Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNA ZAŠTITA: DPS protiv djece

Objavljeno prije

na

Poslanici vlasti, DPS-a i SDP-a, demonstrirali su u utorak(i to, razumije se, navodno) brinu samo o jednoj majci, onoj apstraktnoj: ,,njihovoj” Crnoj Gori. Za majke, od krvi i mesa, sa djecom, ne mare. Odlučili su u parlamentu, a ostaće upisano u istoriji beščašća: majke sa troje ili više djece neće imati pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. To je odlučeno tokom glasanja o predlogu iz-mjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Dokument nije dobio podršku 41 poslanika pa nije prošao ni u načelu. Na ruku ljudima vladajuće koalicije pošlo je i to što dio opozicionih poslanika, nije bio u skupštinskoj sali. Da jesu, makar njih troje, predlog bi prošao.

Zakon je, na predlog NVO Naša inicijativa, prihvatio i formulisao poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović. Predviđao je da zaposlena žena, koja rodi troje ili više djece (sa 25 odnosno 15 godina radnog staža) može ostvariti pra-vo na doživotnu mjesečnu naknadu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno pravo. Predlogom je predviđeno i uvođenje naknade za nezaposlenog roditelja koji njeguje dijete sa invaliditetom. Tom roditelju bila je predviđena odredba da prima mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 193,00 eura. Ništa od toga!

Poslanik Mladen Bojanić, uvidjevši omjer snaga u parlamentu, zatražio je od-laganje glasanja s obzirom na to, kako je kazao, da će se zakon primjenjivati tek od 2016. godine. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić odbio je.

Iz NVO Saveza Naša inicijativa – u kojem su okupljeni roditelji djece i mladih sa smetnjama u razvoju kao članovi dvadeset opštinskih roditeljskih udruženja – saopštili su da pravo koje je stopirano u parlamentu postoji i u zemljama u okruženju (recimo: Hrvatska) te da su smatrali da će takav međunarodni standard biti prihvaćen i u Crnoj Gori. Kazali su i to da je njihov predlog bio izuzetno skroman i iznosio svega oko 50 odsto naknade koja se prima u Hrvatskoj.

,,Smatrali smo da će ovaj predlog naići na široku podršku u Skupštini zbog toga što su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i njihove porodice, u veoma nezavidnom položaju i suočavaju se svakodnevno sa raznim preprekama na putu da postanu punopravni članovi društva.”

Prvi čovjek NVO Naša inicijativa Milisav Korać u razgovoru za Monitor ipak – zahvaljuje poslanicama i poslanicima u Skupštini Crne Gore koji su podržali Predlog izmjena Zakona:

,,Svih 38 poslanica i poslanika zaslužuje naše poštovanje jer su oni svojim gestom pokazali iskreno uvažavanje potreba djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica. Kroz naš predlog nastojali smo da pomognemo makar onim porodicama koje imaju djecu i mlade sa težim i najtežim smetnjama u razvoju. Neshvatljivo je da ova inicijativa nije većinski podržana u Skupštini, posebno imajući u vidu da smo predložili niske novčane naknade (193,00 eura – u visini minimalne cijene rada) i za ovo je trebalo na godišnjem nivou oko 1.600.000,00 eura.”

Korać kaže kako je za njih neprihvatljivo da Vlada za ovo nije imala novca posebno imajući u vidu da je država Crna Gora po osnovu novca koji je je u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom uzela, na račun ovih lica do sada oko 35 miliona eura za poslednjih pet godina.

,,Takođe, podsjećamo da je u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu po osnovu ušteda u oblasti socijalne zaštite, a na osnovu podataka sa sajta Ministarstva rada o mjesečnim isplatama novčanih naknada, država Crna Gora uštedjela oko 2. 540.000,00 eura. Trend ušteda nastavlja se i u ovoj godini u odnosu na prethodnu godinu, posebno u oblasti materijalnog obezbjeđenja porodice, gdje je mnogim porodicama u Crnoj Gori ukinut taj oblik socijalne naknade.Takođe, nedavno je Vlada od sredstava planiranih za Ministarstvo rada, preusmjerila 400.000 eura preusmjerila za potrebe Nacionalne turističke organizacije. “

Korać tvrdi da se moglo naći sredstava za ostvarenje ovog prava, ali se, kako je kazao našem listu, očigledno nije moglo naći dovoljno senzibiliteta za priznavanje pomenutog prava. ,,Time se na žalost položaj djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica stalno pogoršava umjesto da se popravlja.”

Predlagač Aleksandar Damjanović izjavio je, prenio je Dan, da je glasanje jav-no razotkrilo podjelu u SDP-u, jer je dio poslanika u toj partiji podržao akt, a ostatak ne. On je kazao da od zakona neće odustati. Damjanovićevom najavom ohrabreni su u NVO Naša inicijativa.

,,Ohrabruje najava poslanika Damjanovića. Vjerujemo da će uz prisustvo onih poslanika koji su sada bili odsutni biti moguće obezbijediti još ta tri glasa koja su nedostajala da ovaj Zakon „prođe” u Skupštini. Za roditelje djece sa smetnjama u razvoju ovaj Zakon je bio jako značajan jer bi omogućavao da oni roditelji koji ne mogu da rade posvete se maksimalno svojoj djeci i o njima zbog realne potrebe brinu 24 časa.Ovaj Zakon bi pomogao i da roditelji ne moraju svoje dijete smještati u institucije (razni domovi) nego da ih drže u svojoj prirodnoj porodici, što je i najbolji interes djeteta.”

Poslanici opozicije na različite načine su obrazložili nepojavljivanje: Miodrag Lekić, Goran Danilović, Radovan Asanović i Zoran Miljanić (DEMOS), nijesu došli zbog spora sa Skupštinom u vezi sa njihovim zahtjevom da im bude omogućeno formiranje samostalnog kluba poslanika. Nezavisni poslanik Dritan Abazović nije došao jer je bio na sastanku sa ambasadorom. Poslanica Azra Jasavić (Pozitivna Crna Gora) i Danijela Marković (SNP) su odsustvovale iz zdravstvenih razloga.

Majke i djeca čekaju.

Kako je ko glasao

PROTIV:

1. Milutin Simović (potpredsjednik Skupštine), DPS
2. Radovan Obradović, DPS
3. Maida Bešlić, DPS
4. Milorad Vuletić, DPS
5. Predrag Sekulić, DPS
6. Mevludin Nuhodžić, DPS
7. Filip Vuković, DPS
8. Srđa Popović, DPS
9. Jasmin Sutović, DPS
10. Branka Tanasijević, DPS
11. Husnija Šabović, DPS
12. Nada Drobnjak, DPS
13. Marta Šćepanović, DPS
14. Zoran Jelić, DPS
15. Radivoje Nikčević, DPS
16. Ljubo Škrelja, DPS
17. Miodrag Vuković, DPS
18. Tarzan Milošević, DPS
19. Ljerka Dragičević, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
20. Genci Nimanbegu, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG

ZA:

1. Ranko Krivokapić, SDP
2. Branko Radulović, DF
3. Suljo Mustafić, BS
4. Novica Stanić, klub samostalnih poslanika
5. Veljko Vasiljević, DF
6. Emilo Labudović, DF
7. Strahinja Bulajić, DF
8. Vladislav Bojović, DF
9. Jelisava Kalezić, DF
10. Branka Bošnjak, DF
11. Ljiljana Đurašković, DF
12. Milutin Đukanović, DF
13. Koča Pavlović, DF
14. Predrag Bulatović, DF
15. Janko Vučinić, DF
16. Slaven Radunović, DF
17. Milan Knežević, DF
18. Nebojša Medojević, DF
19. Andrija Mandić, DF
20. Darko Pajović, PCG
21. Srđan Milić, SNP
22. Almer Kalač, BS
23. Rešad Sijarić, BS
24. Goran Tuponja, PCG
25. Radosav Nišavić, SNP
26. Nik Đeljošaj, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
27. Srđan Perić, PCG
28. Snežana Jonica , SNP
29. Aleksandar Damjanović, SNP
30. Danko Šarančić, SNP
31. Andrija Popović, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
32. Mladen Bojanić, klub samostalnih poslanika
33. Velizar Kaluđerović, klub samostalnih poslanika
34. Džavid Šabović, SDP
35. Izet Bralić, SDP
36. Draginja Vuksanović, SDP
37. Neven Gošović, klub samostalnih poslanika
38. Obrad Gojković, klub samostalnih poslanika

UZDRŽANI:

1. Halil Duković, DPS
2. Branko Čavor, DPS
3. Obrad Mišo Stanišić, DPS
4. Žana Filipović, DPS
5. Marija Ćatović, DPS
6. Željko Aprcović, DPS
7. Saša Pešić, DPS
8. Rešid Adrović, DPS
9. Slobodan Radović, DPS
10. Šefkija Murić, DPS
11. Nikola Gegaj, DPS
12. Veljko Zarubica, DPS
13. Damir Šehović, SDP
14. Borislav Banović, SDP
15. Mićo Orlandić, SDP

ODSUTNI:

1. Miodrag Lekić, DEMOS
2. Goran Danilović, DEMOS
3. Radovan Asanović, DEMOS
4. Zoran Miljanić, DEMOS
5. Dritan Abazović, nezavisni poslanik
6. Azra Jasavić, PCG
7. Danijela Marković, SNP
8. Rifat Rastoder, SDP

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo