Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNA ZAŠTITA: DPS protiv djece

Objavljeno prije

9 godina

na

milutin-simovic

Poslanici vlasti, DPS-a i SDP-a, demonstrirali su u utorak(i to, razumije se, navodno) brinu samo o jednoj majci, onoj apstraktnoj: ,,njihovoj” Crnoj Gori. Za majke, od krvi i mesa, sa djecom, ne mare. Odlučili su u parlamentu, a ostaće upisano u istoriji beščašća: majke sa troje ili više djece neće imati pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. To je odlučeno tokom glasanja o predlogu iz-mjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Dokument nije dobio podršku 41 poslanika pa nije prošao ni u načelu. Na ruku ljudima vladajuće koalicije pošlo je i to što dio opozicionih poslanika, nije bio u skupštinskoj sali. Da jesu, makar njih troje, predlog bi prošao.

Zakon je, na predlog NVO Naša inicijativa, prihvatio i formulisao poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović. Predviđao je da zaposlena žena, koja rodi troje ili više djece (sa 25 odnosno 15 godina radnog staža) može ostvariti pra-vo na doživotnu mjesečnu naknadu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno pravo. Predlogom je predviđeno i uvođenje naknade za nezaposlenog roditelja koji njeguje dijete sa invaliditetom. Tom roditelju bila je predviđena odredba da prima mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 193,00 eura. Ništa od toga!

Poslanik Mladen Bojanić, uvidjevši omjer snaga u parlamentu, zatražio je od-laganje glasanja s obzirom na to, kako je kazao, da će se zakon primjenjivati tek od 2016. godine. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić odbio je.

Iz NVO Saveza Naša inicijativa – u kojem su okupljeni roditelji djece i mladih sa smetnjama u razvoju kao članovi dvadeset opštinskih roditeljskih udruženja – saopštili su da pravo koje je stopirano u parlamentu postoji i u zemljama u okruženju (recimo: Hrvatska) te da su smatrali da će takav međunarodni standard biti prihvaćen i u Crnoj Gori. Kazali su i to da je njihov predlog bio izuzetno skroman i iznosio svega oko 50 odsto naknade koja se prima u Hrvatskoj.

,,Smatrali smo da će ovaj predlog naići na široku podršku u Skupštini zbog toga što su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i njihove porodice, u veoma nezavidnom položaju i suočavaju se svakodnevno sa raznim preprekama na putu da postanu punopravni članovi društva.”

Prvi čovjek NVO Naša inicijativa Milisav Korać u razgovoru za Monitor ipak – zahvaljuje poslanicama i poslanicima u Skupštini Crne Gore koji su podržali Predlog izmjena Zakona:

,,Svih 38 poslanica i poslanika zaslužuje naše poštovanje jer su oni svojim gestom pokazali iskreno uvažavanje potreba djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica. Kroz naš predlog nastojali smo da pomognemo makar onim porodicama koje imaju djecu i mlade sa težim i najtežim smetnjama u razvoju. Neshvatljivo je da ova inicijativa nije većinski podržana u Skupštini, posebno imajući u vidu da smo predložili niske novčane naknade (193,00 eura – u visini minimalne cijene rada) i za ovo je trebalo na godišnjem nivou oko 1.600.000,00 eura.”

Korać kaže kako je za njih neprihvatljivo da Vlada za ovo nije imala novca posebno imajući u vidu da je država Crna Gora po osnovu novca koji je je u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom uzela, na račun ovih lica do sada oko 35 miliona eura za poslednjih pet godina.

,,Takođe, podsjećamo da je u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu po osnovu ušteda u oblasti socijalne zaštite, a na osnovu podataka sa sajta Ministarstva rada o mjesečnim isplatama novčanih naknada, država Crna Gora uštedjela oko 2. 540.000,00 eura. Trend ušteda nastavlja se i u ovoj godini u odnosu na prethodnu godinu, posebno u oblasti materijalnog obezbjeđenja porodice, gdje je mnogim porodicama u Crnoj Gori ukinut taj oblik socijalne naknade.Takođe, nedavno je Vlada od sredstava planiranih za Ministarstvo rada, preusmjerila 400.000 eura preusmjerila za potrebe Nacionalne turističke organizacije. “

Korać tvrdi da se moglo naći sredstava za ostvarenje ovog prava, ali se, kako je kazao našem listu, očigledno nije moglo naći dovoljno senzibiliteta za priznavanje pomenutog prava. ,,Time se na žalost položaj djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica stalno pogoršava umjesto da se popravlja.”

Predlagač Aleksandar Damjanović izjavio je, prenio je Dan, da je glasanje jav-no razotkrilo podjelu u SDP-u, jer je dio poslanika u toj partiji podržao akt, a ostatak ne. On je kazao da od zakona neće odustati. Damjanovićevom najavom ohrabreni su u NVO Naša inicijativa.

,,Ohrabruje najava poslanika Damjanovića. Vjerujemo da će uz prisustvo onih poslanika koji su sada bili odsutni biti moguće obezbijediti još ta tri glasa koja su nedostajala da ovaj Zakon „prođe” u Skupštini. Za roditelje djece sa smetnjama u razvoju ovaj Zakon je bio jako značajan jer bi omogućavao da oni roditelji koji ne mogu da rade posvete se maksimalno svojoj djeci i o njima zbog realne potrebe brinu 24 časa.Ovaj Zakon bi pomogao i da roditelji ne moraju svoje dijete smještati u institucije (razni domovi) nego da ih drže u svojoj prirodnoj porodici, što je i najbolji interes djeteta.”

Poslanici opozicije na različite načine su obrazložili nepojavljivanje: Miodrag Lekić, Goran Danilović, Radovan Asanović i Zoran Miljanić (DEMOS), nijesu došli zbog spora sa Skupštinom u vezi sa njihovim zahtjevom da im bude omogućeno formiranje samostalnog kluba poslanika. Nezavisni poslanik Dritan Abazović nije došao jer je bio na sastanku sa ambasadorom. Poslanica Azra Jasavić (Pozitivna Crna Gora) i Danijela Marković (SNP) su odsustvovale iz zdravstvenih razloga.

Majke i djeca čekaju.

Kako je ko glasao

PROTIV:

1. Milutin Simović (potpredsjednik Skupštine), DPS
2. Radovan Obradović, DPS
3. Maida Bešlić, DPS
4. Milorad Vuletić, DPS
5. Predrag Sekulić, DPS
6. Mevludin Nuhodžić, DPS
7. Filip Vuković, DPS
8. Srđa Popović, DPS
9. Jasmin Sutović, DPS
10. Branka Tanasijević, DPS
11. Husnija Šabović, DPS
12. Nada Drobnjak, DPS
13. Marta Šćepanović, DPS
14. Zoran Jelić, DPS
15. Radivoje Nikčević, DPS
16. Ljubo Škrelja, DPS
17. Miodrag Vuković, DPS
18. Tarzan Milošević, DPS
19. Ljerka Dragičević, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
20. Genci Nimanbegu, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG

ZA:

1. Ranko Krivokapić, SDP
2. Branko Radulović, DF
3. Suljo Mustafić, BS
4. Novica Stanić, klub samostalnih poslanika
5. Veljko Vasiljević, DF
6. Emilo Labudović, DF
7. Strahinja Bulajić, DF
8. Vladislav Bojović, DF
9. Jelisava Kalezić, DF
10. Branka Bošnjak, DF
11. Ljiljana Đurašković, DF
12. Milutin Đukanović, DF
13. Koča Pavlović, DF
14. Predrag Bulatović, DF
15. Janko Vučinić, DF
16. Slaven Radunović, DF
17. Milan Knežević, DF
18. Nebojša Medojević, DF
19. Andrija Mandić, DF
20. Darko Pajović, PCG
21. Srđan Milić, SNP
22. Almer Kalač, BS
23. Rešad Sijarić, BS
24. Goran Tuponja, PCG
25. Radosav Nišavić, SNP
26. Nik Đeljošaj, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
27. Srđan Perić, PCG
28. Snežana Jonica , SNP
29. Aleksandar Damjanović, SNP
30. Danko Šarančić, SNP
31. Andrija Popović, klub poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), HGI i LPCG
32. Mladen Bojanić, klub samostalnih poslanika
33. Velizar Kaluđerović, klub samostalnih poslanika
34. Džavid Šabović, SDP
35. Izet Bralić, SDP
36. Draginja Vuksanović, SDP
37. Neven Gošović, klub samostalnih poslanika
38. Obrad Gojković, klub samostalnih poslanika

UZDRŽANI:

1. Halil Duković, DPS
2. Branko Čavor, DPS
3. Obrad Mišo Stanišić, DPS
4. Žana Filipović, DPS
5. Marija Ćatović, DPS
6. Željko Aprcović, DPS
7. Saša Pešić, DPS
8. Rešid Adrović, DPS
9. Slobodan Radović, DPS
10. Šefkija Murić, DPS
11. Nikola Gegaj, DPS
12. Veljko Zarubica, DPS
13. Damir Šehović, SDP
14. Borislav Banović, SDP
15. Mićo Orlandić, SDP

ODSUTNI:

1. Miodrag Lekić, DEMOS
2. Goran Danilović, DEMOS
3. Radovan Asanović, DEMOS
4. Zoran Miljanić, DEMOS
5. Dritan Abazović, nezavisni poslanik
6. Azra Jasavić, PCG
7. Danijela Marković, SNP
8. Rifat Rastoder, SDP

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNO PLANIRANJE NA KOLAŠINSKI NAČIN: Magacin usred gradskog parka

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Septembra, 2024

Objavio:

Samo mišljenje glavne kolašinske arhitektice može osujetiti namjeru vlasnike hotela Bjanka, da u  gradskom parku postave hangar visine preko 13 metara. To im omogućava važeći program privremenih objekata i urbanističko tehnički uslovi, izdati od nadležnog Sekreterijata

 

 

Kompanija Beppler & Jacobsen Montenegro, vlasnik kolašinskog hotela Bjanka još nije dobila saglasnost od glavne gradske arhitektice Kristine Bulatović Pejić da u jedinom gradskom parku izgradi magacin, čija je visina preko  13 metara, a površina oko 600 m². Bulatović Pejić je u nezavidnom položaju, jer je takav montažno-demontažni objakat na lokaciji parka, usred borove šume, predviđen Programom privremenih objekata, koji je važio od 2019. do kraja minule godine. Dokumentom je precizirano da se na katastarskoj parceli 278, koja je na rubu parka, postavi montažno-demontažni ili nepokretni privremeni objekat, čija je maksimalna površina 610 kvadrata. Novi Program je u pripremi i ne zna se kad će biti okončan rad na tom dokumentu, a u međuvremnu lokalni Sekreterijat izdao je kompaniji urbanističko tehničke uslove (UTU) za hangar.

Glavna arhitektica je, prema onome što je Monitoru nezvanično rečeno u lokalnoj upravi, zatražila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Bilo je potrebno tumačenje oko toga da li “stari” Program još važi, s obzirom da je bio “oročen” do 2023.  Potvrdan odgovor Ministarstva otežeo je odluku, jer je činjenica da Beppler & Jacobsen Montenegro formalno ništa ne sprječava da nekoliko desetina metara od gradskog jezgra postave gigantski magacin. No, s druge strane, na osnovu idejnog rješenje (ID), Bulatović Pejić je kompaniju ovih dana obavijestila “da objekat nije u skladu sa ambijentalnim vrijednostima”.  Procedura je takva da će, nakon njenog obavještenje, kompanija imati prostor za izjašnjenje, pa će tek onda biti moguće donijeti i konačno rješenje.

Na sajtu Opštine nije dostupno idejno rješenje (ID) magacina. S obzirom da je njegovo postavljanje planirano na rubu parka, na mjestu nekadašnjeg otvorenog bazena, ukoliko kompanija dobije potrebne saglasnosti, do objekata bi bilo neophodno izgraditi i prilazni put. Uz to, vjerovatno, posjeći i nekoliko stabala, jer trenutno ne postoji saobraćajnica koja vodi do te lokacije. Propisima je precizirano da se privremeni objekti mogu postavljati pod uslovom da ne narušavaju osnovne i prateće komunalne funkcije, javne površine, ne degradiraju prostor i ne ugrožavaju životnu sredinu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SEZONA 2024.: Ulcinj hit destinacija za turiste iz Srbije

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Septembra, 2024

Objavio:

Prema podacima loaklne Turističke organizacije, nešto više od 20 odsto gostiju koji su ovog ljeta boravili na ulcinjskoj rivijeri bili su iz Srbije. I mediji iz te zemlje tvrde da je ove godine Ulcinj bio veoma omiljena destinacija za goste iz te zemlje

 

 

Ovo je najinteresantniji i najromantičniji grad na istočnoj obali Jadrana. Pored tradicionalnih ljetovališta, kao što su Budvanska rivijera i Boka Kotorska, sve više građana Srbije odlučilo je da godišnje odmore provede na najdužoj plaži na Jadranu. Ulcinj je ovog ljeta bio hit destinacija koja je u velikom broju privukla goste iz Srbije. Mjesto je veoma lijepo i pogodno za sve uzraste, piše beogradska štampa.

Kako navode, morska voda u ulcinjskom akvatorijumu je kristalna i nezagađena, cijene adekvatne za ono što se nudi, a ljudi posebno ljubazni. “Možda su u odnosu na neki raniji period, ovog ljeta osjetno skočile cijene svih usluga, od smještaja do hrane i pića, ali ako se uporedi sa cijenama sa drugim destinacijama u zemlji i cijelom regionu, Ulcinjani su i dalje najpovoljniji , tako da slobodno se može reći da je Ulcinj destinacija koja se prilagođava svima i svako u skladu sa svojim mogućnostima može uživati u onome što mu najviše prija”, pisao je “Blic”.

Nakon nekoliko decenija primjetno je da se dešava veliki povratak gostiju iz ove države na ulcinjsku rivijeru. Do početka ratova na području bivše Jugoslavije, građani Srbije imali su nekoliko hiljada kuća i vikendica u Ulcinju, uglavnom u Štoju, Kručama i u Limanu, koje su kasnije uglavnom prodali. U Štoju, odnosno u neposrednom zaleđu Velike plaže, je, na primjer, postojalo Prvo, Drugo i Treće beogradsko naselje.

Tradicionalno, gosti iz Srbije najviše borave na Adi Bojani. Tome su, uz magičnu ljepotu tog rajskog ostrva, svakako doprinjeli film i serija Biser Bojane, u režiji Milana-Mime Karadžića, koja se dugo prikazivala na TV kanalima u toj državi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DECENIJA OD TROVANJA BERANACA IZ GRADSKOG VODOVODA: Lakoća zaborava

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Septembra, 2024

Objavio:

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru

 

 

Više od deset godina od masovnog trovanje građana Berana, kada samo srećom, slučajem i izuzetnim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnih ishoda, slučaj prekriva veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim. Da li je bilo i kakvih dugoročnih posljedica, pitanje je koje više medicinskoj struci niko ne postavlja.

Uzaludni su bili sudski procesi protiv Bemaksa i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama. Kompaniji Bemaks i njenom tadašnjem direktoru Veselinu Kovačeviću na teret je bilo stavljeno krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja, odnosno oštećenje cijevi gradskog vodovoda što je izazvalo „znatan poremećaj u životu građana“ iz člana 328, stav 2 iz stava jedan KZCG.

U prvostepenoj presudi, Kovačević i Bemaks kažnjeni su novčano, sa šesto, odnosno hiljadu i sedamsto eura zbog oštećenja i uništenja javnih uređaja iz člana 328, stav 1 KZCG, ali je bjelopoljski Viši sud ovu presudu beranskog Osnovnog suda ukinuo. Kasnije je taj sud u ponovljenom postupku, postupajući po ukidnim razlozima, oslobodio krivice i Bemaks i Veselina Kovačevića, što je Viši sud zatim potvrdio. Isto je bilo i sa Javnim preduzećem Vodovod.

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Prvog dana epidemije u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, a najviše je pregledano u Dječijem dispanzeru, gdje je samo u prvoj smjeni dato oko stotinu infuzija. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru.

U prilog činjenici da je uzročnik epidemije bila voda, govori i podatak da su obolijevanja zabilježena samo na području koje se napaja vodom sa gradskog vodovoda. Tih dana to je na konferenciji za štampu u Beranama potvrdio i tadašnji direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo