Povežite se sa nama

OKO NAS

RODITELJI PROTIV IZGRADNJE DNEVNOG CENTRA U SUTORINI: Skup projekat na lošem mjestu

Objavljeno prije

na

Skupština Opštine Herceg Novi je na pretposljednjem zasjedanju usvojila Urbanistički projekat za kompleks Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju (Dnevni centar), sa objektom stare škole Sutorina. Novi Dnevni centar u Sutorini za koji je i nadležno Ministarstvo dalo saglasnost na urbanistički projekat, trebalo bi da obuhvata površinu od 700 kvadrata na placu od 3000 kvadrata, uz rekonstrukciju stare škole.

Sa takvim rješenjem se, međutim, ne slažu članovi NVO Sunčev zrak – Udruženja roditelja za podršku i pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama.

Oni su potpredsjednici Opštine Herceg Novi Tamari Vujović i predstavnicima odborničkih klubova podnijeli inicijativu za “odlaganje” predloga odluke o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks Dnevnog centra sa objektom stare škole u Sutorini.

,,Mi smo prvi put čuli da je rješenje za Dnevni centar u Sutorini konačno, kada je ono već usvojeno u SO Herceg Novi. Do tada niko nas nije kontaktirao da čuje da li mi imamo predloge ”, kaže za Monitor Jovo Grubač, predsjednik NVO Sunčev zrak .

Ta NVO, prema riječima Grubača, se pune tri godine muči sa iznalaženjem adekvatne lokacije na kojoj bi se mogao uz Dnevni napraviti i Radni centar.

,,Do 27 godine djeca mogu da borave u Dnevnom centru. Šta sa tom djecom poslije? Ovo pitanje je osnovno za sve nas roditelje koje imaju djecu sa smetnjama i poteškoćama u razvoju. Zbog toga treba izgraditi Radni centar. Do sada smo promijenili pet – šest lokacija na kojima smo mislili da će biti izgrađen, jer su nam ljudi obećavali, a mi smo s druge strane uspjeli obezbijediti donatore za izgradnju”, kaže Grubač. On kaže da su sada vrlo blizu rješenja i da su pronašli konačnu lokaciju, i da bi bilo važno da Dnevni centar bude u blizini .

,,Riječ je o 14.000 m2 prostora kraj sela Kameno iznad Herceg Novog, gdje se nekada nalazila kasarna. To je daleko ljepši, funkcionalniji i isplativiji prostor od onog u Sutorini, gdje treba da se gradi Dnevni centar. Za izgradnju Dnevnog centra u Sutorini treba između 200 i 300.000 eura, a na prostoru Kamenog kasarna ne zahtjeva velika ulaganja, 20 do 30.000 eura. Za novac koji treba uložiti u Sutorini na Kemenom bi se mogao dobiti i Dnevni i Radni centar”, tvrdi Grubač.

Osim ogromne razlike u sredstvima potrebnim za realizaciju projekta, roditelji smatraju da je Sutorina loše rješenje za djecu i zbog velike vlage i lokacije koja je na klizištu. Objašnjavaju da za adaptaciju bivše kasarne na Kamenom imaju usmena odobrenja Ministarstva finansija i Ministarstva odbrane.

Grubač tvrdi i da je Udruženje uspjelo da obezbjedi novčana sredstva za Dnevni i Radni centar, te da imaju gotov projekat:

,,Cijeli projekat su razradili stručni ljudi iz svih sfera relevantnih za realizaciju jednog tako kompleksnog problema. Dnevni i Radni centar za djecu sa smetnjama u razvoju trebalo bi da budu izgrađeni jedan kraj drugog i to je zajednički stav Udruženja roditelja i stručnjaka. U okviru Dnevnog i Radnog centra, postojali bi plastenici, uzgajalo bi se povrće, cvijeće, postojale zanatske radionice, koji bi korisnicima obezbijedili posao i sigurnu budućnost. Takođe, će se graditi i kućice za boravak roditelja odnosno stanovanje uz podršku”, kaže on.

,,Planiramo i da nabavimo konje koji su izdresirani za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, jer se ova vrsta terapije pokazala odličnom. Mi smo stupili u kontak sa ljudima koji uzgajaju ovakve konje i uspjeli naći donacije i po ovom pitanju. Sve to smo htjeli predložiti i prethodnoj vlasti, ali su nas politička previranja u tome omela, a sada smo zatečeni odlukom SO da se Dnevni centar gradi u Sutorini”, objašnjava.

Iz Udruženja napominju da ne bi voljeli da budu pogrešno shvaćeni da su i srcem i dušom za izgradnju Dnevnog centra.

,,Znamo koji su problemi obezbjeđivanja sredstava i mislimo da će se to otegnuti dugi niz godina”, kaže Grubač uz poruku da niko ko u porodici nema takav slučaj, ne može tačno da zna kakve su potrebe i realni zahtjevi kojima bi se toj djeci obezbjedili što bolji uslovi za život:

Trenutno, kao privremeno rješenje, na području hercegnovske opštine postoji Dnevni centar čije usluge koristi 15-oro djece o kojima brine desetoro zaposlenih. Otvoren je u martu 2011. godine u zadužbinskom objektu u Ulici Sava Ilića 52 u Igalu. Riječ je o poklonu pokojnog Nikole Nina Ukropine koji je svoju porodičnu kuću ostavio Javnoj Predškolskoj ustanovi Naša radost , kako je u testamentu naglasio „djeci za srećno odrastanje”. Vrtić Naša radost je tu kuću, uz nadoknadu, ustupio Dnevnom centru na korišćenje. Opština godišnje za plate zaposlenih u ovoj ustanovi izdvoji 90.000 eura, a Vrtiću plaća godišnji zakup od 18.000 eura. Ministarstvo rada i socijalnog staranja plaća 150 eura po djetetu mjesečno što je na godišnjem nivou 24.000 eura.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo