Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO GODINU KASNIJE: Karcinom uzima danak

Objavljeno prije

na

deponija-treca-blokada-2-03

Daleko od očiju javnosti i medija, nedavno je tiho otišao Goran Šćekić, jedan od ljudi koji su bili najuporniji na barikadama, suprotstavljajući se namjeri vlasti da smjeste deponiju na Vasovim vodama, u beranskom naselju Beranselo.

Crnogorska javnost će se sjetiti da je riječ o mladom čovjeku koji je pod upalom vilice odveden na izdržavanje petodnevne zatvorske kazne na koju ga je osudio Sud za prekršaje u ovom gradu, zbog navodnog ometanja službenih lica u vršenju poslova.

Sjetiće se i da je Goran sa svojim komšijama, s lancima na rukama, stajao ispred komunalnih kamiona, kojima su svojim tijelima zabranili prolaz do Vasovih voda. Zbog toga su hapšeni i osuđivani na zatvorske kazne. Za primjer ostalima, najprije su došli po Gorana. Ovaj čovjek nije bježao od odlaska u istražni zatvor, ali je zamolio da mu dozvole da prije toga ode kod stomatologa zbog upale zuba.

Policajci su se s nekim konsultovali telefonom, a onda su ga bez milosti sproveli u Bijelo Polje. Tada, istina, niko nije mogao znati da se ne radi o upali zuba već o najtežoj bolesti koja je zahvatila vilicu. Ali oni koji su ga poslali u zatvor, kao i oni koji su ga poveli ne pružajući mu priliku za osnovnu medicinsku pomoć, moraju nositi na duši, taj neljudski gest.

Njegovi prijatelji iz facebook grupe Luka Berane napisali su na svom profilu da je Goran otišao prerano „kao svaki pravi heroj”.

„Heroj Beransela, a prije svega heroj svoje porodice, nije uspio pobijediti najtežeg protivnika. Goran je bio jedan od Beranselaca koji su Crnoj Gori otvorili oči na bezakonje u Beranama u oblasti zaštite životne sredine. On je bio taj koji je bio svaki dan na barikadi, svaki dan na Vasovim vodama, svaki dan u borbi za čist vazduh i zdravlje svojih komšija i svoje porodice. Goran Šćekić je svaki dan branio zakon, a „zakon” se surovo obračunao s njim poslavši ga iza rešetaka i to onda kad je bolest počela da galopira”, napisali su članovi Luke Berane.

Oni su podsjetili da se Goran nije štedio ni na barikadi, ni u životu i da je platio previsoku cijenu.

,,Njegov prerani odlazak je nenadoknadiv. Pamtiće ga Crna Gora i Beranselo, pamtiće ga Luka Berane, a najviše će ga pamtiti porodica kojoj je teškim radom obezbijedio perspektivu. Goran je bio jedan od onih koji su napravili Luku Berane, jedan od nesalomivih zbog kojih smo i postojali. Svaki naš vic ili slika bio je podrška njemu i šačici njegovih prijatelja koji su se iz malog Beransela borili sa sistemom i potukli ga do nogu”, napisali su Lučani.

Osim Gorana, još jedan stanovnik ovog naselja podlegao je najtežoj bolesti. Desetak njih se još uvijek bori s malignim oboljenjima. Da li je to slučajno, ili su otrovna isparenja s Vasovih voda, od kojih su osušene šume u širokom pojasu okolnih brda kuda ih nose vazdušne struje, ostavila stravičan trag i na zdravlje stanovnika ovog naselja?

Šta se dešava godinu nakon osvajanja slobode i završetka protesta na Vasovim vodama? Šta je s najvećom planinom smeća na sjeveru Crne Gore i da li je kazna stigla one koji su je ,,sagradili”? Odgovor je kratak. Planina smeća stoji kakva je i bila, a zločin nad ljudima i prirodom još je bez kazne.

Posljednja dešavanja podsjetila su da ova priča nije završena. Na divljem smetlištu Vasove vode, koje više nije u funkciji pojavilo se klizište koje prijeti da se otcijepi od „planine smeća” i da ugrozi magistralni put Berane – Bijelo Polje. Do klizišta je došlo usljed velikih vodenih nanosa izazvanih topljenjem snijega i formiranjem vještačkog jezera.

„Smeće je prepriječilo put potoku koji silazi s planina i tako se formiralo jezero. Voda sada potkopava tu ogromnu planinu smeća i prijeti da odvoji jedan veliki dio. Ako se to dogodi posljedice bi mogle biti nesagledive. Otapanje snijega se tek očekuje, a to znači da će se količine vode samo povećavati. Tako je svakog proljeća. Mislim da je opasno dalje čekati i rizikovati da se smeće otcijepi i nošeno vodom krene niz brdo. Samo par stotina metara niže je magistralni put koji bi mogao biti zatrpan”, kaže predsjednik Savjeta za ekologiju u Mjesnoj zajednici Beranselo Slobodan Lončar.

Nakon što su se mještani Beransela obratili novim lokalnim vlastima, hitno je sazvana sjednica opštinskog Štaba za elementarne nepogode. Opština Berane potom se obratila Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno Direktoratu za vanredne situacije, Ministarstvu održivog razvoja, Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za inspekcijske poslove kako bi im pomogli da saniraju problem koji je nastao pokretanjem klizišta na ovom divljem smetlištu.

Konstatovano je da Opština ne raspolaže ljudskim niti tehničkim resursima da bi sama riješila ovaj problem.

,,Obratili smo se i Agenciji za zaštitu životne sredine sa zahtjevom za pokretanje postupka utvrđivanja neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini. Cilj obraćanja je da pokušamo zajedno da riješimo ovu situaciju, a trajno rješenje je realizacija projekta sanacije Vasovih voda, što je u nadležnosti države”, kažu u Opštini kojom od prošle godine upravlja koalicija ,,Zdravo Berane SNP – DF”.

U Opštini očekuju da će vrlo brzo biti raspisan tender za izradu glavnog projekta sanacije, a da bi se tender za izvođenje radova mogao očekivati tokom jeseni.

,,To znači da se krajem ove ili početkom sljedeće godine može očekivati i početak radova na sanaciji ovog velikog ekološkog problema ne samo Berana, već i Crne Gore”, tvrde u Opštini Berane.

Nakon izlaska na teren stručne ekipe su potvrdile da je došlo do pomjeranja ranije odloženog otpada. ,,Na površini je formiran rasjed od oko jedne trećine ukupnog tijela odloženog otpada i taj ogromni dio smetlišta klizi prema potoku koji se nalazi u nožici otpada. To je izazvalo formiranje vještačke brane i stvaranje akumulacije velike količine vode, dubine šest do osam metara”, kažu u Štabu za elementarne nepogode.

Oni potvrđuju da je situacija veoma kritična i da su ugroženi i magistralni put i rijeka Lim. ,,S obzirom na veliku količinu akumulirane vode i veliki pad nizvodno od akumulacije, svako nekontrolisano ispuštanje vode, odnosno pucanje vještačke brane, ugrozilo bi magistralni put Berane – Bijelo Polje i dovelo do zagađenja rijeke Lim, što bi moglo izazvati i prekogranično zagađenje”, upozorili su iz Opštine Berane.

Na divljem smetlištu Vasove vode je, kako je ranije procijenjeno, u proteklih desetak godina odloženo možda i do milion tona otpada. Nakon višegodišnjih protesta mještana Beransela, bivše lokalne vlasti morale su odustati od ideje da baš tu grade regionalnu deponiju.

Vlada je potom donijela odluku da se Vasove vode konzerviraju i najavila da je za sanaciju ove crne ekološke tačke odvojeno devesto hiljada eura. Od sanacije još ništa. Planina smeća danas prijeti da se sruči niz liticu, na magistralni put i u rijeku Lim. S toplijim danima i dolaskom ljeta počeće opet nesnosna i opasna isparenja.

Ipak se sve rjeđe postavlja pitanje ko je kriv za sve što se dešavalo u ovom prigradskom naselju u Beranama i za ovakve posljedice. Ko je kriv za to što je napravljena najveća planina smeća u državi i što je potrošeno milion eura poreskih obveznika na projekte za koje se unaprijed znalo da nikada neće biti realizovani. Ko je kriv što su maltretirani, gonjeni i hapšeni mještani Beransela. Zaboravlja se, a ne bi smjelo.

I zbog sjećanja na Gorana Šćekića treba naći i kazniti krivca.

,,Zbog svih udaraca koje je Goran na nogama izdržao, svi imamo obavezu da nastavimo njegovim stopama i ne dozvolimo da se Vasove vode ikome ponove i da pravda zakuca na vrata onih koji su je zamutili”, poručili su članovi Facebook grupe Luka Berane.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo