Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DUVANSKI KOMBINAT U PARLAMENTU: Šverceri ubili još jednu industriju

Objavljeno prije

na

Niz se nastavlja. Nakon što su satrli pomorsku privredu (više od 40 brodova otišlo je bestraga), kožarsku, tekstilnu, građevinsku, drvoprerađivačku, brodogradilišnu i aluminijsku industriju… Pošto su Ulcinj ostavili bez Solane, Herceg Novi bez hotela, Bijelo Polje bez mineralne vode, a Žabljak bez ski-lifta, vlast se sprema za još jedan (nadajmo se posljednji) preduzetnički podvig.

Najstarijoj fabrici u Crnoj Gori – Duvanskom kombinatu u Podgorici – prijeti konačno gašenje. ,,Ako ovaj tender ne uspije bojim se da će to biti gašenje proizvodnje”, gotovo pa da se pohvalio pred Anketnim odborom Skupštine Crne Gore Branko Vujović, nekadašni direktor Agencije za privatizaciju i strana ulaganja, ministar ekonomije i aktuelni predsjednik tenedrske komisije Savjeta za privatizaciju. Uz opasku da je za nastavak rada, odnosno, izmještanje postojeće fabrike Duvanskog kombinata Podgorica (DKP) potrebno 16 miliona eura. Kojih nema. I neće ih biti.

,,Ne može se beskonačno održavati proizvodnja sa gubicima”, poentirao je Vujović. Njegove partijske kolege iz parlamenta već će pronaći način da njegovim rječima daju adekvatnu potvrdu. Sertifikat za istinu. I što smeta ako će Crna Gora postati prva država u regionu u kojoj se duvanska industrija gasi, umjesto da puni državni budžet? Pod okriljem iste te države, ili kao dio nekog od velikih međunarodnih proivođača – Filip Morisa, Britiš Amerikan Tobaka (BAT), Japan Tobaka… Kao što je već urađeno u Mekedoniji, Srbiji, BiH i Hrvatskoj.

Tvornica duhana u Rovinju prodata je ljetos BAT-u za 505 miliona eura. Uz dogovor da će kupac, u slučaju da u narednih pet godina odluči zatvoriti fabriku u Kanfanaru, platiti dodatnih 50 miliona eura za zbrinjavanje upošljenih radnika.

A evo detalja o privatizaciji crnogorske duvanske industrije: DKP je, poslije nekih stotinak godina uspješnog poslovanja, otišao u stečej u junu 2010. godine. Većinski vlasnik Duvanskog bila je država. Zanimljivo, država je većinski vlasnik i Elektroporivrede Crne Gore koja je inicirala uvođenje stečaja zbog duga od nepunih 100 hiljada eura.

U tom trenutku, valja znati, država je kao vlasnik i poslodavac u DKP-u radnicima te kompanije (tada ih je bilo 800) dugovala ,,devet plata, četiri regresa i 24 naknade za prevoz”. Istovremeno, država je i dobavljačima dugovala dva miliona eura, a sama sebi – na ime neuplaćenih poreza i doprinosa – više od 30 miliona. ,,Iskazali smo više nego pravedan i odgovoran odnos prema zaposlenima kojih je tada bilo oko 800. Ponosan sam i na komunikaciju sa zaposlenima i predstavnicima sindikata”, zorio se pred članovima anketnog odbora nekadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović.

A evo šta je taj odgovoran odnos zaista značio: neposredno po uvođenu stečaja imovina DKP-a procijenjena je na 19,36 miliona eura. Plac na kome se nalazi Duvanski procijenjen je na 13,22 miliona, pet miliona je vrednovana fabrička oprema i imovina u Srbiji dok je vrijednost brenda DKP procijenjena na 1,09 miliona. Tu bi se valjalo sjetiti da je danas nepostojeći lovćen nekad bio jedan od najjačih domaćih brendova duvanske industrije bivše SFRJ, dok je lansiranje pointa na tržište nekadašnje Jugoslavije pratila izuzetno efektna (i zapažena) promotivna kampanja – point i tačka.

Pet godina prije uvođenja stečaja iz DKP je izdvojena mreža maloprodajnih objekata (trafika). A da šteta od tog posla nikada nije procijenjena. Uglavnom, neposredno nakon uvođenja stečaja u DKP, a paralelno sa usvajanjem plana reorganizacije preduzeća, kreće rasprodaja zatečene imovine.

Lokacija na kojoj se nalazi Kombinat (oko 42,5 hiljada kvadratnih metara u neposrednoj blizini Delta sitija i Kapital plaže), uključujući i postojeće objekte površine veće od 20 hiljada kvadratnih metara, prodate su Zetagradnji, građevinskom preduzeću iz Podgorice, za 13 miliona eura.

,,Isključivi cilj moje kupovine je bio da na tom lokalitetu bude gradsko građevinsko zemljište. To sam naveo i u samoj ponudi”, svjedočio je pred Anketnim odborom Baća Radović, vlasnik Zetagradnje. Zemljište je, zaista, neposredno nakon prodaje promjenom pripadajućeg DUP-a preimenovano u gradsko građevinsko. Čime mu je i cijena višestruko porasla. To, pokazalo se, nije bio najveći problem.

Vlada je, kao većinski vlasnik i garant postpisanog ugovora odustala od nauma da DKP izmjesti na novu lokaciju na Ćemovskom polju. Zbog toga su Radoviću i njegovom preduzeću prvo plaćane kamate za angažovana sredstva (osam odsto godišnje) u ukupnoj vrijednosti od 2,6 miliona. A potom i penali zbog kašnjenja u oslobađanju kupljene lokacije – 99 hiljada eura mjesečno ili 2,5 miliona eura.

Tako se početna dobit od 13 miliona eura prepolovila. Pa svoj prilici vlast je većinu dobijenog novca, nekih 7 – 8 miliona eura, potrošila na (nezakonitu) isplatu otpremnina za 700 radnika fabrike koja je prethodno otišla u stečaj. I danas smo u situaciji da Novi duvanski kombinat postoji samo na papiru. I u snovima domaćih duvanskih tajkuna.

,,Umjesto reorganizacije preduzeća, pristupilo se prodaji imovine i lokacije Duvanskog kombinata na skandalozan način. Ubijeđen sam da je u pitanju kriminal ogromnih razmjera koji je državi nanio ogromnu štetu koja se mjeri stotinama miliona eura”, kazao je nezavisni poslanik i jedan od inicijatora osnivanja Anketnog odbora Velizar Kaluđerović. ,,Želim da potenciram još jednu skandaloznu činjenicu – da svih pet godina otkako je uveden stečaj u Duvanski kombinat nije formiran odbor povjerilaca!”

Po svoj prilici, ima tu nekog posla i za državnog tužioca.

Čitaocima Monitora može biti interesantno to što za sve vrijeme stečaja DKP radi punom parom. Uglavnom za nepoznate kupce sa raznoraznih of-šor destinacija, Duvanski mjesečno proizvede do 120 tona duvana. I, zbog ugovorene cijene proizvodnje, napravi gubitak od nekih 70 hiljada eura, iako je sada u DKP-u angažovano samo 135 radnika (75 u proizvodnji). ,,Svi mi koji smo ostali u DKP kad je proglašen stečaj ostali smo uvjereni da Kombinat može da radi. DKP je samo nazivom u stečaju ali proizvodnjom nije”, tvrdi Snežana Vidaković iz sindikata DKP.

,,Pokušavamo da saznamo da li je ostalo išta od novca koji je Zetagradnja uplatila za lokaciju i koji je dio stečajne mase namijenjen za eventualni naš socijalni program, ali nam niko ne odgovara”, dodaje ona, ubijeđena da tenderi koji se raspisuju ,,mi unaprijed znamo da će da propadnu”.

Na drugoj strani, kako crnogorski stečajni običaji nalažu, angažovani radnici u DKP nemaju nikakva prava, ali je njihova prosječna plata (oko 600 eura) znatno veća od državnog prosjeka. Po svemu sudeći, prosjek dižu zarade stručnjaka angažovanih u administraciji preduzeća. Jedan od njih je i bivši predsjednik sindikalne organizacije te fabrike Nebojša Stanković, aktuelni menadžer za ljudske resurse. On poslanike ubjeđuje da zarađuje svaki cent svoje plate: ,,Ponosan sam na ovih šest godina. Krvavo smo radili da DKP opstane i doveli smo ga do toga da sada imamo nekoliko partnera koji žele da ga kupe”. A onda, manirom pravog eksperta, neupućenim objašnjava: ,,Možemo mi da pričamo ovdje bajke i što god hoćete, ali to nije suština današnjeg života u Crnoj Gori, već da se opstane i da se primi plata. Sindikat treba da vodi računa primaju li se plate, a ne da prati da li država pravi dug sebi. Pušti državu, država neka se sama bori za sebe, a ne sindikat da im vodi računa o gubicima”.

Nije Stanković usamljen u ovakvom razmišljanju. Ko je pratio skupštinsku priču o Duvanskom kombinatu mogao je zapaziti podatak (iznio ga je stečajni upravnik DKP Veselin Raičević) da finasijski problemi Duvanskog počinju od 2002. godine.

To je bitna godina za crnogorsku duvansku industriju. I što se tiče proizvodnje i što se tiče, mnogo unosnijeg, tranzita. Narodski – šverca.

Prema podacima koje su prikupila dvojica italijanskih tužilaca – Eugenio Pontasuljo i Đuzepe Šelzi – prekogranični šverc cigareta i pripadajuće pranje novca trajalo je od 1994. do 2002. godine. Prema njihovim tvrdnjama iz 2007. godine premijer Milo Đukanović nalazio se na čelu organizacije koja je, preko Crne Gore, u Italiju švercovala hiljadu tona cigareta mjesečno. Tako je ostvarivala mjesečni profit veći od sedam miliona dolara.

Crnogorski zvaničnici tvrdili su da je posao ,,tranzita” cigareta rađen u vrijeme trajanja sankcija UN prema SRJ i da je to bio ,,način da se preživi”, u skladu sa tada važećim domaćim propisima. Činjenica da su na taj način ovdašnji tajkuni bliski Đukanoviću zaradili svoje bogatstvo – koje je kasnije uglavnom kopnilo – nikada nije dobila zvanično tumačenje.

Državna tajna. I šta je spram toga smrt još jedne, makar i najstarije, crnogorske industrijske grane. Parlament može samo da izjavi saučešće. Pošto za više nije kadar.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo