta bili su 67,7 miliona eura, od čega preko apoteka Montefarma 43,6 miliona, a preko privatnih apoteka koje su u ugovorenom odnosu sa Fondom 24 miliona.
Ukupan budžet Fonda je 368,5 miliona eura, što nije čak ni na nivou zemalja regiona, a pogotovo ne evropskih država. U regionu je budžet za zdravstvo između 7,8 ili 9 odsto BDP-a. Slovenija ima 11 odsto, a naš budžet je 6,5 do 7 odsto BDP-a. Moramo biti racionalni, znati na šta trošimo sredstva i uvesti ozbiljne kontrole. Ove godine za ljekove i medicinska sredstva izdvojeno je oko 115 miliona.
Zbog sve većeg udara na budžet a i nestašice ljekova, protekle sedmice o tom problemu se raspravljalo i na Vladi.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić izjavio je da je potrebno stati na put farmaceutskoj mafiji. Ministar Zoran Miljanić ističe da nije teško provjeriti cijene ljekova u regionu i Crnoj Gori. ,,Vrlo lako ćemo doći do odgovora postoji li ili ne farmaceutska mafija”, istakao je Miljanić. Premijer Dritan Abazović poručio je da državna kompanija Montefarm treba da pokrene ideju početka pravljenja fabrike koja će da proizvodi ljekove u Crnoj Gori ,,Da Montefarm bude kurir služba drugih farmaceutskih kompanija – to nije politika ove Vlade. Neka se snađu i prave svoje kurirske službe”, poručio je Abazović i naveo da će Vlada pomoći oko ideje za fabriku.
Dok borba protiv farmaceutske mafije i pravljenje fabrike dođu, i ako dođu na red, građani će kupovati skupe ljekove, kad ih ima.
Skupi ljekovi
Apotekarska ustanova Montefarm raspisala je prošle sedmice tender za ljekove i medicinska sredstva za potrebe zdravstvenih ustanova u vrijednosti od 93,91 milion eura. Tu su uvršteni i ljekovi koji se ne nalaze na pozitivnoj listi.
Kada su u pitanju oralni ljekovi potrebno je 779 vrsta tableta, koje će koštati 25,71 milion eura. Među njima su i 64 kutije raxone tableta koje se koriste za liječenje oštećenja vida kod adolescenata sa Leberovom hereditarnom optičkom neuropatijom. Za njih je izdvojeno 315.560 eura, odnosno, 4.915 eura po kutiji.
Najviše novca potrebno je za lijek za spinalnu mišićnu distrofiju – evrysdi prašak za oralni rastvor koji po kutiji košta čak 7.726 eura, za 108 kutija izdvojeno je 826.693 eura.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
Izdvojeno6 dana
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU6 dana
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
FOKUS4 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmice
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmice
GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način