Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNA ZAŠTITA: DPS protiv djece

Objavljeno prije

na

Poslanici vlasti, DPS-a i SDP-a, demonstrirali su u utorak(i to, razumije se, navodno) brinu samo o jednoj majci, onoj apstraktnoj: ,,njihovoj” Crnoj Gori. Za majke, od krvi i mesa, sa djecom, ne mare. Odlučili su u parlamentu, a ostaće upisano u istoriji beščašća: majke sa troje ili više djece neće imati pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. To je odlučeno tokom glasanja o predlogu iz-mjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Dokument nije dobio podršku 41 poslanika pa nije prošao ni u načelu. Na ruku ljudima vladajuće koalicije pošlo je i to što dio opozicionih poslanika, nije bio u skupštinskoj sali. Da jesu, makar njih troje, predlog bi prošao.

Zakon je, na predlog NVO Naša inicijativa, prihvatio i formulisao poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović. Predviđao je da zaposlena žena, koja rodi troje ili više djece (sa 25 odnosno 15 godina radnog staža) može ostvariti pra-vo na doživotnu mjesečnu naknadu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno pravo. Predlogom je predviđeno i uvođenje naknade za nezaposlenog roditelja koji njeguje dijete sa invaliditetom. Tom roditelju bila je predviđena odredba da prima mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 193,00 eura. Ništa od toga!

Poslanik Mladen Bojanić, uvidjevši omjer snaga u parlamentu, zatražio je od-laganje glasanja s obzirom na to, kako je kazao, da će se zakon primjenjivati tek od 2016. godine. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić odbio je.

Iz NVO Saveza Naša inicijativa – u kojem su okupljeni roditelji djece i mladih sa smetnjama u razvoju kao članovi dvadeset opštinskih roditeljskih udruženja – saopštili su da pravo koje je stopirano u parlamentu postoji i u zemljama u okruženju (recimo: Hrvatska) te da su smatrali da će takav međunarodni standard biti prihvaćen i u Crnoj Gori. Kazali su i to da je njihov predlog bio izuzetno skroman i iznosio svega oko 50 odsto naknade koja se prima u Hrvatskoj.

,,Smatrali smo da će ovaj predlog naići na široku podršku u Skupštini zbog toga što su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i njihove porodice, u veoma nezavidnom položaju i suočavaju se svakodnevno sa raznim preprekama na putu da postanu punopravni članovi društva.”

Prvi čovjek NVO Naša inicijativa Milisav Korać u razgovoru za Monitor ipak – zahvaljuje poslanicama i poslanicima u Skupštini Crne Gore koji su podržali Predlog izmjena Zakona:

,,Svih 38 poslanica i poslanika zaslužuje naše poštovanje jer su oni svojim gestom pokazali iskreno uvažavanje potreba djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica. Kroz naš predlog nastojali smo da pomognemo makar onim porodicama koje imaju djecu i mlade sa težim i najtežim smetnjama u razvoju. Neshvatljivo je da ova inicijativa nije većinski podržana u Skupštini, posebno imajući u vidu da smo predložili niske novčane naknade (193,00 eura – u visini minimalne cijene rada) i za ovo je trebalo na godišnjem nivou oko 1.600.000,00 eura.”

Korać kaže kako je za njih neprihvatljivo da Vlada za ovo nije imala novca posebno imajući u vidu da je država Crna Gora po osnovu novca koji je je u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom uzela, na račun ovih lica do sada oko 35 miliona eura za poslednjih pet godina.

,,Takođe, podsjećamo da je u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu po osnovu ušteda u oblasti socijalne zaštite, a na osnovu podataka sa sajta Ministarstva rada o mjesečnim isplatama novčanih naknada, država Crna Gora uštedjela oko 2. 540.000,00 eura. Trend ušteda nastavlja se i u ovoj godini u odnosu na prethodnu godinu, posebno u oblasti materijalnog obezbjeđenja porodice, gdje je mnogim porodicama u Crnoj Gori ukinut taj oblik socijalne naknade.Takođe, nedavno je Vlada od sredstava planiranih za Ministarstvo rada, preusmjerila 400.000 eura preusmjerila za potrebe Nacionalne turističke organizacije. “

Korać tvrdi da se moglo naći sredstava za ostvarenje ovog prava, ali se, kako je kazao našem listu, očigledno nije moglo naći dovoljno senzibiliteta za priznavanje pomenutog prava. ,,Time se na žalost položaj djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica stalno pogoršava umjesto da se popravlja.”

Predlagač Aleksandar Damjanović izjavio je, prenio je Dan, da je glasanje jav-no razotkrilo podjelu u SDP-u, jer je dio poslanika u toj partiji podržao akt, a ostatak ne. On je kazao da od zakona neće odustati. Damjanovićevom najavom ohrabreni su u NVO Naša inicijativa.

,,Ohrabruje najava poslanika Damjanovića. Vjerujemo da će uz prisustvo onih poslanika koji su sada bili odsutni biti moguće obezbijediti još ta tri glasa koja su nedostajala da ovaj Zakon „prođe” u Skupštini. Za roditelje djece sa smetnjama u razvoju ovaj Zakon je bio jako značajan jer bi omogućavao da oni roditelji koji ne mogu da rade posvete se maksimalno svojoj djeci i o njima zbog realne potrebe brinu 24 časa.Ovaj Zakon bi pomogao i da roditelji ne moraju svoje dijete smještati u institucije (razni domovi) nego da ih drže u svojoj prirodnoj porodici, što je i najbolji interes djeteta.”

Poslanici opozicije na različite načine su obrazložili nepojavljivanje: Miodrag Lekić, Goran Danilović, Radovan Asanović i Zoran Miljanić (DEMOS), nijesu došli zbog spora sa Skupštinom u vezi sa njihovim zahtjevom da im bude omogućeno formiranje samostalnog kluba poslanika. Nezavisni poslanik Dritan Abazović nije došao jer je bio na sastanku sa ambasadorom. Poslanica Azra Jasavić (Pozitivna Crna Gora) i Danijela Marković (SNP) su odsustvovale iz zdravstvenih razloga.

Majke i djeca čekaju.

Kako je ko glasao

PROTIV:

1. Milutin Simović (potpredsjednik Skupštine), DPS
2. Radovan Obradović, DPS
3. Maida Bešlić, DPS
4. Milorad Vuletić, DPS
5. Predrag Sekulić, DPS
6. Mevludin Nuhodžić, DPS
7. Filip Vuković, DPS
8. Srđa Popović, DPS
9. Jasmin Sutović, DPS
10. Branka Tanasijević, DPS
11. Husnija Šabović, DPS
12. Nada Drobnjak, DPS
13. Marta Šćepanović, DPS
14. Zoran Jelić, DPS
15. Radivoje Nikčević, DPS
16. Ljubo Škrelja, DPS
17. Miodrag Vuković, DPS
18. Tarzan Milošević, DPS
19. Ljerka Dragičević, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
20. Genci Nimanbegu, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG

ZA:

1. Ranko Krivokapić, SDP
2. Branko Radulović, DF
3. Suljo Mustafić, BS
4. Novica Stanić, klub samostalnih poslanika
5. Veljko Vasiljević, DF
6. Emilo Labudović, DF
7. Strahinja Bulajić, DF
8. Vladislav Bojović, DF
9. Jelisava Kalezić, DF
10. Branka Bošnjak, DF
11. Ljiljana Đurašković, DF
12. Milutin Đukanović, DF
13. Koča Pavlović, DF
14. Predrag Bulatović, DF
15. Janko Vučinić, DF
16. Slaven Radunović, DF
17. Milan Knežević, DF
18. Nebojša Medojević, DF
19. Andrija Mandić, DF
20. Darko Pajović, PCG
21. Srđan Milić, SNP
22. Almer Kalač, BS
23. Rešad Sijarić, BS
24. Goran Tuponja, PCG
25. Radosav Nišavić, SNP
26. Nik Đeljošaj, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
27. Srđan Perić, PCG
28. Snežana Jonica , SNP
29. Aleksandar Damjanović, SNP
30. Danko Šarančić, SNP
31. Andrija Popović, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
32. Mladen Bojanić, klub samostalnih poslanika
33. Velizar Kaluđerović, klub samostalnih poslanika
34. Džavid Šabović, SDP
35. Izet Bralić, SDP
36. Draginja Vuksanović, SDP
37. Neven Gošović, klub samostalnih poslanika
38. Obrad Gojković, klub samostalnih poslanika

UZDRŽANI:

1. Halil Duković, DPS
2. Branko Čavor, DPS
3. Obrad Mišo Stanišić, DPS
4. Žana Filipović, DPS
5. Marija Ćatović, DPS
6. Željko Aprcović, DPS
7. Saša Pešić, DPS
8. Rešid Adrović, DPS
9. Slobodan Radović, DPS
10. Šefkija Murić, DPS
11. Nikola Gegaj, DPS
12. Veljko Zarubica, DPS
13. Damir Šehović, SDP
14. Borislav Banović, SDP
15. Mićo Orlandić, SDP

ODSUTNI:

1. Miodrag Lekić, DEMOS
2. Goran Danilović, DEMOS
3. Radovan Asanović, DEMOS
4. Zoran Miljanić, DEMOS
5. Dritan Abazović, nezavisni poslanik
6. Azra Jasavić, PCG
7. Danijela Marković, SNP
8. Rifat Rastoder, SDP

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo