Povežite se sa nama

OKO NAS

GAZDOVANJE KOLAŠINSKIM VODAMA POVJERENO KLUBU MANIRO: Kraj krivolovu

Objavljeno prije

na

Prije nekoliko dana konačno je, nakon više od tri godine, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, odlučilo da nekom povjeri na gazdovanje kolašinske vode. Za taj posao u narednom periodu biće zadužen Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro . Sportski ribolovci okupljeni u tom klubu jedini su, prema kriterijumima resornog ministarstva, ispunili uslove da ubuduće brinu o vodama na teritoriji opštine.

Minule tri godine kolašinske rijeke bile su prepuštene na milost i nemilost krivolovcima. To je rezultiralo opustošenim ribljim fondom, pa će SFFK Maniro, koji je osnovao Mile Lazarević, vlasnik istoimene firme sa sjedištem u Podgorici, imati težak zadatak. Zbog toga se ovih dana trude da pridobiju podršku ekologa i svih drugih kojima je stalo da zaštite Taru i još nekoliko vodotoka.

Otkako su, početkom 2012. godine počele nesuglasice između, do tada jedinstvenih, članova Sportsko ribolovnog društva (SRD) Kolašin, stanje u toj oblasti je haotično. Nadležne državne institucije su malo šta učinile da razriješe konflikte i zaštite rijeke. Prije tri godine članstvo SRD Kolašin je većinski smijenilo rukovodstvo, ali rukovodstvo tu odluku nije prihvatilo niti je dalo pečate novoizabranom rukovodstvu. Osnovano je novo društvo SRD Tara Morača. Zadržane su i neke prethodne nadležnosti.

Ipak nijedno od tih udruženja nije uspjelo da ispuni uslove da dobije koncesiju koja bi im dala za pravo da se po pravilima organizuje i ribolov, i zaštiti riblji fond.

Kolašinski ribolovci su se pravdali preambiciozno postavljenim uslovima – da sportsko ribolovno društvo da bi dobilo koncesiju mora imati šest stalno zaposlenih lovočuvara, službeni automobil i drugo.

A dok su se ribolovci svađali i zbog toga bili u nemogućnosti da izdaju ribolovne dozvole, udice su se masovno zabacivale i krivolovilo se. Prema nekim procjenama iz rijeka na teritoriji te opštine krivolovci su izvadili godišnje više od 300 kg ribe. Izlovljavalo se i nedozvoljenim sredstvima, a ulov prodavan ugostiteljskim objektima. Iskusniji ribolovci tvrde da u minulih 30 godina Tara nikad nije bila u lošijem stanju.

Na vijest da će ubuduće Maniro imati glavnu riječ u gazdovanju kolašinskim vodama, uslijedile su različite reakcije. Dok su neki obećali pomoć u sređivanju stanja u vodama, od kolega iz SRD Tara i Morača stigle su ozbiljne optužbe.

Članovi upravnog odbora tog društva poslali su pismo resornom ministarstvu, navodeći da je njihovo društvo, Tara i Morača – „jedino legitimno i legalno i u skladu sa zakonom registrovano udruženje tog tipa”. Iz tog kluba ne kriju da nijesu nimalo zadovoljni namjerom da se gazdovanje kolašinskim vodama dodijeli firmi Maniro. Vlasnik Manira bio je dugogodišnji predsjednik SRK Kolašin. Najavili su, čak, kako kažu pobunu „pravih sportskih ribolovaca.”

,,Smatramo da vode ne mogu biti dodijeljene klubovima ili drugim subjektima čije je sjedište van Kolašina . Posebno ne onima koji nemaju odgovarajuća rješenja o registraciji ili klubovima koji su pod sudskim sporom , kakav je slučaj sa nazovi SRK Kolašin. Takvi klubovi sa malobrojnim članstvom namaju kapaciteta da upravljaju vodama – tvrde u SRK Tara i Morača.

Kažu da „ne mogu prećutati istinu da su favoriti ministarstva za dobijanje koncesije ranije bili uključeni u SRK Kolašin. Smatraju da je „sadašnje stanje na vodama posljedica i njihovog „domaćinskog” odnosa prema ribolovnim vodama”.

,,Oni su jedva dočekali da se late neke plovne fotelje u Podgorici da otuda šalju nama poruke šta treba uraditi, a pri tom misle samo na sebe, promociju svojih prikrivenih političkih ideja SDP, svoje pojedinačne ili grupne interese…Takvi su odavno ovdje prepoznati i za slučaj da se njima ili firmama vezanim za njihova imena dodijele koncesije desiće se pobuna pravih sportskih ribolovaca”, kaže se u, prilično nedorečenom i nejasnom, pismu upućenom ministarstvu iz SRD Tara i Morača.

S druge strane Lazarević tvrdi da je postojala realna opasnost da ministarstvo od 1. aprila ponovo zabrani ribolov na kolašinskim vodama.

Društvo prijatelja Kolašina, tvrdi on, nije inicijator ideje da se sređuje stanje na rijekama niti se o tome raspravljalo na organima te NVO. Inicijatori su, objašnjava Lazarević, brojni ribolovci, kojima je ,,dosta višegodišnjeg bezvlašća”.

,,U Kolašinu sada funkcioniše pet sportsko-ribolovnih klubova. Zbog čega kolašinski klubovi nijesu aplicirali svih ovih godina, to je pitanje za njih, a ne razlog za optužbe na moj račun”, kaže Lazarević.

On podsjeća da njegova firma Maniro postoji već 20 godina, ali i tvrdi da Kolašinci dobro znaju ,,koliko je ko doprinio razvoju sportskog ribolova u Kolašinu i koliko se ko brinuo o unapređenju i zaštiti ribljeg fonda u kolašinskim rijekama”.

Iz SFFK Maniro najavljuju da će uskoro izdavati ribolovne dozvole, a planiraju da tokom ljeta organizuju besplatnu školu mušičarenja, zabacivanja i pravljenja mušica.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo