OKO NAS
PROIZVODNJA PELETA I BIOMASE U ANDRIJEVICI: Pogled u budućnost

Kada se u Andrijevici početkom ove godine zahuktala proizvodnja u najvećoj fabrici takozvanih peleta u Crnoj Gori, aktuelizovano je pitanje koliki su kapaciteti naše države za ovu vrstu bioenergetskog ogrijeva i da li se resursi koriste na pravi način. Da li je biomasa neiskorišćeni potencijal sjevera?
Fabriku peleta otvorila je kompanija Televeks iz Podgorice, a u Andrijevici je registrovala pod nazivom Biotel. Malo poznata kompanija počela je da radi u prostorijama nekadašnjeg giganta Termoventa, koji je zatvoren još prije dvije decenije. Ova fabrika kao da je „pala s neba” u malenu varoš ispod Komova. Evropska tehnologija, na dugme, djeluje kao svemirski brod.
Zvanični suvlasnik i vođa projekta Veselinko Mijajlović kaže da su u ovaj grad došli tražeći stare hale koje odgovaraju za proizvodnju peleta. On objašnjava da se radi o 32 hiljade kvadrata otvorenog i šest hiljada kvadrata zatvorenog prostora.
„Sama fabrika zauzima dvije hiljade kvadrata, dok tri hiljade kvadrata koristimo kao zatvoreni skladišni prostor. Jer, nekada se desi da proizvodnja ide, a nema prodaje. To je u periodu od maja do jula kada je mrtva sezona. Mi imamo prostora da skladištimo proizvodnju tri do četiri mjeseca”, kaže Mijajlović.
On dodaje da im je cilj da fabrika radi punim kapacitetom dvanaest mjeseci, dvadeset četiri sata dnevno, da bi postigli kapacitet od dvadeset hiljada tona godišnje: „Da bi profitabilno radila fabrika mora proizvoditi najmanje 12 hiljada tona peleta godišnje, i zato mora da radi dvanaest mjeseci u tri smjene”, objašnjava Mijajlović.
Probnu proizvodnju započeli su u novembru prošle godine. Sada radi sa trideset radnika. „Dnevno se radi šezdeset tona, to je na mjesečnom nivou 1,5 do 1,6 hiljada tona. Još imamo zastoje u proizvodnji zbog nove tehnologije. Potrebno je najmanje pola godine da se to uhoda. Tada ćemo doći do kapaciteta od hiljadu i osamsto tona za mjesec”, kaže izvršni direktor Biotela.
Osim što je najveća u Crnoj Gori, fabrika Biotel spada u red najvećih ovog tipa i u regionu.
„Velikih fabrika, koje proizvode od 20 do 40 hiljada tona peleta godišnje, u regionu ima deset, dvanaest, a malih preko pedeset” , kaže Mijajlović.Prema njegovim riječima, fabrike velikih kapaciteta moraju, za razliku od malih, u cjelosti poštovati tehnologiju proizvodnje peleta „Mi se sad pripremamo da dobijemo sertifikat N plus, to je sertifikat EU za kvalitet peleta”.
Mijajlović objašnjava da postoje i drugi standardi koji moraju da se ispune – da pepela ne smije biti više od jedan odsto, da ne smije biti prašine u njemu više od nula pet odsto, prečnik peleta mora biti tri milimetra, devedeset odsto peleta mora biti dužine trideset milimetara, a njegova energetska vrijednost između 4,7 hiljada i pet hiljada kilovat sati po toni.
Biotel devedeset odsto proizvodnje plasira u inostranstvu. Ciljno tržište je Italija, s tim što u kompaniji od iduće godine planiraju da to budu i Austrija i Njemačka.
„U Crnoj Gori grijanje na pelet još nije zaživjelo. Pretpostavljam da ćemo ipak iduće godine pokriti domaće tržište i da će to biti do dvije i po hiljade tona”, prognozira Mijajlović. On se nada izgradnji puta od Gusinja za Skadar i Podgoricu, čime bi put transporta bio znatno kraći.
„Hiljadu tona je velika količina, to je pedeset šlepera, praktično svaki dan dva šlepera, i zato je ta logistika vrlo važna komponenta dobrog rada”, priča Mijajlović.
Poznavaoci ove problematike smatraju da je otvaranje fabrike peleta u Andrijevici dobar početak boljeg iskorišćavanja resursa sjevera. Oni tvrde da bi koristeći iskustva drugih zemalja iz perioda pretpristupnih pregovora sa Evropskom unijom, svaki grad u ovom regionu Crne Gore mogao čak i da izgradi minitoplane koje za pogonsko gorivo koriste biomasu.
,,Troškovi izgradnje takvih toplana dosta su veliki, međutim benefiti koje one pružaju i način na koji se to izvodi, predstavljaju jedan od najčistijih metoda proizvodnje tople vode i toplotne energije”, priča za Monitor inženjer Ilija Marković, koji je imao priliku da se na studijskom putovanju po Mađarskoj upozna s ovom tehnologijom.
Toplane na biomasu u Mađarskoj su, objašnjava Marković, počele da se grade u skorijoj prošlosti: ,,Kada su postali dio evropske porodice, EU je Mađarskoj postavila zadatak da smanji zagađenje vazduha iznad zemlje za 30 odsto. Morali su u tom cilju da se okrenu alternativnoj energiji – solarnoj, vjetrenjačama, energiji iz zemlje i drvnom otpadu. Tada je u toj zemlji izgrađeno pet toplana koje rade na drvni otpad”, kaže Marković.
Najveća toplana na biomasu u Mađarskoj nalazi se u gradu Sombataju, sa preko sto hiljada stanovnika, prema granici s razvijenim evropskim državama, a najmanja u jednom selu na mađarsko-austrijskoj granici.
,,U takvim toplanama kompjuter sve završava. Dovoljno je samo da se u magacinski prostor ubaci sitni drvni otpad za sedam dana. Sve ostalo radi se automatski. Mašina sama povlači u kotao onoliko koliko je potrebno. Kompjuter sve prati i povezan je za slučaj potrebe i najmanjeg problema sa tri važnija telefona”, kaže Marković.
On ističe da Mađarska nema ni približno drveta i drvnog otpada koliko ga ima u Crnoj Gori.
,,To što mi uništavamo i što trune, na zapadu se koristi do posljednjeg zrna. Mislim da je budućnost rješavanja problema grijanja i proizvodnje tople vode i kod nas u biomasi. Sirovina je tu, samo je potrebno da počnemo da je koristimo. Time se rješava i pitanje grijanja gradova na sjeveru”, smatra Marković.
Vlasnik fabrike peleta Biotel u Andrijevici pričajući o planovima, ističe da će se upravo u krugu te kompanije izgraditi prva energana na biomasu u Crnoj Gori.
,,Na taj način mi bismo iskoristili sav drvni otpad koji ostaje nakon proizvodnje peleta. U energani bi proizvodili struju i toplu vodu za potrebe fabrike”, kaže Mijajlović.
U Andrijevici bi se tako stekle sve pretpostavke da ova malena varoš, poput onih u razvijenim državama, probleme grijanja i snabdijevanja toplom vodom riješi izgradnjom toplane na biomasu. Iako u teškoj ekonomskoj situaciji, sve ono što se radi u najvećoj fabrici peleta u Crnoj Gori izgleda kao pogled u budućnost.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom