Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNA ZAŠTITA: DPS protiv djece

Objavljeno prije

na

Poslanici vlasti, DPS-a i SDP-a, demonstrirali su u utorak(i to, razumije se, navodno) brinu samo o jednoj majci, onoj apstraktnoj: ,,njihovoj” Crnoj Gori. Za majke, od krvi i mesa, sa djecom, ne mare. Odlučili su u parlamentu, a ostaće upisano u istoriji beščašća: majke sa troje ili više djece neće imati pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. To je odlučeno tokom glasanja o predlogu iz-mjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Dokument nije dobio podršku 41 poslanika pa nije prošao ni u načelu. Na ruku ljudima vladajuće koalicije pošlo je i to što dio opozicionih poslanika, nije bio u skupštinskoj sali. Da jesu, makar njih troje, predlog bi prošao.

Zakon je, na predlog NVO Naša inicijativa, prihvatio i formulisao poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović. Predviđao je da zaposlena žena, koja rodi troje ili više djece (sa 25 odnosno 15 godina radnog staža) može ostvariti pra-vo na doživotnu mjesečnu naknadu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno pravo. Predlogom je predviđeno i uvođenje naknade za nezaposlenog roditelja koji njeguje dijete sa invaliditetom. Tom roditelju bila je predviđena odredba da prima mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 193,00 eura. Ništa od toga!

Poslanik Mladen Bojanić, uvidjevši omjer snaga u parlamentu, zatražio je od-laganje glasanja s obzirom na to, kako je kazao, da će se zakon primjenjivati tek od 2016. godine. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić odbio je.

Iz NVO Saveza Naša inicijativa – u kojem su okupljeni roditelji djece i mladih sa smetnjama u razvoju kao članovi dvadeset opštinskih roditeljskih udruženja – saopštili su da pravo koje je stopirano u parlamentu postoji i u zemljama u okruženju (recimo: Hrvatska) te da su smatrali da će takav međunarodni standard biti prihvaćen i u Crnoj Gori. Kazali su i to da je njihov predlog bio izuzetno skroman i iznosio svega oko 50 odsto naknade koja se prima u Hrvatskoj.

,,Smatrali smo da će ovaj predlog naići na široku podršku u Skupštini zbog toga što su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i njihove porodice, u veoma nezavidnom položaju i suočavaju se svakodnevno sa raznim preprekama na putu da postanu punopravni članovi društva.”

Prvi čovjek NVO Naša inicijativa Milisav Korać u razgovoru za Monitor ipak – zahvaljuje poslanicama i poslanicima u Skupštini Crne Gore koji su podržali Predlog izmjena Zakona:

,,Svih 38 poslanica i poslanika zaslužuje naše poštovanje jer su oni svojim gestom pokazali iskreno uvažavanje potreba djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica. Kroz naš predlog nastojali smo da pomognemo makar onim porodicama koje imaju djecu i mlade sa težim i najtežim smetnjama u razvoju. Neshvatljivo je da ova inicijativa nije većinski podržana u Skupštini, posebno imajući u vidu da smo predložili niske novčane naknade (193,00 eura – u visini minimalne cijene rada) i za ovo je trebalo na godišnjem nivou oko 1.600.000,00 eura.”

Korać kaže kako je za njih neprihvatljivo da Vlada za ovo nije imala novca posebno imajući u vidu da je država Crna Gora po osnovu novca koji je je u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom uzela, na račun ovih lica do sada oko 35 miliona eura za poslednjih pet godina.

,,Takođe, podsjećamo da je u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu po osnovu ušteda u oblasti socijalne zaštite, a na osnovu podataka sa sajta Ministarstva rada o mjesečnim isplatama novčanih naknada, država Crna Gora uštedjela oko 2. 540.000,00 eura. Trend ušteda nastavlja se i u ovoj godini u odnosu na prethodnu godinu, posebno u oblasti materijalnog obezbjeđenja porodice, gdje je mnogim porodicama u Crnoj Gori ukinut taj oblik socijalne naknade.Takođe, nedavno je Vlada od sredstava planiranih za Ministarstvo rada, preusmjerila 400.000 eura preusmjerila za potrebe Nacionalne turističke organizacije. “

Korać tvrdi da se moglo naći sredstava za ostvarenje ovog prava, ali se, kako je kazao našem listu, očigledno nije moglo naći dovoljno senzibiliteta za priznavanje pomenutog prava. ,,Time se na žalost položaj djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica stalno pogoršava umjesto da se popravlja.”

Predlagač Aleksandar Damjanović izjavio je, prenio je Dan, da je glasanje jav-no razotkrilo podjelu u SDP-u, jer je dio poslanika u toj partiji podržao akt, a ostatak ne. On je kazao da od zakona neće odustati. Damjanovićevom najavom ohrabreni su u NVO Naša inicijativa.

,,Ohrabruje najava poslanika Damjanovića. Vjerujemo da će uz prisustvo onih poslanika koji su sada bili odsutni biti moguće obezbijediti još ta tri glasa koja su nedostajala da ovaj Zakon „prođe” u Skupštini. Za roditelje djece sa smetnjama u razvoju ovaj Zakon je bio jako značajan jer bi omogućavao da oni roditelji koji ne mogu da rade posvete se maksimalno svojoj djeci i o njima zbog realne potrebe brinu 24 časa.Ovaj Zakon bi pomogao i da roditelji ne moraju svoje dijete smještati u institucije (razni domovi) nego da ih drže u svojoj prirodnoj porodici, što je i najbolji interes djeteta.”

Poslanici opozicije na različite načine su obrazložili nepojavljivanje: Miodrag Lekić, Goran Danilović, Radovan Asanović i Zoran Miljanić (DEMOS), nijesu došli zbog spora sa Skupštinom u vezi sa njihovim zahtjevom da im bude omogućeno formiranje samostalnog kluba poslanika. Nezavisni poslanik Dritan Abazović nije došao jer je bio na sastanku sa ambasadorom. Poslanica Azra Jasavić (Pozitivna Crna Gora) i Danijela Marković (SNP) su odsustvovale iz zdravstvenih razloga.

Majke i djeca čekaju.

Kako je ko glasao

PROTIV:

1. Milutin Simović (potpredsjednik Skupštine), DPS
2. Radovan Obradović, DPS
3. Maida Bešlić, DPS
4. Milorad Vuletić, DPS
5. Predrag Sekulić, DPS
6. Mevludin Nuhodžić, DPS
7. Filip Vuković, DPS
8. Srđa Popović, DPS
9. Jasmin Sutović, DPS
10. Branka Tanasijević, DPS
11. Husnija Šabović, DPS
12. Nada Drobnjak, DPS
13. Marta Šćepanović, DPS
14. Zoran Jelić, DPS
15. Radivoje Nikčević, DPS
16. Ljubo Škrelja, DPS
17. Miodrag Vuković, DPS
18. Tarzan Milošević, DPS
19. Ljerka Dragičević, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
20. Genci Nimanbegu, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG

ZA:

1. Ranko Krivokapić, SDP
2. Branko Radulović, DF
3. Suljo Mustafić, BS
4. Novica Stanić, klub samostalnih poslanika
5. Veljko Vasiljević, DF
6. Emilo Labudović, DF
7. Strahinja Bulajić, DF
8. Vladislav Bojović, DF
9. Jelisava Kalezić, DF
10. Branka Bošnjak, DF
11. Ljiljana Đurašković, DF
12. Milutin Đukanović, DF
13. Koča Pavlović, DF
14. Predrag Bulatović, DF
15. Janko Vučinić, DF
16. Slaven Radunović, DF
17. Milan Knežević, DF
18. Nebojša Medojević, DF
19. Andrija Mandić, DF
20. Darko Pajović, PCG
21. Srđan Milić, SNP
22. Almer Kalač, BS
23. Rešad Sijarić, BS
24. Goran Tuponja, PCG
25. Radosav Nišavić, SNP
26. Nik Đeljošaj, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
27. Srđan Perić, PCG
28. Snežana Jonica , SNP
29. Aleksandar Damjanović, SNP
30. Danko Šarančić, SNP
31. Andrija Popović, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
32. Mladen Bojanić, klub samostalnih poslanika
33. Velizar Kaluđerović, klub samostalnih poslanika
34. Džavid Šabović, SDP
35. Izet Bralić, SDP
36. Draginja Vuksanović, SDP
37. Neven Gošović, klub samostalnih poslanika
38. Obrad Gojković, klub samostalnih poslanika

UZDRŽANI:

1. Halil Duković, DPS
2. Branko Čavor, DPS
3. Obrad Mišo Stanišić, DPS
4. Žana Filipović, DPS
5. Marija Ćatović, DPS
6. Željko Aprcović, DPS
7. Saša Pešić, DPS
8. Rešid Adrović, DPS
9. Slobodan Radović, DPS
10. Šefkija Murić, DPS
11. Nikola Gegaj, DPS
12. Veljko Zarubica, DPS
13. Damir Šehović, SDP
14. Borislav Banović, SDP
15. Mićo Orlandić, SDP

ODSUTNI:

1. Miodrag Lekić, DEMOS
2. Goran Danilović, DEMOS
3. Radovan Asanović, DEMOS
4. Zoran Miljanić, DEMOS
5. Dritan Abazović, nezavisni poslanik
6. Azra Jasavić, PCG
7. Danijela Marković, SNP
8. Rifat Rastoder, SDP

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo