Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DUVAN I ALKOHOL MEĐU MALOLJETNICIMA: Na izvolte

Objavljeno prije

na

,,Sin mi je bio na rođendanu u kafiću u Delta sitiju. Zaprepastila sam se kada mi je rekao da su pušili nargilu, pili šampanjac, a da im je konobar nudio i vino. Nije mi jasno da li je to uobičajen način proslave, ipak oni imaju po 14-15 godina”, pisao je Monitoru zabrinuti roditelj.

Sve su prilike da jeste. Roditelji koje je Monitor kontaktirao kažu da je to tipičan rođendan srednjoškolaca. Pušenje nargile (šiša, hookah, ili hubbly-bubbly, orijentalna vodena lula) je postalo toliko popularno da u njemu uživaju i osnovci, kada ih izvedu u kafić stariji brat ili sestra. A mogu i samostalno, nema ko da im brani. Uz sve, nargile se mogu naručiti preko oglasa – da se uživa i kući, porodično.

Nargila je inače orijentalna lula sa savitljivim crijevom, koje je zakačeno na posudu u kojoj se duvanski dim hladi prilikom prolaska kroz vodu. Poseban duvan treba da se koristi za pušenje nargile, on ne smije biti potpuno suv, već pomiješan sa medom ili aromama raznog voća.

,,Ma to nije štetno”, kaže u razgovoru za Monitor jedan srednjoškolac. On priča da bar jednom nedjeljno ide na nargile sa društvom. Lako se skupi osam ili deset eura, kolika je cijena. ,,Konobar nam je rekao da nargile nisu štetne”, kaže.

Uz svo uvažavanje konobara i ostalih ugostiteljskih radnika, da vidimo što kaže Svjetska zdravstvena organizacija(SZO): U Savjetodavnoj bilješci Pušenje duvana uz pomoć vodenih lula iz 2005. godine, navodi se da tokom jedne sesije pušenja vodene lule, osoba može da udahne onoliko dima koliko pušač udahne konzumirajući 100 ili više cigara. Dijeljenje dodatka koji se stavlja na vodene lule i koji dolazi u direktni kontakt sa ustima predstavlja ozbiljan rizik za prenošenje zaraznih bolesti, uključujući tuberkulozu i hepatitis… I sve u tako. Zato SZO preporučuje da se upotreba vodenih lula ,,zabrani na javnim mjestima u skladu sa zabranama cigareta i drugi oblika konzumiranja duvana”.

Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjeno je prodavanje svih duvanskih proizvoda maloljetnicima. Međutim, u Crnoj Gori nema propisa kojima je regulisana upotreba nargila. U važećem Zakonu među navedenim duvanskim proizvodim se ne nalazi duvan za vodene lule.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji, za Monitor kaže: ,,Obraćali smo se Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravlje (IZJ) zbog molbi roditelja da se nešto uradi po tom pitanju, jer su primijetili da ih ima sve više u kafićima i vidjeli čak i djecu da ih koriste. Objašnjeno nam je da sadašnjim zakonom to nije zabranjeno, ali da će novim, koji treba uskoro da bude usvojen, biti. Čekamo da se to desi ali tu neće biti sav posao završen jer treba zakon poslije i primijeniti, a to je najteži dio priče”.

Problem je ipak prepoznat, pa je u nacrtu novog Zakona on obuhvaćen i definisan: ,,Duvan za vodenu lulu je duvanski proizvod koji može da se upotrebljava putem vodene lule i smatra se duvanskim proizvodom za pušenje, a ako može da se upotrebljava i putem vodene lule i kao duvan za samostalno motanje, onda se smatra duvanom za samostalno motanje”, piše u nacrtu Zakona.

Iz Uprava za inspekcijske poslove, Monitoru su kazali, da je za ovo pitanje nadležno Ministarstvo zdravlja, te da će donošenje novog Zakona njima olakšati posao.

,,Zakon je u Briselu na ekspertizu i čekamo da ga oni vrate. Nadamo se da će već početkom sljedeće godine biti usvojen i da će se početi sa njegovom primjenom”, kazali su Monitoru iz Ministarstva zdravlja.

Znači do sljedeće godine osnovci, srednjoškolci i ostali maloljetnici mogu slobodno i bez zabrane na javnim mjestima konzumirati nargile. Nadležnoj Turističkoj inspekciji su do tada ruke svezane. Mogu reagovati samo u situacijama kada se maloljetnom licu u kafiću služi alkohol.

,,Tokom prošle godine, zbog točenja alkohola maloljetnim licima, Turistička inspekcija je zatvorila šest ugostiteljskih objekata, izdala pet prekrsajnih naloga u ukupnom iznosu od 5.750€ i podnijela jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, podaci su koje smo dobili iz Uprave za inspekcijske poslove.

I nije neki postotak ako se zna da je Zakonom predviđena kazna za točenje alkohola maloljetnicima u kafićima bila po 1.150 eura, a ukoliko se desi da u ugostiteljskom objektu koji je prethodno bio novčano kažnjen ponovo služe alkohol maloljetnom licu, onda mu se oduzima dozvola za rad na šest mjeseci. Maloljetniku inspekcija, u tim situacijama, poziva roditelje.

Novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, koji je na snagu stupio ove godine, predviđene su veće novčane kazne – od 2.000 do 20.000 eura – za ugostitelje koji toče alkohil maloljetnicima. Međutim, zabrana za povratnike je ublažena pa sada traje 15 dana.

,,U 2018. godini do sada je izdala četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 7.800€, a nije zatvoren nijedan objekat, jer inspektoru tu mogućnost ne daje novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu koji je donesen u januaru ove godine”, kazali su nam iz Uprave.

,,I duvan i alkohol su maloljetnicima vrlo dostupni”, kaže Mihailović uz napomenu da i roditelji nose značajan dio odgovornosti i utiču na navike djece. Iz ovog Udruženja svjedoče o tome kako su nedavno čuli grupu djece kako razgovaraju o tome da je u određenom kafiću, u bašti zabranjeno točenje alkohola, a unutar kafića to rade jer inspektore i policiju vide na vrijeme: ,,Kada nam roditelji jave da se u nekom kafiću skuplja omladina, o tome obavijestimo i Inspekciju da bi ga češće obilazila, kako bi se smanjile šanse da im alkohol bude na raspolaganju”.

Jedan od roditelja, za Monitor kaže, da se tačno znaju kafići u Delta sitiju i centru grada u kojima se skupljaju maloljetnici i u kojima se toči alkohol.

Žarko Ivanović, psiholog, za Monitor objašnjava da su maloljetnici (13-18 godina) u razvojnoj fazi koja se stručno zove integracija: ,,Imaju potrebu da istražuju i eksperimentišu na brojne teme. Žele da znaju ko su, da sebe prihvate, da se razvijaju, da se samokoriguju, da razvijaju vještine osamostaljivanja, da nauče razlike između polova, između pola i seksualne orijentacije, da nauče da razlikuju privlačnost, ljubav i seksualnost, da nauče njegovati i postavljati granice istovremeno, da razvijaju svoja interesovanja i odnose, da razumiju muževnost i ženstvenost i da prihvate svoju, da nauče preuzeti odgovornost za svoje odluke, odnose i život, da budu uspješni”.

On objašnjava da je odgovornost odraslih, roditelja, škole i sistema da ponude načine, prostor i kontekst za ovu vrstu istraživanja: ,,Da afirmišu pozitivne i funkcionalne načine, a zabrane disfunkcionalne. Kada bi umjesto ‘svjetlećih nargila’ i ‘zavodljivih šljaštećih kazina’ investirali interesovanje, novac i energiju u škole, edukacije, sportske sadržaje, programe i objekte za kulturu i učinili ih ‘šljaštećim’, možda bi maloljetnici birali da idu tamo. Kada bi primjer Islanda bio inspiracija, možda bi naši maloljetnici birali zanimljivije sadržaje od nargile, alkohola i sl.”.

Mladi nemaju puno izbora, na svakom koraku im se nudi duvan, alkohol, kocka, pa i droga. Sistem umjesto da reaguje, statistički registruje sveopšti pad.

U Crnoj Gori je prošle godine, više od polovine mladih uzrasta od 15 do 24 godine probalo alkohol, zbog čega je potrebno povećati njegovu cijenu i snažnije kontrolisati prodaju i reklamiranja, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje (IJZ). Ranije istraživanje IJZ pokazalo je da je svaki treći srednjoškolac probao cigarete.

Istraživanje IJZ, objavljeno u septembru, govori da je statistika sve crnja – više od 68 odsto mladih i 67 odsto najmlađih konzumira ili je probalo alkohol.

Zna se i da edukacija o prevenciji kod mladeži puno ne pomaže, svrsishodniji oblik je visoka cijena alkohola i duvana i njegova nedostupnost. Ali džabe.

Istraživanje NVO CAZAS predstavili su rezultate anonimne kupovine al-koholnih pića od strane maloljetnih lica uzrasta od 15 do16 godina, koju je podržala kancelarija SZO, u 20 maloprodajnih objekata u Podgorici i Baru. Uprkos činjenici da je nacionalnim propisima zabranjena prodaja alkoholnih pića maloljetnim licima, u svih 20 maloprodajnih objekata uspješno je obavljena kupovina alkohola. Svjesna su toga djeca, pa je istraživanje IJZ pokazalo da čak dvije trećine srednjoškolaca smatra da bi veoma lako nabavili i cigarete.

CAZAS je objavio monitoring medija prema kojem je u toku 24 sata, na četiri televizije u Crnoj Gori emitovano preko 109 reklama vezanih za alkohol, u svim periodima dana. ,,Nije rijetko i da se bilbordi nalaze u dvorištima škola, koji dodatno osnažnuju sliku da je alkohol društveno prihvatljiv”, ocijenili su iz ove organizacije.

Društvo i stariji znaju da život nije reklama, ali opet ne reaguju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo