Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO GODINU KASNIJE: Karcinom uzima danak

Objavljeno prije

na

Daleko od očiju javnosti i medija, nedavno je tiho otišao Goran Šćekić, jedan od ljudi koji su bili najuporniji na barikadama, suprotstavljajući se namjeri vlasti da smjeste deponiju na Vasovim vodama, u beranskom naselju Beranselo.

Crnogorska javnost će se sjetiti da je riječ o mladom čovjeku koji je pod upalom vilice odveden na izdržavanje petodnevne zatvorske kazne na koju ga je osudio Sud za prekršaje u ovom gradu, zbog navodnog ometanja službenih lica u vršenju poslova.

Sjetiće se i da je Goran sa svojim komšijama, s lancima na rukama, stajao ispred komunalnih kamiona, kojima su svojim tijelima zabranili prolaz do Vasovih voda. Zbog toga su hapšeni i osuđivani na zatvorske kazne. Za primjer ostalima, najprije su došli po Gorana. Ovaj čovjek nije bježao od odlaska u istražni zatvor, ali je zamolio da mu dozvole da prije toga ode kod stomatologa zbog upale zuba.

Policajci su se s nekim konsultovali telefonom, a onda su ga bez milosti sproveli u Bijelo Polje. Tada, istina, niko nije mogao znati da se ne radi o upali zuba već o najtežoj bolesti koja je zahvatila vilicu. Ali oni koji su ga poslali u zatvor, kao i oni koji su ga poveli ne pružajući mu priliku za osnovnu medicinsku pomoć, moraju nositi na duši, taj neljudski gest.

Njegovi prijatelji iz facebook grupe Luka Berane napisali su na svom profilu da je Goran otišao prerano „kao svaki pravi heroj”.

„Heroj Beransela, a prije svega heroj svoje porodice, nije uspio pobijediti najtežeg protivnika. Goran je bio jedan od Beranselaca koji su Crnoj Gori otvorili oči na bezakonje u Beranama u oblasti zaštite životne sredine. On je bio taj koji je bio svaki dan na barikadi, svaki dan na Vasovim vodama, svaki dan u borbi za čist vazduh i zdravlje svojih komšija i svoje porodice. Goran Šćekić je svaki dan branio zakon, a „zakon” se surovo obračunao s njim poslavši ga iza rešetaka i to onda kad je bolest počela da galopira”, napisali su članovi Luke Berane.

Oni su podsjetili da se Goran nije štedio ni na barikadi, ni u životu i da je platio previsoku cijenu.

,,Njegov prerani odlazak je nenadoknadiv. Pamtiće ga Crna Gora i Beranselo, pamtiće ga Luka Berane, a najviše će ga pamtiti porodica kojoj je teškim radom obezbijedio perspektivu. Goran je bio jedan od onih koji su napravili Luku Berane, jedan od nesalomivih zbog kojih smo i postojali. Svaki naš vic ili slika bio je podrška njemu i šačici njegovih prijatelja koji su se iz malog Beransela borili sa sistemom i potukli ga do nogu”, napisali su Lučani.

Osim Gorana, još jedan stanovnik ovog naselja podlegao je najtežoj bolesti. Desetak njih se još uvijek bori s malignim oboljenjima. Da li je to slučajno, ili su otrovna isparenja s Vasovih voda, od kojih su osušene šume u širokom pojasu okolnih brda kuda ih nose vazdušne struje, ostavila stravičan trag i na zdravlje stanovnika ovog naselja?

Šta se dešava godinu nakon osvajanja slobode i završetka protesta na Vasovim vodama? Šta je s najvećom planinom smeća na sjeveru Crne Gore i da li je kazna stigla one koji su je ,,sagradili”? Odgovor je kratak. Planina smeća stoji kakva je i bila, a zločin nad ljudima i prirodom još je bez kazne.

Posljednja dešavanja podsjetila su da ova priča nije završena. Na divljem smetlištu Vasove vode, koje više nije u funkciji pojavilo se klizište koje prijeti da se otcijepi od „planine smeća” i da ugrozi magistralni put Berane – Bijelo Polje. Do klizišta je došlo usljed velikih vodenih nanosa izazvanih topljenjem snijega i formiranjem vještačkog jezera.

„Smeće je prepriječilo put potoku koji silazi s planina i tako se formiralo jezero. Voda sada potkopava tu ogromnu planinu smeća i prijeti da odvoji jedan veliki dio. Ako se to dogodi posljedice bi mogle biti nesagledive. Otapanje snijega se tek očekuje, a to znači da će se količine vode samo povećavati. Tako je svakog proljeća. Mislim da je opasno dalje čekati i rizikovati da se smeće otcijepi i nošeno vodom krene niz brdo. Samo par stotina metara niže je magistralni put koji bi mogao biti zatrpan”, kaže predsjednik Savjeta za ekologiju u Mjesnoj zajednici Beranselo Slobodan Lončar.

Nakon što su se mještani Beransela obratili novim lokalnim vlastima, hitno je sazvana sjednica opštinskog Štaba za elementarne nepogode. Opština Berane potom se obratila Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno Direktoratu za vanredne situacije, Ministarstvu održivog razvoja, Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za inspekcijske poslove kako bi im pomogli da saniraju problem koji je nastao pokretanjem klizišta na ovom divljem smetlištu.

Konstatovano je da Opština ne raspolaže ljudskim niti tehničkim resursima da bi sama riješila ovaj problem.

,,Obratili smo se i Agenciji za zaštitu životne sredine sa zahtjevom za pokretanje postupka utvrđivanja neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini. Cilj obraćanja je da pokušamo zajedno da riješimo ovu situaciju, a trajno rješenje je realizacija projekta sanacije Vasovih voda, što je u nadležnosti države”, kažu u Opštini kojom od prošle godine upravlja koalicija ,,Zdravo Berane SNP – DF”.

U Opštini očekuju da će vrlo brzo biti raspisan tender za izradu glavnog projekta sanacije, a da bi se tender za izvođenje radova mogao očekivati tokom jeseni.

,,To znači da se krajem ove ili početkom sljedeće godine može očekivati i početak radova na sanaciji ovog velikog ekološkog problema ne samo Berana, već i Crne Gore”, tvrde u Opštini Berane.

Nakon izlaska na teren stručne ekipe su potvrdile da je došlo do pomjeranja ranije odloženog otpada. ,,Na površini je formiran rasjed od oko jedne trećine ukupnog tijela odloženog otpada i taj ogromni dio smetlišta klizi prema potoku koji se nalazi u nožici otpada. To je izazvalo formiranje vještačke brane i stvaranje akumulacije velike količine vode, dubine šest do osam metara”, kažu u Štabu za elementarne nepogode.

Oni potvrđuju da je situacija veoma kritična i da su ugroženi i magistralni put i rijeka Lim. ,,S obzirom na veliku količinu akumulirane vode i veliki pad nizvodno od akumulacije, svako nekontrolisano ispuštanje vode, odnosno pucanje vještačke brane, ugrozilo bi magistralni put Berane – Bijelo Polje i dovelo do zagađenja rijeke Lim, što bi moglo izazvati i prekogranično zagađenje”, upozorili su iz Opštine Berane.

Na divljem smetlištu Vasove vode je, kako je ranije procijenjeno, u proteklih desetak godina odloženo možda i do milion tona otpada. Nakon višegodišnjih protesta mještana Beransela, bivše lokalne vlasti morale su odustati od ideje da baš tu grade regionalnu deponiju.

Vlada je potom donijela odluku da se Vasove vode konzerviraju i najavila da je za sanaciju ove crne ekološke tačke odvojeno devesto hiljada eura. Od sanacije još ništa. Planina smeća danas prijeti da se sruči niz liticu, na magistralni put i u rijeku Lim. S toplijim danima i dolaskom ljeta počeće opet nesnosna i opasna isparenja.

Ipak se sve rjeđe postavlja pitanje ko je kriv za sve što se dešavalo u ovom prigradskom naselju u Beranama i za ovakve posljedice. Ko je kriv za to što je napravljena najveća planina smeća u državi i što je potrošeno milion eura poreskih obveznika na projekte za koje se unaprijed znalo da nikada neće biti realizovani. Ko je kriv što su maltretirani, gonjeni i hapšeni mještani Beransela. Zaboravlja se, a ne bi smjelo.

I zbog sjećanja na Gorana Šćekića treba naći i kazniti krivca.

,,Zbog svih udaraca koje je Goran na nogama izdržao, svi imamo obavezu da nastavimo njegovim stopama i ne dozvolimo da se Vasove vode ikome ponove i da pravda zakuca na vrata onih koji su je zamutili”, poručili su članovi Facebook grupe Luka Berane.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo