Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DUVAN I ALKOHOL MEĐU MALOLJETNICIMA: Na izvolte

Objavljeno prije

na

,,Sin mi je bio na rođendanu u kafiću u Delta sitiju. Zaprepastila sam se kada mi je rekao da su pušili nargilu, pili šampanjac, a da im je konobar nudio i vino. Nije mi jasno da li je to uobičajen način proslave, ipak oni imaju po 14-15 godina”, pisao je Monitoru zabrinuti roditelj.

Sve su prilike da jeste. Roditelji koje je Monitor kontaktirao kažu da je to tipičan rođendan srednjoškolaca. Pušenje nargile (šiša, hookah, ili hubbly-bubbly, orijentalna vodena lula) je postalo toliko popularno da u njemu uživaju i osnovci, kada ih izvedu u kafić stariji brat ili sestra. A mogu i samostalno, nema ko da im brani. Uz sve, nargile se mogu naručiti preko oglasa – da se uživa i kući, porodično.

Nargila je inače orijentalna lula sa savitljivim crijevom, koje je zakačeno na posudu u kojoj se duvanski dim hladi prilikom prolaska kroz vodu. Poseban duvan treba da se koristi za pušenje nargile, on ne smije biti potpuno suv, već pomiješan sa medom ili aromama raznog voća.

,,Ma to nije štetno”, kaže u razgovoru za Monitor jedan srednjoškolac. On priča da bar jednom nedjeljno ide na nargile sa društvom. Lako se skupi osam ili deset eura, kolika je cijena. ,,Konobar nam je rekao da nargile nisu štetne”, kaže.

Uz svo uvažavanje konobara i ostalih ugostiteljskih radnika, da vidimo što kaže Svjetska zdravstvena organizacija(SZO): U Savjetodavnoj bilješci Pušenje duvana uz pomoć vodenih lula iz 2005. godine, navodi se da tokom jedne sesije pušenja vodene lule, osoba može da udahne onoliko dima koliko pušač udahne konzumirajući 100 ili više cigara. Dijeljenje dodatka koji se stavlja na vodene lule i koji dolazi u direktni kontakt sa ustima predstavlja ozbiljan rizik za prenošenje zaraznih bolesti, uključujući tuberkulozu i hepatitis… I sve u tako. Zato SZO preporučuje da se upotreba vodenih lula ,,zabrani na javnim mjestima u skladu sa zabranama cigareta i drugi oblika konzumiranja duvana”.

Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjeno je prodavanje svih duvanskih proizvoda maloljetnicima. Međutim, u Crnoj Gori nema propisa kojima je regulisana upotreba nargila. U važećem Zakonu među navedenim duvanskim proizvodim se ne nalazi duvan za vodene lule.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji, za Monitor kaže: ,,Obraćali smo se Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravlje (IZJ) zbog molbi roditelja da se nešto uradi po tom pitanju, jer su primijetili da ih ima sve više u kafićima i vidjeli čak i djecu da ih koriste. Objašnjeno nam je da sadašnjim zakonom to nije zabranjeno, ali da će novim, koji treba uskoro da bude usvojen, biti. Čekamo da se to desi ali tu neće biti sav posao završen jer treba zakon poslije i primijeniti, a to je najteži dio priče”.

Problem je ipak prepoznat, pa je u nacrtu novog Zakona on obuhvaćen i definisan: ,,Duvan za vodenu lulu je duvanski proizvod koji može da se upotrebljava putem vodene lule i smatra se duvanskim proizvodom za pušenje, a ako može da se upotrebljava i putem vodene lule i kao duvan za samostalno motanje, onda se smatra duvanom za samostalno motanje”, piše u nacrtu Zakona.

Iz Uprava za inspekcijske poslove, Monitoru su kazali, da je za ovo pitanje nadležno Ministarstvo zdravlja, te da će donošenje novog Zakona njima olakšati posao.

,,Zakon je u Briselu na ekspertizu i čekamo da ga oni vrate. Nadamo se da će već početkom sljedeće godine biti usvojen i da će se početi sa njegovom primjenom”, kazali su Monitoru iz Ministarstva zdravlja.

Znači do sljedeće godine osnovci, srednjoškolci i ostali maloljetnici mogu slobodno i bez zabrane na javnim mjestima konzumirati nargile. Nadležnoj Turističkoj inspekciji su do tada ruke svezane. Mogu reagovati samo u situacijama kada se maloljetnom licu u kafiću služi alkohol.

,,Tokom prošle godine, zbog točenja alkohola maloljetnim licima, Turistička inspekcija je zatvorila šest ugostiteljskih objekata, izdala pet prekrsajnih naloga u ukupnom iznosu od 5.750€ i podnijela jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, podaci su koje smo dobili iz Uprave za inspekcijske poslove.

I nije neki postotak ako se zna da je Zakonom predviđena kazna za točenje alkohola maloljetnicima u kafićima bila po 1.150 eura, a ukoliko se desi da u ugostiteljskom objektu koji je prethodno bio novčano kažnjen ponovo služe alkohol maloljetnom licu, onda mu se oduzima dozvola za rad na šest mjeseci. Maloljetniku inspekcija, u tim situacijama, poziva roditelje.

Novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, koji je na snagu stupio ove godine, predviđene su veće novčane kazne – od 2.000 do 20.000 eura – za ugostitelje koji toče alkohil maloljetnicima. Međutim, zabrana za povratnike je ublažena pa sada traje 15 dana.

,,U 2018. godini do sada je izdala četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 7.800€, a nije zatvoren nijedan objekat, jer inspektoru tu mogućnost ne daje novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu koji je donesen u januaru ove godine”, kazali su nam iz Uprave.

,,I duvan i alkohol su maloljetnicima vrlo dostupni”, kaže Mihailović uz napomenu da i roditelji nose značajan dio odgovornosti i utiču na navike djece. Iz ovog Udruženja svjedoče o tome kako su nedavno čuli grupu djece kako razgovaraju o tome da je u određenom kafiću, u bašti zabranjeno točenje alkohola, a unutar kafića to rade jer inspektore i policiju vide na vrijeme: ,,Kada nam roditelji jave da se u nekom kafiću skuplja omladina, o tome obavijestimo i Inspekciju da bi ga češće obilazila, kako bi se smanjile šanse da im alkohol bude na raspolaganju”.

Jedan od roditelja, za Monitor kaže, da se tačno znaju kafići u Delta sitiju i centru grada u kojima se skupljaju maloljetnici i u kojima se toči alkohol.

Žarko Ivanović, psiholog, za Monitor objašnjava da su maloljetnici (13-18 godina) u razvojnoj fazi koja se stručno zove integracija: ,,Imaju potrebu da istražuju i eksperimentišu na brojne teme. Žele da znaju ko su, da sebe prihvate, da se razvijaju, da se samokoriguju, da razvijaju vještine osamostaljivanja, da nauče razlike između polova, između pola i seksualne orijentacije, da nauče da razlikuju privlačnost, ljubav i seksualnost, da nauče njegovati i postavljati granice istovremeno, da razvijaju svoja interesovanja i odnose, da razumiju muževnost i ženstvenost i da prihvate svoju, da nauče preuzeti odgovornost za svoje odluke, odnose i život, da budu uspješni”.

On objašnjava da je odgovornost odraslih, roditelja, škole i sistema da ponude načine, prostor i kontekst za ovu vrstu istraživanja: ,,Da afirmišu pozitivne i funkcionalne načine, a zabrane disfunkcionalne. Kada bi umjesto ‘svjetlećih nargila’ i ‘zavodljivih šljaštećih kazina’ investirali interesovanje, novac i energiju u škole, edukacije, sportske sadržaje, programe i objekte za kulturu i učinili ih ‘šljaštećim’, možda bi maloljetnici birali da idu tamo. Kada bi primjer Islanda bio inspiracija, možda bi naši maloljetnici birali zanimljivije sadržaje od nargile, alkohola i sl.”.

Mladi nemaju puno izbora, na svakom koraku im se nudi duvan, alkohol, kocka, pa i droga. Sistem umjesto da reaguje, statistički registruje sveopšti pad.

U Crnoj Gori je prošle godine, više od polovine mladih uzrasta od 15 do 24 godine probalo alkohol, zbog čega je potrebno povećati njegovu cijenu i snažnije kontrolisati prodaju i reklamiranja, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje (IJZ). Ranije istraživanje IJZ pokazalo je da je svaki treći srednjoškolac probao cigarete.

Istraživanje IJZ, objavljeno u septembru, govori da je statistika sve crnja – više od 68 odsto mladih i 67 odsto najmlađih konzumira ili je probalo alkohol.

Zna se i da edukacija o prevenciji kod mladeži puno ne pomaže, svrsishodniji oblik je visoka cijena alkohola i duvana i njegova nedostupnost. Ali džabe.

Istraživanje NVO CAZAS predstavili su rezultate anonimne kupovine al-koholnih pića od strane maloljetnih lica uzrasta od 15 do16 godina, koju je podržala kancelarija SZO, u 20 maloprodajnih objekata u Podgorici i Baru. Uprkos činjenici da je nacionalnim propisima zabranjena prodaja alkoholnih pića maloljetnim licima, u svih 20 maloprodajnih objekata uspješno je obavljena kupovina alkohola. Svjesna su toga djeca, pa je istraživanje IJZ pokazalo da čak dvije trećine srednjoškolaca smatra da bi veoma lako nabavili i cigarete.

CAZAS je objavio monitoring medija prema kojem je u toku 24 sata, na četiri televizije u Crnoj Gori emitovano preko 109 reklama vezanih za alkohol, u svim periodima dana. ,,Nije rijetko i da se bilbordi nalaze u dvorištima škola, koji dodatno osnažnuju sliku da je alkohol društveno prihvatljiv”, ocijenili su iz ove organizacije.

Društvo i stariji znaju da život nije reklama, ali opet ne reaguju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo